VojvodinaCafe - Život osoba sa smetnjama u razvoju u Veterniku
    • Život osoba sa smetnjama u razvoju u Veterniku

      U Domu za osobe sa smetnjama u razvoju u Veterniku živi oko 550 korisnika, ali se njihov život drastično razlikuje u zavisnosti od toga u kom su paviljonu. Život štićenika u ovom domu je za mnoge stručnjake kršenje elementarnih ljudskih prava. Život u Domu obeležavaju dve krajnosti - jedna grupa korisnika živi u toplom, čistom i urednom prostoru, a druga živi u posebno ograđenom prostoru, takoreći zatvoru, prenosi B92.



      Tamo postoji "kavez", takozvana izolacija, a osim izolacije, u ovom krilu doma praktikuje se i vezivanje.

      "To je legalna mera koja funkcioniše u svim sistemima socijalne zaštite i ona je isključivo predviđena radi bezbednosti korisnika. Koristi se samo kao privremena mera, koja mora da ima medicinski nadzor", kaže direktor ustanove Zoran Arbutina.

      Kako kaže, to što postoje dve suprotnosti u Domu nije nešto sa čime je on saglasan.

      "Ne znam šta da vam kažem, to je odraz tadašnje koncepcije. Ja se sa njom ne slažem i smatram da svakako mora da bude promenjena", kaže Arbutina.

      Iako Zakon o socijalnoj zaštiti jasno određuje da u ustanovi koja se bavi decom može da boravi do 50, a u ustanovama za odrasle 100 ljudi, u ovom domu ih je trenutno više od 500.

      "Informacija koju ja imam jeste da je u Zakonu o socijalnoj zastiti po tom članu prvenstveno planirano da odredi budućnost u Srbiji prilikom izgradnje eventualno novih ustanova. Tako da je intencija tog člana bila da definiše neku projekciju za budućnost", kaže Arbutina.

      Bivša ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović, sada direktorka klinike "Dr Laza Lazarević", kaže da deinstitucionalizacija nije samo trend nego potreba da se ostvare najelementarnija ljudska prava ljudi koji imaju mentalne teškoće.

      Inače, nakon posete Domu Veternik, zaštitnik građana je uputio izveštaj i 12 preporuka radi otklanjanja uočenih nedostataka. Međutim, promena još nema.

      "Preporuke su najrazličitije. Odnose se na materijalne uslove smeštaja, nedostajući broj osoblja, ali i na pojave vezivanja i izolacije korisnika, koje nije po važećim standardima", kaže zamenik zaštitnika građana Miloš Janković.

      On ističe da je kršenje ljudskih prava ignorisanje neophodnosti da ta lica izađu iz ustanova i započnu život u zajednici.

      U Ministarstvu za rad, socijalna i boračka pitanja kažu da je Dom u Veterniku nadležnost Pokrajinskog sekretarijata.

      "Najveći problem je što će veliki broj resora u ovoj zemlji reći da nije njihova nadležnost, nego nadležnost drugih. Prvo porodica mora brinuti o svom obolelom članu, ako neko od pacijenata nema srodnike koji su u stanju da brinu o njima, institucije kao što su centri za socijalni rad, institucija odabrani lekar doma zdravlja, instituacija komšije, instucija nekoga ko će zaista preuzeti na sebe jedan deo brige, prosto mora postojati", kaže Slavica Đukić Dejanović.

      Dom u Veterniku ima rok od dve godine da smanji broj korisnika, to je poslednja reč ombudsmana. U ustanovi kažu da, iako to nije samo njihova nadležnost, rade na tome.

      Na pitanje zašto nema reakcije nadležnih, ako se zna za ove i slične probleme već godinama, načelnica inspekcijskog nadzora Biljana Zekavica je u Kažiprstu rekla da u ovom slučaju "nije stigao odgovor na preporuke od nadležnih".

      Kako je objasnila, najveća odgovornost je na osnivaču ustanove, Pokrajinskom sekretarijatu, koji nije odgovorio na predlog akcionog plana.

      "Mi smo preporuke ombudsmana poslali sekretarijatu. U ministarstvu je donet predlog akcionog plana i direktoru ustanove smo predložili da ga prosledi sekretarijatu, ali ništa od toga nije urađeno, niti smo mi dobili bilo kakav odgovor. Nije reagovao osnivač. Deo odgovornosti jeste na ministarstvu, ali ne i cela odgovornost. Mi podržavamo aktivnosti koje su u tom akcionom planu", rekla je ona.

      Biljana Zekavica je rekla da su bolji uslovi "svakako potrebni i poželjni", ali da je pre svega potrebna veća odgovornost svih koji su zaduženi za socijalnu zaštitu.

      "Moramo da napravimo dobar plan transformacije ustanova. To je važan sistemski čin, koji traje decenijama, a mi se svakodnevno bavimo transformacijom. Do polovine godine moraće svi da podnesu plan za transformaciju", rekla je ona.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      2+6 (rezultat upiši slovima)