Vodice
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 81

Tema: Vodice

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Vodice

    VODICE



    Retko ko od nas u prolazu nije zapazio neku vodicu; na nekoj čak i vode pio, neku na slikama video a da nije ni znao o čemu se radi.

    Vozeći se vojvođanskim putevima ponekad sam pored njih zapazio omanju 'kućicu'. Nedavno sam počeo da na njih obraćam pažnju i da ih slikam. Ustanovio sam da se radi i kapelama iznad ili pored bunara ili izvora i da imaju ime VODICE. Malo sam pročeprkao po literaturi i shvatio da zaslužuju svoju temu na ovom forumu.

    I ja, dok se pre godinu-dve nisam zainteresovao, o vodicama nisam praktično ništa znao.
    Dobra, zdrava pitka voda posebno je imala veliki značaj u Panonskoj niziji. Pretežno ritsko zemljište u prošlosti nije obilovalo zdravim pitkim vodama u svim periodima godine. Stoga je bilo sasvim racionalno da se uvek zdrava pitka voda ceni i poštuje kao uslov za formiranje i opstanak naselja.

    Uz to, ljudi su iskustveno saznavali da neke vode imaju i lekovita svojstva. Lekovitost vode uz nepostojanje lekova u današnjem obliku i rasprostranjenosti, davali su takvim vodama poseban značaj a glas o njihovoj delotvornosti se širio.

    Vremenom su uz ove sasvim racionalne, svetovne razloge za poštovanje zdravih voda, njihovo poštovanje spojilo sa religijskim osećanjima. Tako su vodice – bunari i izvori zdrave i isceljujuće vode – prerasle u kultna religijska mesta.

    O vodicama sam najviše saznao, nakon štp sam već izvestan broj vodica pronašao, iz knjige Mirjane Đekić ‘VODICE U VOJVODINI’. Evo uvodnih delova iz te knjige:

    ‘’Verovanje u lekovitu i isceliteljsku moć vode je vrlo staro. Pojavljuje se kod starih Rimljana. Kult vode deo je mitologije starih Slovena. Još je Prokopije u VI veku zabeležio da Sloveni obožavaju reke i nimfe. Vile imaju proročki dar i leče bolesne. Izvori nazvani vilinom vodom su lekoviti; s druge strane, vile uništavaju one koji mute njihove izvore ili zahvataju vodu bez njihovog znanja.

    Stari Sloveni su se pročišćavali molitvom, pranjem i umivanjem u "čistoj vodi živoj". Umivanjem su se molili za čistotu duše i svog tela. Te molitve je, po njihovom verovanju, ustanovio sam Svarog. Nisu imali određena mesta za molitvu, pa su se Sloveni molili "pred kladencima i izvorima gde je živa voda tekla".

    ‘’Verovanja u isceliteljsku moć vode imali su potporu i u zvaničnom učenju crkve. Isceljenje slepih dovođeno je u vezu sa navodom iz Jevanđelja po Jovanu, o tome kako je Hrist podario vid slepom od rođenja: "I reče mu: Idi, umi se u banji Siloamskoj. Otide, dakle, i umi se, i dođe gledajući".

    ‘’Na razvoj vodica uticala je i oficijelna medicina. Još krajem XVIII veka austrijska država počela sa zakonskim uređivanjem zdravstva, izdavanjem brojnih zakona. Bolesnike su i tada, kao i kasnije, lečile mnoge vidarice, vračare i mali broj lekara. Obaveza da svako ima lekara, odnosno babicu, postoji od početka XIX veka.''

    ‘’Na povezanost narodnih verovanja sa crkvenim učenjem, odnosno narodnog kulta sa pobožnošću, od XVII veka utiče jačanje kulta Bogorodičinih čudotvornih izvora. Obnavljanje carigradskog manastira "Bogorodica - izvor života" bilo je povod za uobličavanje likovne predstave vezane za nastanak tog kulta. U Karlovačkoj mitropoliji se istoimena ikona prihvata kao čudotvorna već nakon seobe 1690. godine.’’

    ‘’Duhovni regulament Petra Velikog, koji je za ruskog cara sastavio Teofan Prokopovič 1721, uticao je na propisivanje poštovanja vodica u Karlovačkoj mitropoloji. Upravo je poštovanje lokalnih izvora, uz čudotvorne ikone, narodna pobožnost koja je izdvojena od svih ostalih prilikom davanja uputstava episkopima kako da se ponašaju i na šta da obrate pažnju prilikom obilaska svojih episkopija.

