Muškatla - Gospodarica prozorskih žardinjera
Prikaz rezultata 1 do 4 od ukupno 4

Threaded View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Muškatla - Gospodarica prozorskih žardinjera

    Pelargonium (Geraniaceae) – Pelargonijum, Muškatla, Žeravak


    Ime potice od grcke reci Pelargos – roda, s obzirom na slicnost kljuna ploda i kljuna rode. Pelargonije poticu uglavnom iz Afrike, premda su donosene i iz Australije, Novog Zelanda i Tasmanije. U nasim predelima nisu otporne pa ih zimi treba zastititi, iako se u blazim predelima mogu uspesno gajiti i u toku zime.




    Medju razlicitim vrstama muskatli postoje brojni cudesni oblici, a mnoge imaju mirisne listove. Iako taj miris moze cesto jasno da se definise, u svim varijetetima se ne moze sasvim odrediti jer u obzir treba uzeti razne cinioce koji odredjuju kolicinu etericnih ulja u tkivu. Razlicitost tih kolicina zavisi od okoline, hranjenja, strukture tla, starosti biljke, vremena ili sezone godine, itd.

    Etericna ulja mnogih vrsta destilisu se i upotrebljavaju u kozmetici i proizvodnji parfema.




    Zemlja za sadnju svih muskatli je ista. Koristi se dobra bastenska zemlja sa dodatkom ilovace, peska, sa dovoljno humusa i komposita. Trebalo bi da je teza ali dobro propusna. Zalivanje je redovno ali umereno.

    U kasnu jesen (pre mrazeva) pocinje period mirovanja muskatli. Po mogucnosti, smesticemo ih sve zajedno u istu posudu ili ostaviti u saksijama i uneti u posebnu prostoriju za prezimljavanje (5-8�C). Tople i potpuno mracne prostorije nisu pogodne za prezimljavanje muskatli jer mogu dovesti do prevremenog kretanja muskatli, stvaranje tankih bledih izdanka i iscrpljivanje biljke. Tokom zime stalno uklanjati osusene listove.

    U prolece, kada biljke pocinju novu vegetacionu sezonu, pristupamo orezivanju (20-30% od ukupne biljne mase). Posle orezivnja biljke se zaliju a 2-3 nedelje kasnije obavezno presaditi u novu zemlju. Krajem maja, kada prodju mrazevi, biljke mogu ponovo zauzeti svoje staro mesto na balkonima ili vrtu.

    Razmnozavanje: Sredinom leta kada su muskatle u punoj lepoti, moze se bez rizika obaviti njihovo razmnozavanje reznicama. Za uzimanje reznica koriste se najlepse i najzdravije biljke, sa kojih se skidaju vrsne grancice sa dva ili tri lista. Ti izdanci stavljaju se u posude sa smesom od 50% treseta, 35% bastenske zemlje i 15% peska. U pocetku se zalivaju obilno a kasnije se samo odrzava vlaznost. Za 2-3 nedelje biljke prolaze kroz fazu formiranja novog korena. Prostor u kome borave ne sme biti na direktnom suncu. Nakon 3-4 nedelje, biljke se presadjuju u vece posude. U toku zime, mlade muskatle treba smestiti na svetlija mesta sa temperaturom od 10-14�C da prezime.

    Bolesti i stetocine: Rdja se javlja kod uspravnih muskatli u vidu prstenastih rdjavobraon pega. Unistava se prskanjem fungicidom, sa unutrasnje strane lista.
    Uvenuce muskatli (cele biljke ili pojedinih delova) primecuje se tek kada je bolest uzela maha i to posebno leti pri visokim temperaturama. Uzrok su bakterije i gljivice. Na zalost, bolest se nemoze zaustaviti, ali se moze spreciti dezinfekcijom posuda i zemlja.
    Dve su vrste virusa : virus kovrdzanja lista i "mozaik" lista. Vidljivi su posle zime, razvijaju se u hladno vreme, leti se ne mogu otkriti niti se biljke mogu izleciti. Preventivno vrsimo dezinfekciju posuda i zemlje, i unistavanje lisnih vasi koje bolest prenose.
    Insekti koji napadaju muskatle (biljne vasi, crveni pauk, bela muva) - pored direktnih osecenja, prenosioci su virusnih oboljenja. Uspesno se unistavaju hemijskim sredstvima - insekticidima. Prskanje se moze vrsiti i prentivno svake 2-3 nedelje.


    Pegavost listova - cesta bolest muskatle
    Javlja se kao posledica zaraze bakterijom Xanthomonas, koja se veoma lako i brzo siri, a tesko suzbija.
    Ako se opredelite za razmnozavanje muskatli reznicama u vecem broju, nemojte rizikovati. Nabavite zdrav materijal i dezinfikujte ceo prostor, alatke i zemlju, kako se reznice ne bi zarazile Xanthomonasom. Najbolje bi bilo da reznice zabadate u zemlju neposredno po skidanju. Svako odlaganje slabi reznice, koje su tada idealna podloga za razvoj bolesti. Ako ipak morate da sacekate sa sadnjom, reznice slazite u kutiju oblozenu najlonom i na temperaturi od 1-4*C mozete ih cuvati do nedelju dana.
    Za sadnju postoji vise tipova smesa, a moze se saditi i u cist treset. U Madjarskoj se uspesna pokazala smesa od 20% gline i isto toliko kreca ili gipsa. Ova smesa ima odgovarajucu Ph vrednost (6,5). Ako je Ph vrednost veca biljke su podlozne napadu bakterija, a ako je manja, napadu gljivica. Muskatla dobro podnosi manji procenat soli u zemljistu, ali kada je ima vise, biljka dobija sivozelenu boju.
    Da bi se reznice sto brze i bolje ozilile, potrebna je odgovarajuca temperatura. Tokom prve 2-3 nedelje ujednacena, 16-18*C. Ukoliko nocu temperatura padne, preko dana se mora povecati za istu vrednost. Odgovarajuci prosek se mora postici.
    Muskatlama pri oziljavanju ne prija jako sunce, a dobro podnose malu vlaznost vazduha. Sadrzaj vlage u vazduhu ne bi trebao da predje 80%, jer su tada biljke podlozne napadu botritisa.

    Izvori: mama mami.net
    Enciklopedija bastenskog bilja, Linda Fox
    Poruku je izmenio Cecara, 27.06.2014 u 09:19
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •