Elektronsko nasilje postaje sve veći problem za mlade u Srbiji
Mladen Lazić, koordinator projekta "Sajber buling nije mit" kaže za "Borbu"
Pojam "sajber buling" predstavlja vršnjačko zlostavljanje elektronskim putem, najčešće preko mobilnog telefona ili interneta. Ovaj oblik nasilja koji se u zadnjih nekoliko godina pojavio i postao pravi "hit" među maloletnicima u svetu, a sve je više prisutan i u Srbiji.
"Sajber buling je, na žalost, i kod nas uzeo maha tako da veliki broj srednjoškolaca ima neko saznanje, iskustvo ili su bili svedoci takvog čina zlostavljanja koje postaje zaista veliki problem za mlade" - kaže za "Borbu" Mladen Lazić, koordinator projekta"Sajber buling nije mit" i član udruženja građana "SPOT" koje je u Subotici organizovalo seminar za srednjoškolce i pokrenulo kampanju zaštite maloletnika od sajber zlostavljanja.
Prvi deo kampanje održan je juče u Subotici. Mladi ljudi koji su učestvovali na seminaru i članovi SPOT-a izveli su performans i delili nalepnice i informativni materijal s ciljem da pošalju poruku lokalnoj zajednici i vršnjacima i da skrenu pažnju na značaj prevencije sajber bulinga i adekvatnu intervenciju da se, ukoliko dođe do takve pojave, ona ne širi dalje.
Lazić objašnjava da je na samom početku projekta rađeno istraživanje na uzorku od 200 mladih koje je sprovedeno u tri subotičke škole.
"Obrada podataka je još uvek u toku i očekujemo da će se krajem meseca znati rezultati. Ali ono što smo dobili kao informaciju od mladih ljudi na dva treninga, održana krajem maja i početkom juna, jeste da je sajber buling ili elektronsko zlostavljanje i te kako prisutno u našoj sredini i postaje veliki problem za mlade upravo zahvaljući tome što svaki mladi čovek ima mobilni telefon preko koga može u svakom trenutku da snimi nekoga ili nešto što je neprikladno. Moramo priznati da nas je ono što smo čuli donekle i zaprepastilo jer su učesnici treninga u Subotici izneli dosta primera sajber bulinga kojima su bili izloženi oni sami ili njihovi vršnjaci, a mislim da je slična situacija i u drugim gradovima u Srbiji", ukazuje Lazić napominjući da su neki primeri bili i te kako brutalni.
Kao jedan od potresnih primera koje su čuli, naš sagovornik navodi slučaj kada su devojke iz srednje škole fizički zlostavljale vršnjakinju koja im se nije sviđala jer je, po njihovom mišljenju, bila previše simpatična. Udarale su je dok je to neko snimao a onda su snimak pokazale toj devojci i pitali je - da li je sada toliko simpatična.
"Ima dosta primera kada grupa vršnjaka maltretira jednog i sve to snime i postave na 'jutjub' ili neki drugi sajt. Pored toga, mladi su iznosili primere koje ne možemo okarakterisati kao tipičan sajber buling, ali bilo je slučajeva da su upućivane konkretne pretnje preko mobilnih telefona. Jedna devojka koja je bila na treningu ispričala je da joj je druga devojka, koja se predstavila kao prijateljica njenog bivšeg momka, pretila da će je izbosti nožem. Pretnje su trajale duži vremenski period i ta devojka je počela da se plaši odlaska u školu i u kraj gde je izlazio njen bivši momak i njegovo društvo. Bilo je primera i da se snimaju mladi u svlačionici pa se taj snimak prosleđuje dalje", navodi naš sagovornik, napominjući da posledice "sajber bulinga" znaju da budu i te kako velike.
On objašnjava da se nasilje među vršnjacima, osim direktnim i fizičkim putem, dešava i pomoću nekih novih tehnologija -mobilnih telefona i interneta. Sajber buling se izvodi oblicima komunikacije u kojima identitet počinitelja može da bude skriven i mladi ljudi ne mogu da vide ko je sa druge strane.
"Sajber buling se dešava takvom brzinom da je teško adekvatno odgovoriti na njega. Kada stigne poruka mobilnim telefonom ili preko interneta koja, na neki način ugrožava drugu osobu, jedna od mogućnosti je da se takva poruka ne šalje dalje. Potrebno je osobu koja je žrtva sajber bulinga obavestiti šta se dešava, jer se često događa da ona i ne zna da joj se nešto dešava "iza leđa" i kada čuje za to javljaju se još gore posledice", objašnjava Lazić.
On napominje da, za razliku od drugih oblika zlostavljanja, "sajber buling" nema određenih obrazaca o prepoznavanju žrtve i dodaje da svako može da bude meta ove vrste maltretiranja. Lazić kaže da su prilikom pripreme projekta primetili da u Srbiji, kada je vršnjačko nasilje u pitanju, postoje škole bez nasilja i taj program se sve više razvija. Ali, prema istraživanju koje je radilo Udruženje, rešavanje problema elektronskog zlostavljanja nije prioritet u školama.
"Ne vidim da za sada ima adekvatnog odgovora na ovaj vid zlostavljanja", ukazuje Lazić naglašavajući da su mladi ljudi, koji su prisustvovali treninzima i te kako zainteresovani za ovu temu, puni su inicijativa, ideja i želje da rade na rešavanju ovog problema što je dodatni motiv za ljude u Udruženju "SPOT" . Naš sagovornik kaže da je samo Subotica obuhvaćena ovim projektom, ali da se jedan broj ljudi iz Niša i Beograda, koji su preko interneta saznali za projekat, već interesovalo o tome da li postoji mogućnost da se nešto slično organizuje i u njihovim gradovima.
"To za sada nije moguće, ali trebalo bi ohrabriti i druge organizacije da se bave ovom problematikom, a naravno i mi ćemo se potruditi da ubuduće pripremimo neke druge projekte i da širimo polje delovanja", zaključuje Lazić.