Najgotivnija istorijska ličnost - Strana 4
Strana 4 od 6 PrvaPrva ... 23456 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 46 do 60 od ukupno 77
  1. #46

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Gandi
    neunistiva zlojebaba!

  2. #47

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Citat ZOE kaže: Pogledaj poruku
    Gandi
    da,da,on je neki mocan lik. ima fora cvikice
    And even though you're fed up, you got to keep your head up.

  3. #48

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Ja mislim da je najgotivnija licnost Nikola Tesla

  4. #49

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Trenutno mislim da je to faca koja je izmislila špricer!
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  5. #50

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Aleksandar Veliki...
    nije dotakla ništa što bi moglo da boli
    njene ruke su bele kao led
    njene misli su čiste, ona misli da voli,ona veruje, veruje

  6. #51

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Suboticki car Jovan Nenada,pretumbao Evropu za godinu dana,i Lucije Kornelije Sula Felix...stvorio Cezara...bez njega bi bilo sve drugacije...

  7. #52

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Vladar - CAR DUSAN
    Vojskovodja - VOJVODA MISIC
    Bitka - BOJ NA MISARU
    Civilizacija - NIKOLA TESLA

  8. #53

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    mozda i zupan Nikola Altomanovic,sa 16 godina je vladao teritorijom od Beograda do Dubrovnika,pobedjivao je sve susede:kralja Tvrtka,kneza Lazara,madjasrkog kralja Lajosa,kralja Vukasina,Vuka Brankovica.....dok se svi oni nisu udruzili i jedva ga pobedili,uhvatili su ga sa njegovih 18 godina i oslepili.Kakav bi to car bio,drzak,hrabar i sposoban...klinac koji je drmao Balkanom.

  9. #54

    Idvorski za sva vremena

    Mihajlo Pupin, još jedan srpski genije

    Idvorski za sva vremena




    Pupin je slika ostvarenja “američkog sna”. U SAD je došao brodom, grejući se o brodski dimnjak. Radio je kao farmer, moler, utovarivač uglja. Ostalo je istorija...

    Piše: Peđa Radosavljević


    Dvanaestog marta navršilo se sedamdeset i pet godina od smrti velikana srpske nauke Mihajla Idvorskog Pupina. Pupin je rođen 1854. godine u Idvoru, malom banatskom mestu. Preminuo je u prekookeanskoj Americi 1935. godine.

    Najbogatiji čovek na svetu, guru Bil Gejts, guru informatike, svojevremeno o Pupinu kazao je sledeće: “Informatička revolucija u Sjedinjenim Američkim Državama nezamisliva je bez otkrića Mihajla Pupina.” Pupin je svojim pronalascima unapredio električno prenošenje putem kablova postavljenih ispod mora. Gotovo nepoznato je da je idvorski mališan zaljubljen u nauku, kasnije veliki naučnik, ujedno i osnivač NAC-e, preteče američke svemirske agencije poznate pod imenom NASA. Najveća imena svetske nauke njegovo ime izgovaraju sa posebnim pijetetom, kao mantru. Uprkos svemu, u Srbiji, nažalost, ne postoji spomenik ovom gorostasu nauke, kojim se, po svoj prilici, više ponose Amerikanci nego mi, Srbi.

    Život Mihajla Pupina idealna je slika ostvarenja “američkog sna”. Sve je počelo, pomalo, naizgled nadrealno. Pupinova majka Olimpijada usnila je san u kojem joj se ukazao Sveti Sava. Tom prilikom, svetac ju je posavetovao da ne brani malom Mihajlu da pođe u svet za znanjem, kada za to dođe vreme. A da snovi nisu puke uobrazilje uma, uveravaju nas Pupinova otkrića o kojima je kao dečak sanjao, a koja je kao zreo naučnik i dokazao. “Sanjaj te velike snove i kada se oni ne ostvaruju”, jedna je od deviza uspešnih ljudi. Pupin je sanjao. I dosanjao. Kada je iz Praga krenuo za SAD, prodao je svu ionako skromnu imovinu da bi imao novac za put. Putovao je brodom. Svoje telo koje je bilo izloženo hladnoći, grejao je tako što se pribijao uz brodski dimnjak. Po dolasku u SAD radio je na farmi, zatim kao utovarivač uglja i kao moler. A uveče... E, to je bilo vreme kada je nagnut nad knjigom sanjao otvorenih očiju.

