Svetište sa čudotvornim izvorom
Doroslovo
Vodica Doroslovo
Vodica Doroslovo
''Svetište sa čudotvornim izvorom BAJKUT (Bajkt), sada zvano Sentkut (szent kt – sveti izvor)'' nalazi se na kraju sela Doroslovo.
Vodica Doroslovo
''Doroslovo svetište i mesto hodočašća.
Prvi zapisi o Bajkut-u kao parohiji potiču iz 1382. godine, a pominjanje postojanja izvora sa čudotvornim svojstvima takođe datira iz tog vremena.
Prema predanju, presveta Bogorodica se prikazala na izvoru Sentkut u više navrata i veruje se da je na njen zagovor Bog dao lekovitu moć vodi sa ovog izvora. Mnogo čudesnih događaja je vezano za Sentkut.
Doroslovski svećenici su zabeležili mnoga izlečenja na tom svetom mestu. Mnogi vernici, ukljkučujući bolesne, slepe, invalide, posećuju ovo svetište u nadi da će dobiti blagoslov, izlečenje, duhovni mir.
Prva kapela u čast presvete Bogorodice izgrađena je 1796. Zamenjena je novom 1809., ali nju je uništila vatra 50 godina kasnije. Treća kapela je sagrađena 1825. Ona je 1875. proširena, i nakon dogradnje dva zvonika dobila je izgled današnje crkve. Kip Device Marije je podignut 1861. godine a u blizini izvora i pećina sa kipom Lurdske majke Božije.
Vodica Doroslovo
Spoljašnji oltar je iza kapele, a od njega do bunara, pored staze su stajanke - Kalvarija - koje označavaju dogadjanja na Hristovom putu na Golgotu.
Crkvi je 1974. pridotat i spoljašnji oltar, koji je tada i posvećen.
Doroslovo danas predstavlja lepo mesto za hodočašće i privlači hrišćane iz raznih zemalja. Zahvaljujući svojoj dugoj istoriji, lepoj prirodi, Doroslovo nudi idealne uslove za mirnu kontemplaciju i molitvu, mami vernike da mu se često vraćaju.
Na verske praznike, svetilište u Doroslovu posećuje veliki broj hodočasnika i poznato je da se tu doživljavaju snažna verska iskustva. Doroslovo je smešteno između Sombora i Novog Sada. Udaljen je 15 km od Sombora, a 60 km od Novog Sada i 45 km od Osijeka sa druge strane Dunava.'' (2007. Copyright Dr. Anders Nyqvist, Ivanka Humanitarian Organization.)
Vodica Doroslovo
Građanski list utorak, 9. septembar 2008:
''SOMBOR – Nekoliko hiljada hodočasnika posetilo je 7. i 8. septembra svetište Sentkut u Doroslovu, selu u somborskoj opštini. Oni dolaze na izvor za koji se tvrdi da ima čudotvorno dejstvo. Župnik u Doroslovu i Bogojevu, u odžačkoj opštini, i rektor svetišta Sentkut (Sveti bunar) Arpad Verebelji kaže za GL da je taj izvor, pod imenom Bajkut – koje je ukazivalo na njegovu moć da otklanja ljudske probleme – spomenut prvi put u crkvenim spisima iz 1382. godine, sačuvanim u Rimu. Verebelji navodi da se početkom 18. veka u tom bunaru ukazala Gospa, te da otad svake godine na crkvene praznike hodočasnici posećuju to mesto, na kojem doživljavaju snažna verska iskustva...
Brojna čudesna izlečenja
– Vernici svakog dana u godini na Svetom bunaru mogu dobiti blagoslov, jer crkva Marije, pomoćnice hrišćana pokraj tog izvora nije obična crkva, nego biskupijsko svetište, jedino takvo u Vojvodini. Međutim, vrh Rimokatoličke crkve u Vatikanu odredio je da se dvaput godišnje – 8. septembra, na praznik Mala Gospa i na Duhove, to jest Pedesetnicu posle Uskrsa – na Sentkutu dobijaju posebni blagoslovi. Ako Mala Gospa, koja se u Doroslovu slavi kao proštenje ili kirbaj, pada u dane vikenda, na Svetom bunaru se na hodočašću okupi blizu 20.000 ljudi, a radnim danima bude ih desetak hiljada. Oni ovamo dolaze iz Srbije, Mađarske, Hrvatske i mnogih drugih zemalja. Hodočasnici nisu samo rimokatolici, nego i pravoslavci, evangelisti, adventisti... Ima nekoliko svetišta u Vojvodini, ali je ovo pokraj Doroslova najstarije i privlači najviše hodočasnika – kaže župnik Verebelji.
Vodica Doroslovo Doroslovski sveštenici, ističe on, zabeležili su na Svetom bunaru brojna čudesna izlečenja. Zbog toga to svetište posećuju mnogi bolesni ljudi, slepi i invalidi, u nadi da će molitvama, paljenjem sveće i umivanjem svetom vodom na bunaru Bogorodice ozdraviti. Rektor svetišta opisuje da po dolasku na hodočašće vernici najpre ulaze u crkvu Marije, pomoćnice hrišćana, gde se mole ispred zavetne slike majke Božje, a potom u procesiji silaze do Svetog bunara, gde ponovo izgovaraju molitve, piju svetu vodu i umivaju se njome, a potom prisustvuju misi i svečanom umetničkom programu. Velik broj hodočasnika dolazi dan ranije ili ostaje posle praznične ceremonije da prespava na svetištu…
…Sveštenik napominje da je svetište u dosta lošem stanju…Posle renoviranja svetišta, što će biti omogućeno odobrenim izdvajanjem iz pokrajinskog budžeta, najavljuje rektor Verebelji, na hodočašće povodom Male Gospe, kojem redovno prisustvuju rimokatolički biskupi iz Srbije i Mađarske, biće dogodine pozvan vladika bački Irinej.
