Close

Strana 1 od 8 123 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 80

Tema: Indijanci

  1. #1
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Indijanci

    Indijanski Etički Kod


    1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli često. Veliki Duh će slušati, samo ako ti govoriš.

    2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.

    3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj - Drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.

    4. Ophodi se prema gostima u kući s puno obazrivosti. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima s poštovanjem i čestitošću.

    5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato. Nije tvoje.

    6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.

    7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na licno izražavanje.

    8. Nikada ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time saljes u univerzum vratiće ti se višestruko.

    9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

    10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.

    11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je do naše svetovne porodice.

    12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu, daj im mesto da rastu.

    13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli će se vratiti tebi.

    14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.

    15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocionalno Ja, i Telesno Ja.
    Sva trebaju biti jednako snažna, čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti, da izlečiš emocionalne rane.

    16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.

    17. Poštuj privatnost i licni prostor drugih . Ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.

    18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.

    19. Poštuj tuđa verska opredjeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.

    20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanju milostinje.


    Autor nepoznat
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci


    Molitva Sioux Indijanaca


    • Dopusti da se moje ruke pune poštovanja dotaknu stvari koje si Ti stvorio.
    • Izoštri moje uho da čuje Tvoj glas.
    • Učini me mudrim kako bih spoznao nauk koji si Ti tajnovito stavio u svaki list, u svaki kamen.
    • Tražim snage, ali ne da bih nadjačao svoju braću nego da bih nadvladao svog najvećeg neprijatelja-samoga sebe!
    • Bože, daj mi mirnoću da podnosim stvari koje ne mogu promeniti.
    • Daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga.
    • Neka ne molim za smirenje moga bola već za jako srce da ga svladam.
    • Neka ne tražim saveznike u životnoj borbi već da se oslonim na vlastite snage.
    • Neka ne preklinjem za spas od straha već za nadu da osvojim svoju lepotu.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  3. #3
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci

    IME

    Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vreme (službeno) više ne nazivaju Indians nego Native Americans (američki domoroci). Nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokošci, su podrugljivi.

    PRIVREDA

    Indijanci su, često se kaže, deca prirode. Zavise od nje i žive u skladu s njenim zakonima. Na celom području od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabeleženog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata mitologija Američkih Indijanaca nas uči koliko oni poštuju zemlju, ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama. Ipak da bi čovjek mogao preživeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medveda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživeo. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštivati. Naseljavanjem belog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše deluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju reke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsedniku legendarni indijanski poglavica Seattle. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma protestiraju vladi protiv uništavanja kišnih šuma, a slično i danas Sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svet divljine koji se nemilice uništava. Odjeka od onih koji su u stanju nešto poduzeti, nema. Visoko-civilizirani narodi izgleda nisu još dostigli stupanj svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivaju.