    Period između 1874. i 1875. mladi Pupin proveo je u velikoj nemaštini. Međutim, nalazio je vreme za boravak u njujorškoj biblioteci “Cuper Union”. Znanjem engleskog jezika ovladao je dok je boravio na farmi, za taj uspeh pobrinula se farmerova ćerka koja ga je sistematski poučavala. Sve mu je to omogućilo da diplomira na Kolumbija koledžu sa najvišim ocenama, kako iz prirodnih, tako i iz društvenih nauka.
    Mnogo toga nezamislivo je bez Pupina. Spomenimo samo da bez Pupinovih induktorskih kalemova bezvazdušni provodnici ne bi mogli da omoguće telefonski saobraćaj. Nije to sve. Poznato je da je Rentgen otkrio iks zrake, dok je Pupinu pošlo za rukom da napravi prvu rendgen sliku u SAD, skrativši vreme izlaganja pacijenta iks zracima do dvanaest puta! Do tada su pacijenti bili izloženi ovim zracima čitav sat, a posle Pupinovog rešenja, ceo postupak završavao se za svega nekoliko sekundi.
    Sve je ovo dobro poznato Amerikancima. Njujorčani su sa oduševljenjem prolazili svojim gradom iz koga su bili uklonjeni golemi telefonski kablovi koji su omogućavali telefonski saobraćaj. I ne samo u Njujorku, oni više nisu bili potrebni na čitavoj teritoriji SAD. Kada je ovaj Pupinov izum prenet u Evropu, nastupila je takozvana pupinizacija telefonskog i telegrafskog saobraćaja.

    Mihajlo Idvorski Pupin bio je veliki patriota. Razume se da je njegov nacionalizam bio zdrav i da nije imao nikakve veze sa šovinizmom bilo koje vrste. Pupinova figura u SAD predstavljala je žarište oko koga se okupljala ondašnja srpska dijaspora. S obzirom na to da je uživao izuzetan ugled i da je bio lični prijatelj sa tadašnjim predsednikom SAD Vudrouom Vilsonom, Pupin je i te kako radio za srpsku stvar. Upozoravao je američkog predsednika da Austrija ima nameru da izbije na Egejsko more, time i na Sredozemlje. Pupinu je bilo jasno šta će se dogoditi sa Srbijom ako je Austrija zauzme. Takođe, Pupin je svojim vezama pomagao da se odluke sa Londonske i Pariske konferencije donose u skladu sa srpskim interesima. Mudro, pametno i što je vrlo važno, Pupin je sa autoritetom lobirao za Srbe.

    Nikolaj Velimirović u svojim delima opisao je Pupinovo prijateljstvo sa Vudrouom Vilsonom. To je bio period kada se na vrhu Bele kuće vijorila srpska zastava. I ne samo na Beloj kući, srpska trobojka krasila je sve važnije ustanove u Americi. Bilo je to u vreme nakon Prvog svetskog rata. A sve značajne novine koje su izlazile u SAD objavile su govor predsednika Vilsona, koji je tada, između ostalog, kazao: “U nedelju, dvadeset i osmog ovog meseca, pada četvrta godišnjica od dana kada je divni narod srpski, pre nego da se izloži lukavom i nedostojnom progonu pripremljenog neprijatelja, objavom rata Austrougarske bio pozvan da brani svoju zemlju i svoja ognjišta od neprijatelja rešenog da ga uništi.”

    Srbija je imala ovakvu reputaciju zahvaljujući vezama koje je Idvorski imao sa američkim predsednicima kao što su Teodor Ruzvelt, Herbert Huver, Voren Harding, Kelvin Kulidž, ali i sa poslovnim ljudima poput Edisona, Karnegija, Simensa... Pupin je bio ugledni član Republikanske stranke. Međutim, republikansko ubeđenje u Americi nije mu smetalo da ima visoko poštovanje za kraljevsko veličanstvo Karađorđevića.
    Daleke 1917. godine američki predsednik Teodor Ruzvelt ovim rečima čestitao je američkim Srbima proslavu Vidovdana: “Primite moje najsrdačnije i najlepše želje za Srbiju na godišnjicu velike Kosovske bitke. Želja mi je da vidim ‘veliku Srbiju’ koja će obuhvatiti sve južnoslovenske narode, i katolike i pravoslavne koji žele oživeti staru slavu srpskog naroda.” “Mihajlo Srbin” bio je Pupinov nadimak koji su mu dali bliski prijatelji zbog njegovog patriotizma. Upravo takav, Pupin je postao idol mnogih generacija mladih Amerikanaca.

