VojvodinaCafe - Vojvođansko slepo kuče ugroženo zbog zida
    • Vojvođansko slepo kuče ugroženo zbog zida

      Populaciju vojvođanskog slepog kučeta koja je 2010. brojala samo 150 životinja, može da dovede do izumiranja ograda koja se gradi uzduž granične linije Mađarske i Srbije. Ograda može da bude nepremostiva barijera za komunikaciju i reproduktivno povezivanje jedinki vojvođanskog slepog kučeta koje žive sa jedne, odnosno druge strane granice, saopšteno je iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.



      U saopštenju se ističe da podaci stručnjaka alarmantno ukazuju da je populacija vojvođanskog slepog kučeta Nannospalax (leucodon) montanosyrmensis kritično mala. "To je jedina endemska vrsta sisara u Vojvodini, što znači da ne živi ni na jednom drugom mestu na svetu! Ovako specifična životinja veoma je ugrožena stalnim rasparčavanjem i sve bržim nestankom staništa, iako je strogo zaštićena", navodi se u saopštenju.

      Dodaje se da u Vojvodini ovaj glodar živi na dva međusobno veoma odvojena mesta. Prvo se nalazi u Subotičkoj peščari, oko 10 km severno od Subotice, a na samoj graničnoj liniji sa Mađarskoj, u zaštićenom području Predeo izuzetnih odlika "Subotička peščara". Sa druge strane granice, na području Ašothaloma i Kelebije, populacija živi na šest lokaliteta na ukupno samo 16 ha.

      Glavni faktor ugrožavanja, kako se ukazuje, je sve brža izgradnja ljudskih objekata i poljoprivrednih imanja, povremeno preoravanje, a time i rasparčavanje preostalih povoljnih mesta, čemu ovaj glodar ne može da se prilagodi.

      Drugi lokalitet je pobrđe Fruške gore, u okolini Čortanovaca i Stražilova, gde populacija živi na samo 50 hektara. I ovde je glavni ugrožavajući faktor preoravanje staništa.

      Na Deliblatskoj peščari takođe živi druga vrsta slepog kučeta, koja je takođe ugrožena.

      "Za populaciju u severnoj Bačkoj, najavljena i započeta izgradnja ograde uzduž granične linije Mađarske i Srbije može da predstavlja nov, neočekivan i, izgleda, nepremostiv poblem. Česti su navodi da će ograda će biti visoka četiri metra i da se razmatra izgradnja asfaltnog puta sa strane prema unutrašnjosti Mađarske, te da će strana prema granici sa Srbijom biti opremljena bodljikavom žicom. Ukoliko se ova akcija ostvari, ona bi sasvim sigurno mogla da dovede do fizičke odvojenosti životinja koje žive oko granične linije, i ubrzala bi nestanak ove vrste, posebno imajući u vidu informacije da će se ispod ograde nalaziti temelj koji će celom dužinom biti ukopan do dubine od dva metra u tlo", ocenjuju stručnjaci.

      U saopštenju se navodi i da u slučajevima kada radovi ili aktivnosti u prirodi na teritoriji jedne države mogu da imaju negativne efekte na životnu sredinu nateritoriji druge države, primenjuju odredbe Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (Espoo konvenija), koju je Mađarska potpisala 11. jula 1997, a Srbij 18. decembra 2007.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      8-6 (rezultat upiši slovima)