    Insistiranje na tome ukazuje na raširenost kulta vode i njegovu povezanost sa kultom čudotvornih ikona. U to doba dolazi do gušenja nekanonizovanih vodica i narodnih verovanja, jer su kazne za prekršioce bile veoma stroge.

    U skladu sa tendencijama da se narodne pobožnosti podvedu pod učenje crkve, mitropolit Pavle Nenadović je prilikom posete fruškogorskih manastira osvetio isceliteljsku fenečku vodicu. Građenjem kapele na Dobroj vodi u Dalju, 1758. godine, mitropolit Pavle Nenadović utiče na to da se razvoj vodica od polovine XVIII veka odvija u dva pravca. Jedan je i dalje vezan za narodna verovanja - na vodicama se nalaze izvori, bunari, česme, nadstrešnice i kapele skromnog graditeljskog izraza. Pod uticajem crkve, u XVIII veku kapele se posvećuju Bogorodici, a kasnije i ličnim svetiteljima. Drugi pravac dao je značajnije graditeljske forme.’’

    ‘’Narodna verovanja o isceliteljskim vodama, na koje se najčešće odlazilo po savetu vračara, našla su se pod udarom racionalističkih reformi. Da bi opovrgla ili dokazala lekovitost ovih istočnika, nauka se već krajem XVIII veka počela baviti njihovom hemijskom analizama.’’

    ‘’Nakon bune 1848/49. godine, kao reakcija na sve rašireniji nazarenski pokret, organizuju se i pobožni, ili bogomoljci. Članovi tzv. bogomoljačkog pokreta okupljali su se nedeljom i praznicima, najpre po domovima pojedinaca, a potom i u javnim zgradama i crkvama. Tamo su se molili Bogu, pevali pobožne pesme, vodili bogougodne razgovore, čitali knjige pobožnog sadržaja. Redovno su odlazili, ponekad pravim karavanima, u manastire i na vodice.’’


    A i nešto iz novinskog teksta:

    ''ČUDOTVORNI VOJVOĐANSKI IZVORI I BUNARI OSKRNAVLJENI I U KOROV ZARASLI

    Eliksiri skriveni među oranicama

    Više od 400 vodica bilo je nekad u Vojvodini i hodočastili su ih bolesnici i nevoljnici svih nacija i vera. Katoličke su posvećivane blaženoj devici Mariji, a pravoslavne različitim hrišćanskim praznicima. Imale su i svoje kapele sa zvonom, koje je trebalo otera grad i spasi useve.

    Osim manastira i crkava, imaju hrišćanski vernici još jednu vrstu svetilišta - vodice, u narodu poznate kao lekoviti, čudotvorni izvori i bunari. O vodicama je pisao, među ostalima, etnolog i profesor južnoslovenskih jezika Borislav Milošević iz Bačke Palanke, u knjizi “Palanka na Dunavu”. Tvrdi da je još od paganskog vremena voda nezaobilazna u magijsko-religijskim kultovima mnogih naroda.

    - Tek je hrišćanstvo reduciralo stare običaje vezane za vodu i prilagodilo ju je svojoj bogoslužbenoj upotrebi - kaže Milošević. - Ovih svetilišta, kao što su bunari ili vodice, u čiju isceliteljsku moć ljudi veruju, u Vojvodini ima oko 400. Imaju ih i pravoslavci i katolici. Ta kultna mesta posećuju i vernici i bolesnici.

    Kod pravoslavaca nastala su od XVII do tridesetih godina XX veka, a kod katolika od XVIII do dvadesetih godina prošlog stoleća. Sve katoličke vodice su posvećene blaženoj devici Mariji, a pravoslavne različitim praznicima, a posećivali su ih bolesnici različite nacionalne i verske pripadnosti.

    Vodice su najčešće obeležene manjim crkvama, zavetnim kapelama ili imaju samo bunar i krst. U prošlosti, pravoslavne vodice koje su imale kapele, imale su i zvono, da bi rasteralo gradonosne oblake, i zbog toga su imale i funkciju očuvanja poljskih useva, voćnjaka i vinograda. Katolici su se kraj vodica obično molili i obraćali za pomoć Gospi, blaženoj devici Mariji, iz ličnih razloga. Obredi su počinjali uoči praznika, večernjem i bdenijem, a na sam praznični dan bila je litija, a kod katolika procesija.''
    (Gornji tekst je izvod iz članka Miloša Sudžuma iz lista Dnevnik od 4. oktobra 2005.)


    Poslednjih godina mnoge se vodice obnavljaju a grade se i nove kapele.

    Koliko sam ja mogao da zaključim iz onoga što sam video, kapele su vrlo skromno opremljene. Uglavnom su to ikone, kandila ili komadi nameštaja iz kuća meštana koji su ih doneli da se kapela opremi. No, ima i nekoliko vodica na kojoma su to pravi manji hramovi.

    I još nešto: meštani ove bunare i izvore često nazivaju vodice tj. imenica ima smo oblik za množinu (pluralija tantum) a i akcenat je neuobičajen za mene, tj. dugouzlani (nadam se da sam dobro definisao, pošto mi nauka o jeziku nije nikada bila posebno bliska).
    Poruku je izmenio nenad.bds, 01.09.2011 u 09:53 Razlog: Bitno proširen tekst novounetim delom

  2. #2

    Odgovor: Vodice

    Vodica kod Beške
    sa kapelom Svete Petke



    Vodica Beška - Водица Бешка
    Kapela Sv. Petke, u narodu poznata kao Vodice datira iz 1781. godine. To je jednobrodna građevina sa dvoslivnim limenim krovom. Nalazi se između dva jablana. U njoj se nalazi prvobitni antiminis beščanske crkve, kao posebna relikvija. Iznad vrata je bila ikona Svete Petke, koja je danas u njenoj unutrašnjosti. Sa istočne strane je postavljena mermerna ploča sa likom Prepodobne mati Paraskeve.


    Vodica Beška - Водица Бешка

    '’Kapela sv. Petke, u narodu nazvana Vodica, nalazi se jugoistočno od Beške, na starom saskom putu. Jednobrodna je građevina sa dvoslivnim limenim krovom, dimenzija 7 x 4 m. Prema predanju, na tom isceliteljskom izvoru lek su tražili i pronalazili oni koji su imali problema sa vidom.
    Za sada, najstariji podatak o Vodici je iz 1781. godine. Sledeći podatak o Vodici se odnosi na sredinu XIX veka kada je u beščanskoj crkvi službovao sveštenik Grigorije Stamatović koji je redovno dovodio svoje parohijane na bogosluženje na dan Svetog Pantelije, 9. avgusta.
    Grigorije Stamatović je umro 1852. godine i od tada se o Vodici prestalo brinuti sve do 1933. godine. Na inincijativu sveštenika Jovana Živanovića sagrađena je 1934. godine nova kapela., osvećena 27. oktobra na Sv. Petku. Dve godine kasnije tu su posađene vrbe kako bi se dolazilo na Vrbicu, na Lazarevu subotu.
    Posle Drugog svetskog rata prestaje briga o njoj. Tek 1994. godine ponovo se obnavlja. Na mermernoj ploči levo od vrata kapele je zabeleženo: “U ime Oca i Sina i Svetoga Duha Obnoviše ovu kapelu za zdravlje svoje i svoje porodice rabovi božji Aleksandar i Andreas Miščević. Godine Gospodnje 1994.” Od tada se redovno, svake godine, na slavu Svete Petke, 8 avgusta, odlazi na svetu Vodicu i uz veliki broj vernika vrši bogosluženje.
    Danas se kapelica nalazi između dva stara visoka jablana (nekada ih je bilo pet), neograđena, sa neizgrađenim putem do nje. U njoj se nalazi prvobitni antimins beščanske crkve, kao posebna relikvija. Iznad vrata kapele nekada je bila ikona sv. Petke, koja se danas nalazi u njenoj unutrašnjosti. Sa istočne strane postavljena je 2003. godine crna mermerna ploča sa likom Prepodobne mati Paraskeve.’’ (Sa sajta Beška.RS)



    Vodica Beška - Водица Бешка
    Beščanska Vodica se nalazi manje od kilometra na jug od sela.