    Objavljivanjem svoje autobiografske knjige “Od pašnjaka do naučenjaka”, koja mu je donela i prestižnu Pulicerovu nagradu, životni put Idvorskog bio je san mnogih mladih talenata, koje je Pupin nesebično pomagao na sve moguće načine. Brojni svetski poznati naučnici sa ponosom govorili su o Pupinu i njegovom uspehu u SAD. To su činili i njegovi studenti kojima je predavao kao profesor elektrotehnike na Univerzitetu Kolumbija od 1901, a to čine i današnji naučnici koji uče iz njegovog dela.
    Tako je Vu Čijen Šijung, profesor Univerziteta Kolumbija, svojevremeno pisala o ulozi Mihajla Idvorskog Pupina kada je reč o popularisanju nauke u Americi. U severozapadnom delu kampusa Kolumbujskog univerziteta postoji zgrada u kojoj se od 1927. godine nalazi Odsek za fiziku. Reč je o čuvenoj laboratoriji za fizičke nauke koja nosi ime “Pupin”. Prema pisanju profesorke Šijung, Pupin je bogatstvo koje je stekao od svog rada i patenata iskoristio kako bi doprineo porastu idealizma i američkoj nauci.

    Njegova želja je u potpunosti ispunjena, jer je laboratorija “Pupin” iškolovala i stvorila generacije izuzetno uspešnih naučnika. Fizičari sa Univerziteta Kolumbija dobili su sedam Nobelovih nagrada za svoje eksperimente i teorijske postavke. Važno je istaći da su petorica dobitnika “Pupinove medalje za zasluge naciji”, nagrada se dodeljuje u SAD, kasnije proglašeni i nobelovcima. Američka vlada je laboratoriju “Pupin” 1966. godine proglasila za nacionalni istorijski spomenik. Razlog je taj što je loboratorija od posebnog značaja za istoriju SAD i njen razvoj.

    Na našu sramotu, Pupin je tek pred kraj svog života proglašen počasnim doktorom Beogradskog univerziteta. On, koji je toliko voleo Srbiju, koju je čak i finansijski pomagao, bez ikakvih zahteva da mu država išta vraća. Za čije interese je uložio sav svoj autoritet? On, koji se svog srpstva u tuđini nikada nije odricao, iako je, nekada, zbog njega i crveneo. Čak, nije bio ni ljut na Srbiju. Pupin je bio velika, okeanska riba u svetu nauke i intelekta, a ne žaba iz bunara. Znao je on ono čemu nas uči Sveto pismo, a to je “da niko ne može da bude prorok u svom mestu”.

    Neki smatraju da je Pupin bio član masonske lože i da je bio iniciran u najviši, trideset i drugi stepen masonske inicijacije. Za to ne postoje neoborivi dokazi. Poznato je da je Pupin držao do pravoslavnog hrišćanstva. Međutim, to ništa ne znači kada se zna da je bilo i da verovatno još uvek ima masona u Pravoslavnoj crkvi koji su nosioci visokih crkvenih činova. Ono što se zna, to je da je Mihajlo Idvorski Pupin bio član “Tvajlajt kluba”. Ovaj klub osnovao je 1870. godine britanski filozof Herbert Spenser. U njega su kasnije ušli između ostalih i pisac Artur Konan Dojl, predsednici SAD Kelvin Kulidž i Teodor Ruzvelt, zatim poslovni ljudi poput Karnegija, bio je tu i Mark Tven kao i Ralf Emerson. Mnogo toga može se još napisati o Pupinu, i naravno, naučiti. Takođe, mora se i primetiti da danas Srbiji nedostaju ljudi sa aurom poput Pupinove!

    NIN

    Нека му је вечна слава!!!

    АП Војводина је споља гледано хармонична а изнутра је лажна, беживотна, једна јавна представа ...

  10. #55

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Njegos

  11. #56

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Citat egzotic kaže: Pogledaj poruku
    Njegos
    znala sam da ces reci njegos.
    pa ima puno gotivnih ...dositej obradovic
    Najveca vlast je vladati sobom.

  12. #57

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Car Dušan Silni
    "...polja su cvetna, šume su zelene, ali su najlepše bele pelene..."

  13. #58

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Aristotel, Mocart, Betoven, Šekspir, Čehov, Neruda, Crnjanski, Mihajlo Obrenović, Elvis, Lenon. Posebno drage... Hypatia, Jelena Savojska, Silvija Plat, Cvetajeva, Edit Pjaf, Sara Bernar, Ksenija Atanasijević, Mira Trailović...
    Vrag odneo šnalu...

  14. #59

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    ...hitler...

  15. #60

    Odgovor: Najgotivnija istorijska ličnost

    Miki Maus i pas Lajka, definitivno.
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

Strana 4 od 6 PrvaPrva ... 23456 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Budućnost je u naturizmu!
    Autor SQUAW u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 23
    Poslednja poruka: 17.09.2015, 00:21
  2. Budućnost...
    Autor Goga u forumu Nauka i tehnologija
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 28.06.2012, 22:49
  3. Na koju poznatu ličnost ličite?
    Autor SQUAW u forumu Pričaonica
    Odgovora: 103
    Poslednja poruka: 23.03.2012, 11:56
  4. Odgovora: 234
    Poslednja poruka: 13.09.2011, 20:17

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •