VojvodinaCafe - Nekropola u ataru Sečnja potiče iz 10. veka
    • Nekropola u ataru Sečnja potiče iz 10. veka

      Veliki posao odradila je istraživačka ekipa Narodnog muzeja u Zrenjaninu na čelu sa kustoskinjom Snežanom Marinković. Novi, dragoceni nalazi potvrđuju raniji zaključak da je srednjovekovna nekropola u ataru Sečnja iz perioda od 10. do polovine 13. veka.



      - Pretprošle godine smo na lokalitetu u Sečnju radili deset dana, prošle dvadeset, a sada ćemo ostati mesec dana. Na otkrivenoj srednjovekovnoj nekropoli locirano je još 12 grobova, bez grobnih konstrukcija, orijentacije zapad-istok, kao i u prethodnim slučajevima. Pronađeni skeleti veoma su dobro očuvani, grobni prilozi su malobrojni, ali je bilo i vrednih ovogodišnjih nalaza. Pronašli smo vrh od noža, minđuše, kopču i bronzane aplikacije, kao i fragmente grnčarije – objašnjava Marinkovićeva.

      Ona napominje da novi, dragoceni nalazi potvrđuju raniji zaključak da je srednjovekovna nekropola u ataru Sečnja iz perioda od 10. do polovine 13. veka. U prilog tome govore prvenstveno fragmenti keramike, odnosno kotlića, kao i ostali eksponati sa prepoznatljivim ornamentima ranog srednjeg veka.

      - Potvrđuje se i naša pretpostavka da se nekropola rasprostire na oko hiljadu kvadratnih metara. Do sada je ispitano oko 200 kvadrata. Dalja istraživanja na nekropoli trebaju se nastaviti što pre, ali se u sledećim godinama mora tragati i za lokacijom naselja i eventualno crkve. Krupne opeke koje su nalažene u prošlogodišnjoj kampanji, upućuju na pretpostavku da je u blizini bio možda i takav građevinski objekat – napominje Marinkovićeva.

      Sve što je pronađeno na lokalitetu Sečanj već je prebačeno u zrenjaninski muzej uključujući i skelete, koji čekaju dolazak antropologa iz Arheološkog muzeja Srbije radi podrobne analize.

      - To je oblast koja traži posebnu stručnost, a nalazi mogu biti izuzetno značajni. Može se mnogo saznati o žiteljima naselja kod Sečnja od pre više od hiljadu godina. Skeleti kazuju kako su i koliko živeli, kako su se hranili, od čega su bolovali. Posebno bi zanimljivo bilo kada bi se uzeli uzorci DNK radi poređenja sa ostacima drugih grupa iz približno istog perioda – napominje Marinkovićeva.

      Dvadeset dana ovosezonske kampanje na srednjovekovnom arheološkom nalazištu kod Sečnja, tim zrenjaninskog muzeja, uspeće da odradi sa svega 300.000 dinara, od čega su dve trećine iz pokrajinske, a trećina iz republičke kase.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      3+7 (rezultat upiši slovima)