VojvodinaCafe - U Pančevu živi čak sto najinteligentnijih ljudi
    • U Pančevu živi čak sto najinteligentnijih ljudi

      U Pančevu je osnovan ogranak Mense - međunarodne organizacije koja okuplja natprosečno inteligentne ljude, jer su testiranja pokazala da na ovom području živi sve više genijalaca. Mensa u celoj Srbiji okuplja oko hiljadu članova, a od tog broja sto ih je iz Pančeva.



      Pančevci su i na prošlogodišnjem i na ovogodišnjem testiranju pokazali visok nivo prirodne inteligencije, jer je prolaznost u tom gradu bila na nivou velikih gradova.

      - Među našim članovima iz Pančeva najviše je studenata u dobi od 20 do 30 godina starosti - objašnjava Jovan Aleksić, sekretar Mense u Beogradu, dodajući da najmlađi član iz Pančeva ima 18 godina, a najstariji 58 godina.

      - Rezultati Mense pokazuju da je svaki drugi građanin Srbije koji rešava test inteligencije - genijalac. Naši rezultati najbolji su u regionu i Srbija se svrstava među zemlje sveta sa najvišom prolaznošću na testu inteligencije - naglašava Aleksić.

      Međutim, to što se za svakog drugog testiranog ispostavi da je genije, ne znači da nam je cela nacija takva.

      U svakom narodu postoji dva odsto ljudi koji su genijalci, sa koeficijentom inteligencije iznad 148, a od 1998. godine, od kada Mensa postoji u Srbiji, testirano je 14.000 ljudi, a čak 6.000 ispunilo je uslov za članstvo, odnosno ubrojalo se u dva odsto najinteligentijih na planeti. Od tog broja hiljadu ih je i učlanjeno u Mensu.

      Pančevac Goran Tomin je dugogodišnji član Mense i biće koordinator za Pančevo. Diplomirani je psiholog, obučava se za psihoterapeuta, a planira da upiše doktorat u jednom od prestižnih evropskih fakulteta.

      - Ako neko ima visok IQ, to ne znači da će ta osoba bolje da uradi neki zadatak, već samo da ona ima potencijal za to. Poređenja radi, neko ko je visok dva metra ima potencijal da bude dobar košarkaš, ali ne znači da će to i postati - naglašava Goran i kaže da testovi za prijem među najpametnije na planeti beleže sposobnost čoveka da logički razmišlja i da obrazovanje ispitanika ne utiče na rezultat, odnosno da je “jednako težak nekome ko je neobrazovan i nekome ko je doktor nauka”.

      Pančevka Suzana Vojnović, koja je prošle godine na testiranju Mense organizovanom u Pančevu imala koeficijent inteligencije 150, kozmetičarka je i kaže da je i ona primer da čovek ne mora biti visokoobrazovan da bi bio natprosečno inteligentan.

      - Testirala sam se iz radoznalosti. Zadaci su bili zanimljivi za rešavanje, ali je kratko vreme za rešavanje testa. Potrebna je zaista dobra koncentracija. Osim lične satisfakcije, nisam imala veliki benefit od tog testa, koji je pokazao da spadam u dva odsto populacije koje su prirodno inteligentne. Jednostavno dobijete neko samopouzdanje za svoj dalji rad, za postizanje nekih ličnih ciljeva - priča Suzana Vojnović.

      Ona smatra da, bez obzira na to što je veća inteligencija sama po sebi dobra, saznanje da je čovek bolji od drugih ume da bude i loše.

      - Iako se nekima podigne samopouzdanje, pa završe i po dva fakulteta, pojedini kada shvate da imaju natprosečan koeficijent inteligencije prestanu da se trude i ne učine ništa sa svojim životom - kaže Suzana.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      2+6 (rezultat upiši slovima)