VojvodinaCafe - Sremski front - 70 godina od proboja
    • Sremski front - 70 godina od proboja

      Za mesec dana na Spomen obeležju „Sremski front” svečano će biti obeležena 70. godišnjica proboja na jednom od najvećih bojišta u završnici Drugog svetskog rata i odata pošta velikom broju palih pripadnika NOV i Crvene armije. Tog dana, 12.aprila, na mestu koje je danas zaraslo u travu i koje prosto vapi za uređenjem i sređivanjem, okupiće se predstavnici države, boraca, potomaka, ali i strane diplomate i misije, prenosi Dnevnik.



      Sve njih malo će zanimati u čijoj je nadležnosti održavanje ovog važnog istorijskog obeležja, ko bi trebalo da se na drugačiji način stara o njemu i šta je to što treba učiniti kako se on ne bi uređivao samo o velikim datumima, a posle bio prepušten sam sebi, provalama u muzejski deo i različitim oblicima devastacije.

      Spomenička celina „Sremski front”, sagledana kroz vizuru istorije, urbanizma, prirodnih bogatstava, pejzažnih i mnogih drugih karakteristika Srema, stavljena je pod brigu države, koja finansira održavanje kompleksa, a samo održavanje prebacila je na Opštinu Šid, a ona je obavezu o tekućem održavanju poverila Mesnoj zajednici Adaševci, dok je Turistička organizacija bila je zadužena za promociju turizma.

      Sa druge strane, ceo spomenički kompleks je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture Sremska Mitrovica. Direktor ove ustanove LJubiša Šulaja objašnjava za „Dnevnik” da njihov posao nije da se brinu o tekućem održavanju kao što su čistoća, košenje trave, obezbeđenje, redarska i vodička služba, jer je to po slovu zakona u nadležnosti lokalne samouprave.

      - Naš je zadatak, kao nadležne teritorijalne ustanove za zaštitu, da pratimo stanje spomeničkog kompleksa, da u skladu sa tim predlažemo mere i radimo elaborate zaštite i konzervacije. Stručnjaci Zavoda redovno obilaze „Sremski front” , kao i druge spomenike, posebno one od izuzetnog značaja. Tokom prošle godine naši stručnjaci konstatovali su da je nivo tekućeg održavanja nezadovoljavajući, što može da ugrozi spomenik – ističe Šulaja.

      On kaže da je Zavod redovno obaveštavao nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja, boračka i socijalna pitanja, o stanju Spomen kompleksa „Sremski front”, kao i da su upravo ti izveštaji bili razlog da se u januaru ove godine održi sastanak u Beogradu.

      - Sastanak je održan na inicijativu Ministarstva za rad i na njemu su prisustvovali i predstavnici opštine Šid. Jasno je da smo mi svojevrstan servis praćenja stanja i zaštite, a da je lokalna samouprava obevezna da brine o tekućem održavanju. Na tom sastanku zaključeno je da svaka instanca odradi svoj deo posla do početka aprila – kaže Šulaja.

      Zamenik predsednika opštine Šid Srđan Malešević ne spori da ima problema oko uređenja i održavanja kompleksa, ali ističe da će za 12. april sve biti uređeno i spremno za veliku ceremoniju.

      - Šid je kao lokalna samouprava dobio u nadležnost Spomen obeležje, ali zbog nemogućnosti angažovanja četrdesetak radnika koji su ranije radili na određeno vreme, mi više nemamo novca za to. Poslali smo dopis Ministarstvu rada u kojem predlažemo da Republika ponovo preuzme na sebe održavanje Spomen-obeležja kao što je to godinama i radila. Naime, Republika je uvek na tenderu birala one koji će biti zaduženi za održavanje i za to imala novac, a od kad je to prešlo u našu nadležnost nismo dobili ni dinara – objašnjava Malešević.

      Nadležni u opštini svesni su da tekuće održavanje, kao što je redovno šišanje trave, utiče na stanje samog spomenika, kao i da je hortikultura sastavi deo Spomen-obeležja, ali za stalno angažovanje radnika jednostavno u opštinskoj kasi nema novca.

      - No, i pored svega uradićemo svoj deo posla. Ne možemo da kosimo kao pre pet puta mesečno, ali to sada činimo jednom u mesec ili mesec i po dana. No, problem postoji i to ne samo ove godine, postojao je i ranijih i ostaće tako ako se ne nađe pravo rešenje za održavanje Spomen-kompleksa „Sremski front”. Kada smo preuzimali nadležnost nad njim imali smo drugačije planove i to one koji bi doneli boljitak i obeležju i opštini Šid. Naime, predlagali smo da kompleks bude samoodrživ , da od njega napravimo sadržaj koji bi privukao ljude da ga obilaze. Ovako ima jedan ili nijedan posetilac dnevno. No, naš predlog da se aktivira prostor od oko 30 hektara zemljišta pored samog autoputa novim sadržajima nije prošao i zato je ostalo nerešeno stanje održavanja Spomen-kompleksa – zaključuje Malešević.

      Da turisti siđu s auto-puta

      Turistička organizacija Šida imala je nameru da poboljša turističku ponudu šidske opštine preko Spomen obeležja „Sremski front”. Pored obeležja auto-putem prolaze milioni turista u tranzitu, pa bi se broj posetilaca dodatnim sadržajima mogao znatno povećati. Tako je bilo zamišljeno da se izgrade ugostiteljski kapaciteti, dva jezera, šetalište pored Bosuta…Na Spomen-obeležju koristili bi se solarni paneli za proizvodnju električne energije kojom bi se napajao kompletan kompleks u noćnim satima. U idejnom projektu nazvanom „Zapadna kapija Srbije”, bila bi zapravo iskorišćena prirodna bogatstva oko kompleksa i on bi mogao sam sebe da izdržava ali i donosi dobit opštinskom buyetu. Ti veliki planovi, međutim, nisu prošli.

      Arhitektonsko-umetničko delo na 27 hektara

      Spomen kompleks „Sremski front” prostire se na 27 hektara, a otvoren je 1988.godine. Podignut je na najvećem evropskom ostrvu između Save, Dunava i Bosuta. Tu je muzej na preko 1.500 kvadratnih metara, koji povezuje istoriju ovog prostora od Kelta, Rimljana i Slovena do danas, što pokazuje istorijsko i arheološko bogatstvo, a ujedno povezuje prelaz Fruške gore u ravnicu. Autor Spomen obeležja je Miroslav Krstonošić, novosadski arhitekta. Uz njega, kao autora, vajarske, bronzane i gipsane radove uradio je čuveni Jovan Soldatović, a ukrasno zelenilo profesor Milan Sapunyija.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      8-6 (rezultat upiši slovima)