VojvodinaCafe - Kako su varoši u Vojvodini dobile imena?
    • Kako su varoši u Vojvodini dobile imena?

      Novi Sad – nekad se zvao Petrovaradinski Šanac, ali da li ste čuli za ime – Racka Varoš Prekodunavska? 1698. godina nalazimo taj naziv u izveštaju poreznika vlastima u Beču, na latinskom – Burbium Petrovaradiniense ili Rascianica civitas trans Danubium situata – Predgrađe Petrovaradina ili Racka varoš prekodunavska.



      (Rác je naziv (pomalo podrugljivog karaktera) koji su Madjari i Nemci koristili za Srbe na teritoriji Novog Sada i Vojvodine. Dan danas, stari nacionalisti u Madjarskoj, kada pričaju o Srbima na teritoriji Vojvodine zovu ih rácok (množina od rac). Stoga proizlazi i prevod za tadašnji naziv koji se spominje Racka varoš prekodunavska – prekodunavska varoš u kojoj žive Srbi)

      Zrenjanin – Sadašnje ime nosi od 1946. godine po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu, staro ime je bilo Veliki Bečkerek i nalazimo ga u spisima još 1769. Malo više od deset godina grad se zvao Petrovgrad (1935-1946).

      Subotica – Prvi put se pominje još 1391. pod imenom Zabadka. Od polovine 18. veka menja ime u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. godine.

      Sombor – zvao se Cobor i to ime se povezuje sa imenom nekadašnjeg naselja koje je posedovala vlastelinska porodica Cobor – Sent – Mihalj.Poznate varijante ovog imena su: Sanbor početkom XVII veka, Sambor – 1667. godine, Sanbur – 1698. godine, Zibor – 1699. godine. Nakon turske vladavine zvanični naziv grada je Zombor što je ustvari mađarska varijanta imena Sombor. Inače, SOMBOR na osmanskom turskom znači – lep kraj

      Vršac – Naselje se pominje prvi put pod imenom Podvršac sredinom XV veka. Nalazimo i rumunsku verziju Varset, kao i mađarsku Versec i nemačku Wersetz.

      Kikinda – Prvi zapis sa nazivom Kikinda potiče iz XV veka i to u imenskim oblicima Kewkend i Nagkeken. Jezički stručnjaci su protumačili da ovi oblici znače isto što i Kökényd, odnosno na srpskom – trnjina. Inače, do kraja Drugog svetskog rata grad je nosio ime Velika Kikinda.

      Vrbas – Sam naziv mesta dobijen je na isti način kao i naziv reke u Republici Srpskoj – zbog velikog broja drveća, tačnije – vrba u samoj okolini. Vrbas je jedno vreme bio Titov Vrbas da bi početkom devedesetih vratio staro ime.

      Apatin – Apatin se prvi put pominje u pisanim dokumentima 1011. godine, a ime je dobio po opatiji Kaločke biskupije. Važi za jedno od najstarijih naselja na ovim prostorima čija istorija datira još iz praistorijskog perioda kada su ovde živeli i Kelti i Goti.

      Sremska Mitrovica – Sirmijum je ime koje svi znamo. U XII veku Vizantija predaje grad Kraljevini Ugarskoj, koja podiže nov srednjovekovni grad koji dobija ime Civitas Sancti Demetrii (Grad Svetog Dimitrija), po gradskom patronu i u Sirmijumu pogubljenom hrišćanskom mučeniku Sv. Dimitriju. Mađari od tad grad nazivaju i Szávaszentdemeter, a Srbi – D(i)mitrovica. U tim godinama se i prvi put javlja modifikovano srpsko ime za grad (bez prvog slova D) – Mitrovica. Po priključenju Srema NDH 1941. godine je ime grada promenjeno u Hrvatska Mitrovica, da bi po oslobođenju 1944. bilo vraćeno Sremska Mitrovica, ime koje grad i danas nosi. Pridev Sremska je dodat tridesetih godina.

      Pančevo – Austrijski grof Klaudije Florimund Mersi 1716. godine oslobađa mesto od Turaka i tada mu daje ime Čomva. Prema podacima istoričara, naziv Pančeva je slovenskog porekla. Njegov koren je staroslovenska reč pančina, koja označava stajaću vodu koje je nekada u ovom delu Banata bilo mnogo.