    Vodica Beška - Водица Бешка
    Dva usamljena jablana, impozantne visine i debljine stabala, izgleda sasvim zdrava, iz daleka kazuju da je Vodica u toj dolji. I meni su objasnili u selu da gledam gde su dva jablana.


    Vodica Beška - Водица Бешка
    Gvozdena vrata kapela su bila zaključana, ali sam kroz prorez uspeo da vidima da je uobičajeno skromno uredjena. Koliko sam video, bunar je sa niskim, malim betonskim kvadratnim okvirom, desno od vrata.

    Okolina je uređena i predstavlja i prijatno mesto za odmor, naročito u vreme letnjih žega.


    Vodica Beška - Водица Бешка
    Poruku je izmenio nenad.bds, 02.11.2010 u 21:33 Razlog: Unet tekst sa sajta Beška.rs

  3. #3

    Odgovor: Vodice

    SILBAŠKA VODICA


    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Vodica u Silbašu je na manje od kilometra udaljenosti od sela na putu prema Novom Sadu kroz Bački Petrovac.

    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Posvećena je prepodobnoj majci Paraskevi (27. oktobar).


    Vodica Silbaš - Водица Силбаш


    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Voda se vadi kofom (amperom) a konopac ide preko kotura koji se nazire iznad bunara.

    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Kapela je sagrađena 1862. Svojevremeno je dugogodišnji silbaški paroh Teodor Popović (rođen u Starom Vrbasu 1858 ) pronašao u silbaškoj crkvi zapis, nastao na osnovu kazivanja crkvenog tutora Obrada Mihajlovog iz 1863, u kojem je navedeno kada je kapela podignuta i osvećena. Po tom zapisu, jedan iznemogao i bolestan putnik je ozdravio pošto se napio ove vode i njome se umio. Jedna žena, perući ovom vodom rane na nogama, izlečila se. Pominju se i izlečena Slovakinja i mnogi drugi. Na vodicu je narod dolazio uoči Đurđevdana, Spasovdana, Duhova i Svete Petke, kada su se vršila noćna bdenija i čitale molitve za bolesne.




    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Vodica Silbaš - Водица Силбаш
    Poruku je izmenio nenad.bds, 14.05.2009 u 10:08

  4. #4

    Odgovor: Vodice

    Mošorinska vodica



    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Red drveća u daljini označava da je tamo Tisa.


    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Pogled iz smera Tise ka Mošorinu.

    Vodica se nalazi oko dva kilometra na istok od Mošotina prema Tisi, u podnožju sevrenog kraja Titelskog Brega (koga mošorinci, pola u šali pola u zbilji, zovu i Mošorinski Breg). Koji metar od bunara počinje ritsko zemljište koje je pretvoreno u ribnjake.

    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Prolazeđi povremeno tim putem do vikendaškog naselja na Tisi video sam krst ali nisam ozbiljije obratio pažnju na njega. U medjuvremenu sam se zainteresovao za temu o vojvodjanskim vodicama, pa kad sam ovih dana prolazio, zastao sam, pogledao i slikao. U prolasku kroz selo sam zaustavio nekoliko starijih meštana, no nisam mnogo doznao pa sam se telefonom raspitao kod mošorinskog sveštenika.


    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Betonska ploča i metalni stubići ograde su novijeg datuma.

    Prema zapisima koji se u crkvi čuvaju, vodica je izgrađena 1900.godine na inicijativu tadašnjeg paroha Svetozara Vlaškalića.

    Iskopan je bunar sa zdravom vodom i ozidan kvalitetnom ciglom, a pored bunara je postavljen krst. Sada je tu i klupa, usečena i već pomalo krajevima urasla u dva jablana.

    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Koliko me sećanje služi, pre par godina na mestu većeg krsta je bio stari, u lošem stanju. Verovatno je ovaj manji, improvizovano istesan, služio dok nije postavljen sadašnji, veći krst.

    Na manjem krstu su tri peškira a na većem jedan, koji su vernici doneli na dar prošle godine, sada već znatno oštećani od izloženosti vremenskim uslovima.


    U zapisu koji mi je preko telefona čitao, stoji i da narod, pri prolasku pored vodice skida kape i odaje počast krstu.

    Po tradiciji koja se održala do danas, vernici na Vodicu odlaze na Veliki petak, nekada u zoru, a sada u sedam sati ujutro.


    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Zgrada pored vodice služi ribnjaku i nema veze s vodicom.

    Inače, mošorinski sveštenik Svetozar Vlaškalić poznat je i po izgradnji kapele na Bregu iznad sela:
    ''Kapela prenosa moštiju Sv. Nikole. Sagrađena je u srpsko-vizantijskom stilu, sa dva kubeta, po nacrtu arhitekte Đorđa Tabakovića da bude ženski manastir. Ktitor je bio mošorinski paroh protojerej Svetozar Vlaškalić. Ikone na platnu 1936. naslikao je Uroš Predić.''

    Vodica Mošorin - Водица Мошорин
    Mošorinska je primer vodica bez kapele.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 14.05.2009 u 10:10

  5. #5

    Odgovor: Vodice

    Vodica kod Futoga
    sa kapelom Uspenja presvete Bogorodice



    Vodica Futog - Водица Футог

    Vodica Futog - Водица Футог
    Vodica Futog - Водица Футог
    Na zapadnoj strani puta koji pored Plante vodi prema Kisaču je kapela - vodica. Da je rastinje bilo u periodu vegetacije, moguće da kapelicu ni ne bih primetio. Zastao sam, slikao pri zalasku sunca, skromnu ali održavanu kapelu okrenutu ka zapadu, prema ritskom terenu.


    Vodica Futog - Водица Футог
    Vodica Futog - Водица Футог
    Bunar je odmah pored vrata, levo.

    'Istražujući' šta sam to pronašao, našo sam da je to kapela-vodica posvećena Uspenju presvete Bogorodice. Ima status neparohijskog hrama pri futoškoj crkvi Sv. Kozme i Damjana. Podiguta je 1935. godine.


    Vodica Futog - Водица Футог

    Vodica Futog - Водица Футог
    Prolezeći ponovo istim putem slikao sam i pri drugačijem osvetlljenju.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 14.05.2009 u 10:12

  6. #6

    Odgovor: Vodice

    Vodica u Vrbasu
    sa kapelom Svete Petke


    Vodica Vrbas - Водица Врбас
    Smatra se da je izgradnja kapele započeta 1793. godine kopanjem bunara. Iskopavanje bunara obavljeno je o trošku izvesnog trgovca Nikolića i nepoznatog Bunjevca iz Subotice. Posvećena je Svetoj Paraskevi Petki.


    Vodica Vrbas - Водица Врбас
    Godina završetka gradnje - 1797 - je uklesana ispod krsta, ali se, ovako prekrečena, teško uočava.

    Godine 1848. je oštecena u Buni, a 1852. godine je popravljena.


    Vodica Vrbas - Водица Врбас

    Vodica Vrbas - Водица Врбас
    Ulaz 'porte' je bio zakljlučan pa sam mogao samo ovo da snimim preko ograde.

    Po svojoj lepoti posebno se izdvaja ikona Svetog Arhidakona Stefana, slikarski rad Novaka Radonjića iz 1863. godine. U crkvenom letopisu iz 1850 godine o kapeli stoji sledeći zapis: Zdanje kapele nije golemo, iznutra u dužini ima jedan i po fat, a tako nešto i visinu; iznutra do rata 1848. bila pod stenama sva u velikim ikonama živopisana a posle toga nekada e ubelena; koju okruživaju dva okrugla produ nje, srazmerna prozora; i edna od severne strane dvokrilna vrata. Pod krovom njenim od zapadne strane, izmedu dva stuba nahodi se vodicni bunar; iz kog verni crpe vodu, i bolesnike u ime Božije, Majke Božije i Svete Petke pozdravlenija radi umivaju.

    Vodica Vrbas - Водица Врбас
    Vodica se nalazi u južnom delu Vrbasa, na izlazu prema Novom Sadu.

    ------------------

    Evo i slika napravljenih po danu lepšem za fotografisanje:


    Vodica Vrbas - Водица Врбас

    Vodica Vrbas - Водица Врбас

    Vodica Vrbas - Водица Врбас

    Vodica Vrbas - Водица Врбас
    Vodica Vrbas - Водица Врбас
    Poruku je izmenio nenad.bds, 07.06.2010 u 09:42 Razlog: Dodate slike po lepsem vremenu

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •