VojvodinaCafe - Obnova vetrozaštitnih pojaseva u Zrenjaninu
    • Obnova vetrozaštitnih pojaseva u Zrenjaninu

      U Zrenjaninu je počela obnova vetrozaštitnih pojaseva, a najpre na magistralnom putu Zrenjanin-Beograd, kod naseljenog mesta Perlez. To su i najugroženiji delovi te saobraćajnice, posebno u zimskom periodu, kada se stvaraju snežni nanosi. Vetrozaštitni pojasevi u srednjem Banatu prethodnih godina gotovo da su potpuno uništeni, a prema rečima inženjera hortikulture Vojina Mraković, njihova uloga je višestruka, prenosi RTV.



      "Prvi razlog je da se zaustave snežni nanosi, drugi razlog je da se pokuša da se smanji odnošenje plodnog tla koje se sada usitnjava jakim mašinama, na velikim površinama. Takođe, ovo može biti značajno i za pčelarstvo, a daje se mogućnost ornitofauni, da se tu gnezde ptice. I na kraju i predeo je lepši", kazao je Mraković.

      Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić rekao je da je malo drveća na terenu i kritikovao poljoprivrednike jer "samo što nisu uzorali i asfaltni put".

      "Rešili smo da najpre zasadimo pojas od Čente do Zrenjanina. Obezbedili smo nekih deset hiljada sadnica, a pet hiljada sada sadimo", rakao je novinarima Čedomir Janjić.

      Nakon sadnje veliki značaj imaće i održavanje sadnica. Pomoć se očekuje od poljočuvara, lovačkih udruženja, vatrogasnih društava, mesnih zajdenica i preduzeća "Rezervati prirode".

      Meštatnin Perleza Slavko Stanišić podsetio je da je ovo dugogodišnji problem.

      "Odavno već imamo taj problem, tako da se nadamo da će to zaživeti, da će ostati i da neće niko poseći kao što se do sada dešavalo. Inače smo odsečeni od sveta kada je zima i padne sneg, nanosi su veliki", kazao je Stanišić.

      U Vojvodinašumama kažu da je prema podacima Rebubličkog zavoda za statistiku šumovitost srednjeg Banata 7.357 hektara, što je u odnosu na ukupnu površinu od 325.600 hektara, 2,26 odsto. Od tog procenta 1,19 odsto šuma koristi ovo javno preuzeće.

      Najveća šumovitost je na teritoriji Zrenjanina - 4,86 procenata, od kojih su Vojvodinašume koristi 2,37 odsto.

      Podaci govore i da od srednjebanatske oblasti manju šumovitost ima severnobanatska oblast sa 0,76 procenata, dok najveću šumovitost ima sremska oblast sa 13,99 procenata.

      Neuporediva je pošumljenost Vojvodine u odnosnu na ostale regione Srbije. Tako je, šumovitost južne i istočne Srbije 34,59 procenta, a Šumadije i zapadne Srbije 33,95. Šumovitost beogradskog regiona je 11,71 posto.

      Evropska šumovitost iznosi 44 procenta, što čini 25 procenata od ukupne svetske šumovitosti.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      8-6 (rezultat upiši slovima)