    LOV, RIBOLOV, SAKUPLJANJE, POLJOPRIVREDA

    Lov je jedan od osnovnih delatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, naslazimo ga od vremena pojave čoveka. Kamen i toljaga bila su glavno oružje koje se koristilo u lovu. Nekome od naših predaka palo je na pamet da nađeni kamen prilagodi i obradom dobije od ivera nož ili da od oblog kamena dobije mlat privezavši ga žilama ili kožnim trakama za drveni nastavak. Kroz povest američkih domorodaca, još od vremena postojanja mamuta, možemo pratiti razvoj oružja američkog domoroca. Koplje, luk i strela, tomahawk, atl-atl, puhaljka (serbatana), bola i praćka oružja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Većini društava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najglavnijih zanimanja. Nijedno društvo nije bilo isključivo lovačko. Ne smemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najglavnijih kultura bez kojih danas ne možemo, to su krumpir (kojega smo dobili od Inka), rajčica, grasak, kukuruz i zloglasni duvan, kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, lovio se lukom i strelom i kopljima. Bizonovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomoć nekih začina i ovu smesu čuvati u kožnim vrečicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dužeg odsustva. Meso je ipak u večini slučajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su žene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem . Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljači , to su jeleni, sobovi i losovi, medvjedi, ali i manja divljač, rakun, zec, dabar, vidra, iptice.
    Kože i krzna bile su im potrebne za izradu odjeće, obuće, pokrivače. Neke grupe Indijanaca, posebno u hladnim predelima živela su uglavnom od životinjskog mesa, ali ta su plemena bila uz lovačko zanimanje imala i razvijen ribolov. U Južnoj Americi u područjima kišnih šuma (selvasa), lov je takođe jedna od važnijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj 'stol' biljnim proizvodima oko kojih se staraju žene. Glavna lovina ovih Indijanaca, ne računajući i značajno ribarstvo, su majmuni, ptice, kornjače i druga divljač. Luk i strela i puhaljka glavna su im oružja. Što se strele tiče ima ih više vrsta, onih koji služe za lov na krupnu divljač, s oštrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti (testerasti) oblik. Otrov, posebno kurare Indijanci su koristili prilikom lova na veću divljač. Otrov timbu Indijanci bi bacali u reku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili. U pustinjskim i polupustinjskim predelima siromašnih izvorima hrane, Indijanci bi se organizovali po malenim skupinama koje su se lakše mogle prehraniti, ovo osobito vredi za severnoamerička plemena Zapadni Šošona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod čileanskih Alacalufa koji su živeli od ribe a sakupljanja priobalnih životinja. Poljoprivreda i sakupljanje takođe su značajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao što su Muskogee, Seminole, Irokezi, kao i Quechua i Maya Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obrađivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke naročitim postupkom pretvoriti u hranu. To je naravno manioka, čak se i njen otrov (cijanovodična kiselina) nije bacao nego su od njega kuvanjem pravili začin. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovno opisuju kao veoma čista, bez korova koji bi u europskim njivama rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svuda gde je prilika da se ima što sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, semenke, ličinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju posebni prosperitet imala su kalifornijska plemena čija je zemlja obilovala žirom i divljim kestenom, od čega su Indijanci Pomo, Miwok, Karok i drugi proizvodili pogačice, i prema Evi Lips, bila veoma ugojena. I Chippewa i Menominee Indijanci sakupljali su divlju vodenu rižu, po rižinim jezerima u Wisconsinu i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljačima nego 'narodima žeteoci', jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera. Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih Šošona gotovo jedini način da prežive. Škrta priroda nudila im je tek ono što pustinja može ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog područja i živeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  4. #4
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci


    Kada je predsednik SAD-a Abraham Lincoln, pre gotovo jednog i po veka (1854. god.) ponudio da država kupi veliki do indijanske zemlje, a indijanskom narodu je ponuđen rezervat, na tu ponudu dobio je odgovor od poglavice plemena Sietla. Pismo se ubraja među najdublje i najlepše misli koje su ikada izrečene o čovjekovoj okolini.

    PISMO POGLAVICE


    Kada Veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od nas traži. Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Mi nismo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na riječnom sprudu, svaka maglica u tami šumi, sveti su u mislima i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenoga čovjeka. Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju medu zvijezdama. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas! Mirisavo cvijeće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji. Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo mi sami moći živjeti udobno. On ce nam biti otac i mi ćemo biti njegova djeca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas.
    Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, več i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti da je to sveto i morate učiti vašu djecu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća, one nam utažuju žed. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti i učiti našu djecu da su rijeke naša braca, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rada zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam! Naš način je drugačiji nego vaš. Od pogleda na vaše gradove crvenoga čovjeka zabole oči. A možda je to jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. A možda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka mi vrijeđa uši. Šta život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah - životinja, drvo, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje će i bijeli čovjek moci doći da okusi vjetar što je zasladen mirisom poljskog cvijeća. Tako čemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uvjet: bijeli čovjek mora se osnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane! Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka… Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji! To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju čini i sebi samome. Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća poslije svega. Vidjet ćemo. Jednu stvar znamo, koju će bijeli čovjek jednog dana otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja. Bijeli takoder trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jedne noći ugušit čete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji prirpitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajucom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje.
    Poruku je izmenio SQUAW, 01.04.2006 u 21:03
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  5. #5
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci


    Bik Koji Sedi

    SIOUX


    Siouxe prvi put spominju Jezuiti 1640 godine i to na teritoriji Minesote. Zabelezio ih je i Daniel Duluth 1678 i otac Louis Hennepin
    takodje u Minesoti. Ziveli su u neprijateljstvu sa plemenom Ojibwa
    koje ih je i primoralo da napuste Minesotu i upute se dalje ka
    Velikim Planinama. Sredinom XVIII veka, Cheyenne i Kiowe su isterane
    iz Crnih Brda i Siouxi su se naselili na toj teritoriji. Tu su ziveli i lovili bizone, u medjuvremenu 1750.-e godine njihov broj se popeo na oko
    30 000.