      Bačka Palanka – Na teritoriji današnje Bačke Palanke postojalo je jedno utvrđenje koje je okruživalo mesto naseljeno turskim življem. U jednom zapisu se navodi da je to utvrđenje podignuto 1593. godine koja zvanično kazuje o nastanku mesta. Od ovog utvrđenja potiče ime Palanka, jer sama reč i dolazi od latinske reči planca, koja označava ogradu od stubova.

      Inđija – Inđija je staro srpsko žensko ime, veoma raspostranjeno u srednjem veku na mestu današnje opštine. Današnje ime Inđije zapravo nema veze sa Turcima, iako se veruje da je ime nastalo od naziva njihove večernje molitve, to nije tačno, jer se ovo mesto tako zvalo i decenijama pre njihovog dolaska.

      Temerin – U pisanim dokumentima, Temerin se prvi put spominje 1332. godine u papskoj priznanici upućenoj Laurentiju de Temeriju, župnom svešteniku, zbog plaćanja papskog poreza.Po njemu je Temerin i dobio ime.

      Futog – Dobio je ime po vlasnicima poseda, teritorije na kojem je selo nastalo, porodici Futaki u XIV veku.Neka od starih imena Futoga su bili i Gornje šume,Vodice i Pašnjak .Futog se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1276. godine i sam naziv je označavao bežaniju, vutog, mada postoji i tumačenje da je utok, odnosno utoka, tek kasnije se spominje porodica Futaki.

      Senta – Kroz istoriju nalazimo i ime Zyntha, a ime je ustvari dobila po mađarskoj veleposedničkoj porodici Zenta Magoč kojoj je pripadala teritorija pored Tise, na kojoj se nalazi Senta.

      Bečej, Novi Bečej – Naziv mesta verovatno potiče od imena veleposedničke porodice Bečei , koja je ovde imala posede. Prvi istorijski izvori još u XI veku kad pominju ovaj lokalitet odnose se na pristanište, verovatno skelu, koja je ovde postojala sve do kraja 20. veka. Moguće je da ime ovog mesta potiče i od naziva „Beč“, što znači „zemljoposed“, ili da znači „utvrđenje na vodi“. Ime Novi Bečej, nosi zbog toga što je stanovništvo Bečeja pred turskom najezdom izbeglo u Bačku, gde je na zapadnoj obali Tise osnovalo naselje istog imena. Po oslobođenju Banata, nešto potomaka izbeglica iz Banata se vratilo i sa kolonistima obnovilo Bečej, davši mu naziv „Novi Bečej“, za razliku od „Starog“, onog u Bačkoj. Nekoliko godina je Novi Bečej nosio naziv „Vološinovo“, po maršalu SSSR koji je poginuo pri oslobađanju Novog Bečeja, a od 1952. godine se opet zove Novi Bečej. Novi Bečej je poznat po još nekim nazivima na drugim jezicima: Törökbecse ili Neu Betsche, a Bečej – Óbecse, Altbetsche, Becei.

      Evo još nekih starih imena naselja u Vojvodini :

      Čurug – Čurlak

      Žabalj – Zsablya ili Jozseffalva,Josefdorf

      Kačarevo – Francfeld (po Francu Jozefu)

      Bačko Dobro Polje – Pribićevićevo, Mali Ker

      Adorjan – Nadrljan

      Jabuka – Apfel, Apfeldorf

      Bačko Gradište – Feldvarac

      Banatski Karlovac – Karlsdorf, Karlovo Selo, Osa, Banatsko Rankovićevo

      Bogojevo – Gomboš

      Budisava – Tisa Kalmanfalva

      Ečka – Pavlovci, Pavlovo

      Čelarevo – Čib, Čeb

      Kačarevo – Kraljevićevo

      Kljajićevo – Krnjaja

      Knićanin – Rudolfsgnad

      Novi Karlovci – Sasi

      Kruščić – Veprovac

      Lukićevo – Martinica, Margitica

      Maglić – Buljkes, Kezi

      Mladenovo – Bukin

      Srbobran – Sentomaš, Srbograd

      Ostojićevo – Potiski Sveti Nikola

      Plandište – Zičindorf, Morminta

      Višnjićevo – Grk

      Zmajevo – Pašićevo, Stari Ker

      Ravno Selo – Šove

      Žitište – Begej Sveti Đurađ

      Radojevo – Klarija

      Novo Miloševo – Dragutinovo, Beodra

      Ratkovo – Parabuć

      Novi Banovci – Burgena

      Savino Selo – Torza

      Jaša Tomić – Modoš

      Krajišnik – Šupljaja

      Međa – Pardanj, Ninčićevo
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      8-6 (rezultat upiši slovima)