Vodica Doroslovo
Modna kreatorka od svetišta pravi ekumenski centar
Pomoć svetištu u Doroslovu već nekoliko godina pruža modna kreatorka iz Abu Dabija Ivanka Dimitrijević-Nikvist. Ona je rođena u Sonti, nedaleko od Doroslova. Po završetku srednje škole u Somboru odselila se u Švedsku, a odatle u Ujedinjene Arapske Emirate. Kao osnivač nevladine organizacije "Ivanka" i ambasadorka dobre volje, ona zajedno sa svojim suprugom dr Andersom Nikvistom nastoji da svetište u Doroslovu pretvori u ekumenski centar, gde bi, kako kaže, "Božju pomoć našli svi kojima je potrebna, bez obzira na veru, naciju i boju kože".
Vodica Doroslovo
Oltar i slika na bočnom zidu.
Oltar u proširenju (sakristiji) na desnom boku crkve.
Vodica Doroslovo
Na levoj slici je stepenište u zvoniku.
''Naselje Doroslovo leži u severozapadnom delu Bačke. Susedna sela su: sa severne strene Stapar, sa istočne strane Bački Brestovac, sa zapadne Sonta, a sa južne strane Srpski Miletić. Selo je od Sombora udaljeno 21 km, a nalazi se na zapadnoj lesnoj terasi, na okuci nekadašnjeg Mostonge. Selo je jedno od tri sela u Zapadno-Bačkom okrugu koje su poznate po svojoj tradiciji.
Vodica Doroslovo
Na levoj strani slike, u hladu, nazire se kanal - nekadašnja reka Mostonga.
2002. godina na osnovu popisa u Doroslovo živi 1981 stanovnika.
Doroslovo se po prvi put pominje u pisanim dokumentima 1313. godine, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su na ovom terenu bili nastanjeni ljudi i pre 2700 godina. Tvrdi se da je ovo druga postojbina Doroslova, odnosno ranije naselje Doroslovo se nalazilo na desnoj strani bivše reke Mostonge, ali zbog čestih poplava i poslednje poplave Dunava biva preseljeno na sadašnje područje. Takođe postoje tvrdnje da je Doroslovo izgorelo u jednom katastrofalnom požaru za vreme žetve da su ljudi bežali u polje ispred vatrene stihije. U to nije teško verovati jer su kuće bile pokrivene isključivo trskom, a dvorišta napunjena kamarama slame i žita.
Vodica Doroslovo
Nadgorbne poloče su iz vremena pre izgradnje sadašnje kapele.
Aprila 1752. g. Komorski administrator Redl dao je nacrt po kome traba da se Doroslovo ( j Doroszl) naseli sa 150 mađarskih ili slovačkih žitelja rimokatoličkih vere. Porodice su doseljene iz županije Zale, Šomođ, Komaromi i Vaš.'' (Iz zvanične prezetacija grada Sombora)
Ovo svetište ne nalazi se na popisu vodica u knjizi Mirjane Đekić 'Vodice u Vojvodini'. No, po onome što sam video i pronašao o ovom svetištu sa bunarom, ne bi trebalo biti mesta sumnji da je to vodica. Inače, Vodica kod Subotice u ataru Aleksandrova (koju i M. Đekić opisuje, a koja je već predstavljena ovde) i ovo svetište u Doroslovu imaju ista sva ključna obeležja.
Ovu vodicu sam 'otkrio' diveći se ogromnim krošnjama na ulasku u selo iz pravca Odžaka. Pre tri godine, vrelog avgustovskog podneva, setivši se tih krošnji smislio sam da u tom hladu predahnem. Medni miris iz krošnji prepunih sitnih žutih cvetova i celokupan prizor naterao me je da i po žegi prošvrljam i slikam iz više uglova izuzetno slikovit prizor.
U jednoj od slika našla se i mala tabla o svetištu koju sam tek na uvećanjima uočio. A i činjenica da je crkva na kraju sela a ne negde u centru, navela me je da vidim o čemu se radi.
Za ova drveta (ima ih i na starom medjunarodnom putu od Subotice do Bačke Topole) sam se raspitivao, ali nisam dobio odgovor kako se zovu. Na našem forumu sam uz pitanje stavio sliku i dobio odgovor da se (verovatno) radi o drvetu donetom sa jugoistoka Azije, iz familije kojoj pripada i bagrem, a da se zove jarlin. Ne odolevam da stavim više slika sa tim drvetom.
I u potonjim prolascima putem Novi Sad - Sombor sam pored tih drveta usporavao i divio im se. Ovih dana sam se zaputio do Stapara i tamošnje vodice,a i da proverim da li je i ovo vodica.
Vodica Doroslovo