    Inace, Souxi su ratovali na strani Engleza protiv Amerikanaca tokom
    americke revolucije i u ratu 1812.-e a vec 1815.-e su se izmirili sa
    Americkom vladom koja im je priznala teritoriju koju su naselili. Posle toga krece poznata istorija Siouxa sa nalaskom zlata u Crnim
    Brdima, legendarnom bitkom kod Little Bighorn-a 1876.-e, i
    legendarnim poglavicama Bikom Koji Sedi i ratnim vodjom Ludim
    Konjem, bekstvo od americke vojske, razdvajanje, bekstvo u Kanadu,
    zarobljavanje.


    Crazy Horse
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #6
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci

    Kulturna područja Indijanaca Srednje Amerike

    * Središnji Meksiko (Central Mexico) Predstavnici: Nahuatl, Otomi, Chontal, Ixcatec, Tarascan, Mixtec, Zapotec
    * Obala Vera Cruza (Vera Cruz Coast) Predstavnici: Totonac, Tamaulipec, Huastec, Popoluca
    * Poluotok Yucatan (Yucatan Peninsula) Predstavnici: Yucatec, Mazatec, Mopan
    * Južne ravnice (S: Lowlands) Predstavnici: Zoque, Tzeltal, Tzotil, Lacandon, Quiche, Ixil, Itza, Misquito, Jicaque
    * Južne planine (S. Highlands) Predstavnici: Pipil, Xinca, Achi, Lenca, Nicaro, Nicoya, Ulva, Rama, Boruca, Guaymi, Cuna, Talamanca
    * Veliki Antili (Greater Antilles) Predstavnici: Ciboney, SubTaino, Taino, Ciguayo
    * Mali Antili (Lesser Antilles) Predstavnici: Island Carib, Igneri

    Kulturna područja Južnoameričkih Indijanaca

    * Sever (Northern) Predstavnici: Choco, Chibca, Caquetio, Tairona, Gaujiro, Mompox, Timote, Achagua, Yaruro, Otomac, Guamontey, Guahibo, Saliva, Cumanagoto
    * Gvajansko gorje (Guiana Highlands) Predstavnici: Arawak, Warao, Galibi, Tirio, Wapishana, Wayana.
    * Amazon (Amazon) Predstavnici: Bora, Cubeo, Yanomamo, Waiwai, Javaro, Barauana, Apalai, Tupinamba, Yagua, Shipibo, Canamari, Maue, Mundurucu, Kayapo, Amahuaca, Mashco, Tacana, Sirono, Chiquito, Paressi, Nambikuara, Bakairi
    * Brazilsko visočje (Brazilian Highlands)Predstavnici: Shavante, Bororo, Guato, Guarani, Tupi, Kaingang, Tupinamba, Botocudo, S. Kayapo, Shacriaba
    * Ande (Andes) Predstavnici: Cayapa, Manta, Tumbes, Huancavilca, Huambo Cajamarca, Huayla Casma, Huacho, Chincha, Huanca, Quechua, Aymara,Atacama, Diaguita, Mapuche
    * Gran Chaco (Gran Chaco)Predstavnici: Chiriguano, Zamuco, Chamacoco, Lengua, Toba, Mataco, Chane, Chulupi, Mochovi, Tonocote, Abipon
    * Pampas (Pampas) Predstavnici: Huarpe, Charrua,Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya, Tehuelche
    * Ognjena Zemlja (Tierra del Fuego) Predstavnici: Chono, Alacaluf, Yahgan, Ona, Haush
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  7. #7
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci

    Kulturna područja Severnoameričkih Indijanaca


    Geografsko-klimatski uslovi uticali su na nastanak više kulturnih pojaseva na području Severne Amerike.

    * 1) Subarktičko područje (Subarctic Indians), u Kanadi i Aljaski, gde nalazimo plemena Atapaskana i Algonquian Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su Montagnais, Naskapi, Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njihovi česti simboli su krplje, kanu, toboggan, snežne naočale. Odeća je krznena. Lov i ribolov glavno je zanimanje ovih Indijanaca.
    * 2) Indijanci Severozapadne obale (Northwest Coast Indians). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Severne Amerike. Oni nastanjuju područje uz Pacifičku obalu Severne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaliva Yakutat u Alaska/Aljaski na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim grupama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Društva s juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji cedrovih kuća s krovovima na dvie vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtača (koji su često neverovatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i nadasve veoma poznate raskošne svečanosti 'potlach'.
    * 3) Indijanci s Platoa (Plateau Indians). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području reke Columbije. Ovde je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korenja camas i shanataque (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule. Plemena ovog područja pripadaju grupama Shahaptin (Umatilla, Tygh, Tenino, Yakima, Nez Perce, Palouse, Walla Walla ), Waiilatpuan (Cayuse, Molala), Salishan (Shuswap, Lillooet, Ntlakyapamuk, Spokane, Coeur d'Alene, Kalispel, Okanagan, Nespelem), Kitunahan (Kutenai), Chinookan (Wasco Wishram i Dog River Indijanci ili Cascade), Lutuamian (Modoc, Klamath) i Athapaskan (Nicola ili Stuwihamuk; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.
    * 4) Kalifornijski Indijanci (California Indians). Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljanja žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme više-manje su malena, podeljena po brojnim plemenima i oskudno obučena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega naročitim postupkom dobivaju brašno i peku pogačice 'acorn bread', odnosno kruh od žira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa'ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeo, Luiseo, Cahuilla, Juaneo, Gabrieleo, Nicoleo, Fernandeo, Serrano.
    * 5) Indijanci Velikog bazena (Great Basin Indians). U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima Utaha, Wyominga i Colorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasifikuju u Numic-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: Northern Paiute, Owens Valley Paiute, Dve grupe Mono Indijanaca i pleme Bannock iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju Western Shoshoni, Indijanci Panamint ili Koso, Gosiute, Wind River (njihov su ogranak Komanči /Comanche/), i Indijanci Weber Ute (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: Northern Ute, Southern Ute, Tumpanogots, Pahvant, Fish Lake, Red Lake, Kawaiisu, i bande Južnih (Southern) Paiuta: Las Vegas, Shivwits, Uinkarets, Moapa i Chemehuevi.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  8. #8
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci

    *6) Jugozapadni Indijanci (Southwest Indians).Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zui, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.

    *7) Prerijski Indijanci (Plains Indians). Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Texasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: Plains Cree, Assiniboin, Blackfoot (Crna Stopa), Gros Ventre, Hidatsa, Vrane (Crow), Mandan, Cheyenne, Arikara, Teton, Satee (Dakota), Cheyenne, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Comanche.

    *8 ) Sjeveroistočni Šumski Indijanci (Northeast Woodland Indians). Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i kokice 'pop corn' koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su Irokezi (Iroquois), Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mahican (poznati Mohikanci), Metoac, Powhatan (kod nas poznati po crtiću o djevojci Pocahontas), Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.

    *9) Jugoistočni Indijanci (Southeast Indians).Ovo područja
    na slici Jacquesa Le Moyne (1564)Timucua Indijanci obrađuju svoja polja.obuhvača jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova svečanost 'Green Corn Dance' ili 'Ples zelenog kukuruza'. . Neka od ovih plemena poznavali su i hambare u koje, po Evi Lips, 'nije mogao ući ni miš'. Plemena ovog područja pripadaju porodicama Muskhogean (po novijoj ortografiji Muskogean), Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tunican. Glavna pleemna su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayagoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama,
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  9. #9
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci


    Oglala Sioux Chief American Horse
    Wasechum Tashunka ( 1840-1908 )

    Veliki ratnik, govornik i diplomata. Poglavica Americki Konj je vise puta zastupao svoj narod u Vasingtonu.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  10. #10
    Snebivljiva Aždaja Avatar od  SQUAW

    Pol
    Žensko
    Član od
    13.03.2006.
    Aktivnost
    01.09.2009
    Zemlja
    British Indian Ocean Territory
    Lokacija
    Mali šator u preriji
    Poruke
    12,397
    Blog
    9
    Slike
    2

    Odgovor: Indijanci


    HOLLOW HORN BEAR 1850 - 1913
    Brul Sioux Chief
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


Strana 1 od 8 123 ... PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •