Infoteka - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 45

Tema: Infoteka

  1. #31

    Odgovor: Infoteka

    Noć knjige pada na Novi Sad u petak


    Izdavačka kuća Laguna i lanac knjižara Delfi organizovaće u petak od 18 sati do ponoći Noć knjige LMX moment. Ljubitelji pisane reči moći će da kupe knjige po neverovatnim popustima od čak 70 odsto za pojedina izdanja u knjižari u Kralja Aleksandra 3.


    POPUST - Organizatori Noći knjige, pod sloganom Budni uz knjigu, želeli su da utiču na popularizaciju kulture čitanja, okupljajući sve najveće srpske izdavače na jednom mestu. Uz to, svim čitaocima omogućeno je da kupe svoje omiljene naslove po cenama nižim od 30 do 70 odsto. Svi kupci u knjižari Delfi (Kralja Aleksandra 3), uz kupljenu knjigu dobiće i poklon - žensku i mušku kozmetiku Golden Rose, nakit iz poslednje kolekcije Blue Rose i novi Fitness Nestle med i bademi.
    U susret letu, iz Lagune preporučuju koje štivo da ponesete na odmor ili plažu. Od autora bestselera Tragom Biblije Brusa Fejlera preporučuju knjigu Pod šarenim svodom. Tu je i brazilski roman godine Devet noći Bernarda Karvalja, delo inspirisano životom američkog antropologa koji je proveo nekoliko meseci u jednom udaljenom indijanskom selu u srcu Brazila, kao i roman o veri, samospoznaji i pronalaženju suštine života Kraj puta Dušana Miklje.
    Zanimljive su i duhovite ispovesti jednog nesavršenog oca Tatin život Dejva Hila i jedan od najvećih hitova po kojoj je Stiven Spilberg snimio film sa Leonardom di Kapriom i Tomom Henksom u glavnim ulogama Čik me uhvati autora Frenka Abagnejla. Iz Lagune preporučuju i književni dragulj koji je preko 50 godina čekao da bude otkriven Francuska svita Irine Nemirovske, kao i jedan od najboljih romana godine u Engleskoj Igrač.
    Ko god želi da sazna šta Crnci osećaju kad spavaju s belim ženama, treba da pročita knjigu Ka jugu Dani Laferijera, a kao obaveznu literaturu u Laguni navode i svetske bestselere Tajna istorija i Slepi ubica.

    IZVOR
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  2. #32

    Odgovor: Infoteka

    Novosadski omladinski centar
    Poezija u Crnoj kući



    U petak, 18. juna u 20h u Omladinskom centru CK13 po peti put ove godine održaće se Poezija u kući. Na ovaj način organizatori žele da doprinesu dugoj novosadskoj istoriji čitanja poezije kao i da otvori prostor za predstavljanje svima koji se izražavaju kroz reči

    Poezija u kući otvorena je za sve poznate forme poezije, ali i za eksperimentalne forme teksta koji bi se mogli otkriti na bini CK13. Na junskoj Poeziji u kući publici će se predstaviti 15 pesnika i pesnikinja što ne znači da je ovo konačan broj, jer svi/e koji/e dobiju inspiraciju da se izraze mogu to učiniti na licu mesta, piše u saopštenju organizatora.

    Ovog puta muzička podrška biće eksperimentalni gitarista Ivan Čkonjević kog će na bas gitari pratiti Predrag Vernački. Njihova muzika je suptilna, filmična i dobra je potpora različitim vidovima poezije koje ćete moći čuti te večeri.

    Program će voditi Maja Solar.

    Ulaz je slobodan!
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  3. #33

    Odgovor: Infoteka

    Kikinda short
    Peta strana sveta: Priča




    Od 30. juna do 3. jula 2010. u Kikindi i Beogradu održaće se peti međunarodni festival kratke priče Kikinda short. Kako najavljuju organizatori, ovo će biti najkvalitetniji festival do sada.

    Na festival dolazi dvadeset i petoro prevashodno mlađih pisaca iz sedamnaest zemalja. Između ostalih tu su Petina Gapa, ovogodišnja dobitnica Guardijanove nagrade, Krejg Tejlor, kanadski autor koji piše za Independent i The New York Times, kao i Gustav Murin, slovački pisac koji je preveden na čak na 36 jezika.

    Zemlja-specijalni gost je Holandija i nju predstavljaju Martje Vortel, Saneke van Hasel koja je i organizator festivala kratke priče u Amsterdamu te Ton Rozeman, glavni urednik holandskog sajta posvećenog kratkoj prozi ShortStory.nu

    Nemačku proznu scenu zastupaće Maike Vetcel, autorka koja je ubrojana među sto najperspektivnijih pisaca nemačke pre nego što je objavila knjigu. Da su procene bile tačne, govori podatak da su po objavljivanju njene dve knjige kratkih priča višestruko nagrađivane a jedna od njih je objavljena i na engleskom jeziku u čuvenoj izdavačkoj kući Fejber i Fejber. "Volim da pišem o neverovatnim stvarima kao što su one koje se dese kad neko kažeVolim te', ili o skvoterima u porodici. Tom temom se bavim u svojoj priči Poslednji vitez koju ću čitati u Kikindi.", kaže Vetcelova i dodaje da je za kikindski festival čula u Nemačkoj: "U književnim krugovima u Berlinu kruže glasine da se u Srbiji svake godine čitaju kratke priče dok se ljudi neverovatno zabavljaju. Drago mi je da ću ove godine biti deo toga."

    Da su reakcije slične i kod ostalih autora, potvrđuje i Srđan Papić, koordinator projekta: "Zaista smo uspeli da napravimo respektabilan festival za ovih pet godina. Kontaktiraju nas urednici izdavačkih kuća kao što su Blumzberi ili Fejber i Fejber i pitaju nas da li bismo prihvatili njihove autore. Za jedno malo mesto kao što je Kikinda je zaista velika čast da bude poznato u najeminentnijim književnim krugovima, da ljudi u Londonu, Berlinu ili Njujorku znaju šta se ovde dešava i što je najvažnije - žele rado da ga posete."

    Pored navedenih autora, na festivalu nastupaju još Andrea Štift, Kornelia Travniček (Austrija), Muharem Bazdulj (Bosna i Hercegovina), Emanuil A. Vidinski (Bugarska), Antonija Novaković, Alen Kapidžić (Hrvatska), Lars Frost (Danska), Kristos Asteriou (Grčka), Oršoja Benčik, Laslo Kiš (Mađarska), Vladimir Martinovski (Makedonija), Radu Pavel Geo (Rumunija), Gustav Murin (Slovačka), Matjaž Brulc (Slovenija), Santjago Pahares (Španija), Aleksandar Gatalica, Miloš Ilić, Miloš Krneta (Srbija), Luis Krofts, Krejg Tejlor (Velika Britanija) i Petina Gapa (Zimbabve).
    Osim čitanja, planirano je i održavanje okruglog stola na temu Kako objaviti u inostranstvu?. Namera organizatora je da iskoriste iskustvo koje imaju njihovi gosti i da se autorima iz Srbije prenesu saznanja o mehanizmima i načinima za upešno prevođenje i objavljivanje knjiga u drugim zemljama. Okrugli sto će biti održan 3. jula u Gete institutu u Beogradu a učesnik će biti i Džim Hinks, urednik izdavačke kuće Koma press iz Mančestera, jedne od retkih koja u Britaniji objavljuje prevodnu literaturu: "U Engleskoj je svega tri odsto objavljenih knjiga prevedeno. Veliki izdavači su skloni konzervativnim stavovima i igraju na sigurno sa britanskim piscima. Iskreno, mislim da o književnosti sa prostora Balkana obični čitaoci gotovo da ne znaju ništa. Osim istorijskih knjiga o ratu, ostali žanrovi literature sa vašeg prostora nisu uočljivi u knjižarama. Čak ako ih i imaju, nalaze se negde u dnu knjižare. Mislim da mi time potcenjujemo svoje čitaoce." Pored Hinksa, u razgovoru će učestvovati Hristos Asteriou, osnivač Evropskog centra za literarno prevođenje, Maike Vetcel koja će govoriti o sopstvenom primeru uspešne prakse, te Gojko Božović, glavni urednik izdavačke kuće Arhipelag, koji će govoriti o problemu prodaje autorskih prava domaćih pisaca inostranim izdavačima.

    Sam festival će se u Kikindi održati u sredu 30. juna i u četvrtak 1. jula u bašti Narodne biblioteke "Jovan Popović" s početkom u 21 sat. Nakon pisaca nastupiće bendovi The Fuckables (sreda) i The Kurija Band (četvrtak). Beogradska čitanja su osmišljena na neobičan način. Srđan Srdić, urednik festivala objašnjava: "2. i 3. jula se igraju polufinalne utakmice Svetskog prvenstva u fudbalu. Trudićemo se da obezbedimo prenos tako da će publika fudbal moći da gleda zajedno sa piscima, a oni kojima to nije interesantno mogu da se druže sa autorima koje takođe ne zanima sport. U svakom slučaju, čitanja kreću oko pola jedanest uveče." Beogradski nastup održaće se u bašti Studentskog kulturnog centra.

    Na kraju organizatori napominju da svako od autora čita priču u originalu dok su obezbeđeni prevodi na srpski i engleski, te je ovo odlična prilika da se pored vrhunske književnosti čuju i sedamnaest jezika za samo sat i po vremena.

    Organizator festivala je Asocijacija Kikinda short a više informacija se može naći na Kikinda Short
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  4. #34

    Odgovor: Infoteka

    Bogat program o Lazi Kostiću


    Povodom 170. godišnjice rođenja i veka od smrti Laze Kostića (1841-1910), u Novom Sadu, Somboru i drugim mestima u kojima je veliki književnik živeo i stvarao, ove i sledeće godine biće priređen bogat i raznovrstan program.


    Pokrajinski sekretarijat za kulturu je okupio i objedinio mnogobrojne institucije, ustanove i ličnosti iz različitih oblasti stvaralaštva kako bi ti značajni jubileji naše kulture bili dostojno obeleženi, istakao je pokrajinski sekretar Milorad Đurić na konferenciji za novinare u holu Vlade Vojvodine.

    Naglasivši da je Kostić bio jedna od najznačajnijih književnih ličnosti ali i "kulturna pojava" svoga doba, Đurić je napomenuo da je zato, u ovom svojevrsnom kulturnom projektu, predviđen niz složenih i bogatih manifestacija na različitim mestima.

    Tako će u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu, u čijoj je istoriji Kostić ostavio dubok trag, na dan pesnikovog rođenja 31. januara 2011. godine biti održana Svečana akademija pod nazivom "Teatar Laze Kostića, među javom i med snom".

    Predviđeno je da se publici obrati predsednik pokrajinske vlade Bojan Pajtić, o Kostićevom dramskom stvaralaštvu govoriće dr Ljiljana LJuštanović-Pešikan a u okviru programa glumac Petar Kralj govoriće čuvenu Lazinu pesmu Santa Marija dela salute a Boris Isaković monologe iz Maksima Crnojevića.

    Članovi Drame SNP-a prirediće scene Hamleta, kojeg je preveo Laza Kostić, a biće izvedeni i fragmenti iz opere Knez od Zete, koju je komponovao Petar Konjović po motivima Maksima Crnojevića, najavio je v.d. upravnik SNP Aleksandar Milosavljević.

    U okviru niza manifestacija koje će biti priređene u Somboru, gradu gde je Kostić proveo poslednje godine svog života i koje su bile vrlo značajne u njegovom stvaralaštvu, u tamošnjem Narodnom pozorištu će 26. novembra ove godine biti odigrana pozorišna predstava Okupacija, rađena po istoimenom Kostićevom komadu.

    To delo je pisano na nemačkom jeziku, verovatno za bečki teatar, u Srbiji nikad nije izvedeno tako da će ovo biti praizvedba te komedije koja otkriva Lazu Kostića kao hroničara svog vremena ali i političara, rekla je upravnica somborskog pozorišta Biljana Keskenović.

    Povodom jubileja tog velikog pesnika, dramskog pisca, filozofa, esejiste, prevodioca, novinara, diplomate, koji je celokupnim svojim originalnim delom obeležio jedno doba, na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu će početkom iduće godine biti održan naučni skup o Kostiću.

    Srpska samouprava u Budimpšti će u glavnom gradu Mađarske u oktobru ove godine prirediti Veče Laze Kostića a posebne aktivnosti u čast jubileja najavili su i predstavnici Salona knjiga na Novosadskom sajmu, Društva književnika Vojvodine, Pozorišnog muzeja Vojvodine i Narodne biblioteke u Somboru.

    Venci i cveće biće položeni kraj spomen-ploče u Kostićevom rodnom mestu Kovilju kao i na njegov grob u Somboru a kako je najavljeno, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture će organizovati obnovu kapela Dunđerskih u kompleksu dvorca Fantast i na srbobranskom groblju, gde je sahranjena Lenka Dunđerski, kojoj je pesnik posvetio jednu od najlepših pesama napisanih na srpskom jeziku.

    Podsetivši da je Kostić bio jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu Radoslav Petković je istakao da je obeležavanje tih velikih godišnjica i oprilika za interpretaciju i reinterpretaciju naše istorije.

    U tome je i značaj događaja koji će uslediti jer u Kostićevom delu i životu ima dosta toga što je aktuelno i danas, rekao je Petković i naglasio da "Laza Kostić kao stvaralac obuhvata i nacionalno i evropsko i svetsko", tako da, govoreći o njemu, "bićemo u prilici da govorimo o sebi i našim dilemama i problemima".

    B92
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  5. #35

    Odgovor: Infoteka

    Ručak

    Taj neprijatan bol ispod rebara. Verni pratilac. Ništa ne pomaže. Previše cigareta, kafe...pitanja. Šta coveku treba da svaki dan osvane sa istom pričom koju ne može ili neće da završi? Odgovor nije znala, ali su se pitanja rojila kao muve u letnje popodne. Još jedna cigareta...

    "Izeš život kad ne boli... neko reče. Ako je tako ima onih koji su živi i previše."

    Treba napraviti rucak, izgladnele cure uskoro stižu iz škole.

    Telefon.

    "Da li se javiti? Mama! Zašto sada?"

    - Da, mama!

    - Ej, sine...

    "Ćerko, mama. Ja sam tvoja ćerka..."

    - ... šta radiš? Evo, ja i tata sad došli od strine Mire! Zamisli, Milica je diplomirala! Kako su oni srećni roditelji! Gledali smo slike. Znaš kakve je strina kifle umesila za slavlje, moram ti dati recept! A, profesori su bili oduševljeni! Strina kaže da su joj lično čestitali...

    "Mama! O, mama! Imaj milosti!"

    - Što ti ćutiš? Je li sve u redu? Sine, da li je sve u redu?


    - Da, mama! Upravo spremam ručak.

    - Tek sad si počela? Pa požuri deca će ti sada stići iz škole! Možeš misliti kako su gladne!

    "I ja sam gladna mama! Onoga što ne mogu sama sebi da pripremim!"

    - Da, znam.

    - Dobro! Požuri. Šta ti bi da tako zakasniš? Pa ti uvek sve radiš na vreme! Imaš li šta da skuvaš? Dodji ovih dana, bašta je puna povrća, a vi možda gladujete!

    "Ne preteruj! Molim te!"

    - Odkud ti ideja da gladujemo? Sve je u redu! Ispeći ću ribu i spremiti krompir salatu! Sve će biti na vreme!

    - Pa, tako! Nemoj da ja brinem! Znaš kako strina hvali tvoju kuhinju! Nemoj sada da me sekiraš!

    "Ma, kad sam ja to radila? Uvek sam bila dobra curica i toga mi je nekako pun kufer!"

    - Znači, dobro ste!

    - Da, mama! Kažem ti! Sve je u najboljem redu! Ali moram sada da te ostavim, zakasniću sa ručkom. Pozdravi tatu. Čujemo se.

    - Stani! Kada ćete nam doći? Dugo vas nema.

    - Ljubim te majka. Dolazimo uskoro! Ne brini!

    - Dobro sine. Reci mojim unukama da sam zvala.

    - Hoću majka. Ćao!

    - Ćao, srećo!

    " O, mama! Volim te puno. Ali, da li ćes ikada razumeti da sam drugačija od onakve kakvu me želis. Ponašam se baš onako kako očekuješ, ali jesam li to zaista ja? Ponekad mislim da si me izmislila mama! Izmislila si me onakvu o kakvoj nećeš morati puno da brineš. Laku za održavanje. Dobru za ispovedanje i ogovaranje tate. Pogodnu za roditeljski ponos. Naučila si me svim trikovima za izbegavanje života. Dobar si učitelj majko. Najbolji koga sam imala! Bila sam ti najbolji učenik, bez puno truda. Kako ti je to uspelo? Da, važno je da me svi hvale! O, moj Bože kako sam se ovako zaglavila, zaglibila, osakatila, pala... Ljubav ne bi trebala da se zove - očekivanje. Surovo, precizno, raznorazno - očekivanje. Ne, ljubav ne bi trebala tako da se zove! Nikad!"

    Ručak je gotov!

    Nataša Đurica

    Nataša Đurica rođena je u Bačkoj Palanci. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Zaposlena kao profesor psihologije. Ima dugogodišnju privatnu praksu kao savetnik u psihoterapiji, pravac transakciona analiza. Napisala je knjigu "Tajna devojčice i meseca", koja je objavljena od strane Izdavačke kuće Psihopolis iz Novog Sada. Knjiga je namenjena devojčicama u ranoj adolescenciji. Prevodi stručne tekstove iz psihologije sa engleskog. Poseduje sertifikat Ministarstva za rad i socijalnu politiku za trenera trenera u primeni programa Roditelji na drugačiji način, sertifikovani je trener asertivne komunikacije i ima obuke iz mnogih oblasti koje podrazumevaju primenu psiholoških znanja i veština. Bavi se pisanjem u formi kratke priče koje do sada nisu objavljivane.


    IZVOR

    TAJNA DEVOJČICE I MESECA

    Nataša �urica


    Knjiga se bavi pitanjima jednog od osnovnih fizioloških procesa ženskog organizma - menstruacije, i na prihvatljiv i stručan način prikazuje sve aspekte ove teme. Napisana je jednostavnim stilom, u vidu konverzacije devojčice koja ima mnogo pitanja i doktorke, stručnog lica koja odgovara razumljivo i zanimljivo. Tekst obuhvata celokupnu problematiku menstrualnog ciklusa, hormonskih promena devojčice u pubertetu i daje detaljna objašnjenja o svim ovim temama. Iznete su i priče žena raznih uzrasta o njihovim iskustvima oko menstruacije što doprinosi zanimljivosti i prihvatljivosti teksta sa osećajem pripadnosti grupi koja ima slične dileme, pitanja i ponekad probleme. �Tema je veoma značajna sa društvenog aspekta, jer pruža adolescentkinjama mnoštvo informacija o promenama u njihovom organizmu u ovom osetljivom uzrastu jer govori i o onim temama na koje se često zaboravlja, a koje mogu imati uticaja na njihovo zdravlje. Knjiga predstavlja doprinos edukaciji adolescentnog uzrasta u oblasti fiziologije i zdravlja, a takođe ima svoje mesto i za starije uzraste, pogotovo roditelje koji nemaju uvek dovoljno tačnih informacija o ovim temama u razgovoru sa svojom decom.� Doc. dr Aleksandra Kapamadžija, ginekolog, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Novi Sad, Klinički centar Vojvodine �Kao stručnjak sa dugom i bogatom praksom dragim mladim čitateljkama i njihovim roditeljima toplo preporučujem čitanje ove knjige, a devojčicama i poručujem da u jednom delu svog odrastanja više nisu same, i da će saznati mnogo kroz lepu naučnu i književnu avanturu. Knjiga koju su podjednako iščekivali i roditelji i njihove kćeri. Knjiga koju svaka devojčica treba da ima!� Dr sci. med. Goran Todorović specijalista ginekolog akušer Knjiga koja će pomoći devojčicama da se psihološki pripreme za prvu menstruaciju i da prva menstruaciju nikada ne bude šok!

    IZVOR
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 22:09
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  6. #36

    Odgovor: Infoteka

    Na književnom festivalu više od 70 pisaca


    Peti Međunarodni novosadski književni festival ugostiće, od 30. avgusta do 2. septembra, više od 70 pisaca iz naše zemlje i inostranstva, rečeno je danas novinarima u Društvu književnika Vojvodine (DKV).


    Dragan Velikić

    Na Trgu mladenaca, središnjem mestu te jedinstvene manifestacije u Srbiji, svake večeri nastupiće po osam pesnika, osim u utorak koji je rezervisan za dobitnika ugledne medjunarodne nagrade "Novi Sad", uglednog bugarskog pesnika Ljubomira Levčeva.

    Ljubiteljima književnosti predstaviće se i jedan od najznačajnijih francuskih pesnika Lionel Rej, čiji će sagovornik biti njegov zemljak Serž Pej, pesnički performer i istraživač koji će govoriti i o eksperimentalnoj francuskoj sceni.


    U okviru manifestacije će, 31. avgusta u podne, u sremskokarlovačkom Magistratu, mladom novosadskom pesniku Branislavu Živanoviću biti uručena Brankova nagrada.


    Biće predstavljena tematska sveska bugarskog časopisa "Slovoto dnes", u kojoj je zastupljeno više od 30 savremenih srpskih pisaca, a posebno će biti zanimljivo slem takmičenje, za koje je konkurisalo 30 mladih pisaca.


    Komisija DKV izabrala je 12 takmičara za prvo veče, a publika će za finalno veče izabrati petoro kao i konačnog pobednika.


    U okviru Festivala biće održan i simpozijum posvećen odnosu književnosti i moći, ozbiljna i aktuelna tema unutar koje će pisci i filozofi "ispitivati poziciju književnosti u veku nasilja".


    Festival je izdao i "Antologiju Brankove nagrade" u koju je uključeno više od 50 pesnika sa po dve pesme a za jubilej, 50. dodelu tog priznanja, biće organizovana svečana promocija na kojoj će učestvovati desetak dosadašnjih dobitnika.

    Pisci

    Među mnogobrojnim renomiranim i nagrađivanim piscima iz naše zemlje i sveta, koji će biti na tom festivalu su i Hans Til iz Nemačke, Kristina Heselhold i Tomas Berg iz Danske, Aleksandar Orlov i Sveta Litvak iz Rusije, Rumun Jon Mirča i Englez Metju Keli. Od domaćih nastupiće Dragan Velikić, Slobodan Vladušić, Jovica Aćin, Dragan Jovanović Danilov, Ana Ristović i drugi.


    Ana Ristović

    BLIC
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  7. #37

    Odgovor: Infoteka

    Međunarodni festival književnosti

    Ugrešić, Ćosić, Srbljanović i Šehić u Berlinu



    Jubilarni Međunarodni festival književnosti, 10. po redu, otvara se u sredu 15. septembra. U fokusu festivala je literatura iz istočne Evrope, a za deset dana trajanja održaće se oko sto manifestacija na kojima će učestvovati više od 200 svetskih autora

    Međunarodni festival književnosti u Berlinu, između ostalog, ima politički karakter,a ove godine u njegovom fokusu nalaze se zemlje Istočne Evrope. za deset dana trajanja festivala razgovaraće se o aktuelnim temama i problemima tog dela Evrope, počevši od baltičkih zemalja, preko Rusije i Ukrajine, pa sve do Albanije na Balkanu, kaže direktor festivala Ulrih Šrajber.

    Iz 20 zemalja istočne Evrope pozvali smo brojne književne autore, ali i politički orijentisane novinare i naučnike s kojima, na primer, možemo da diskutujemo o kulturološkoj budućnosti zemalja bivše Jugoslavije ili o suočavanju sa posledicama staljinističke politike u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, kaže Šrajber za Deutsche Welle.


    O srpskoj bližoj prošlosti, svakodnevnici i vizijama diskutovaće tako osam autora, među njima Bora Ćosić, Jovan Zivlak i Biljana Srbljanović. O Bosni i Hercegovini govore Faruk Šehić i Tanja StuparTrifunović, a o Hrvatskoj Dubravka Ugrešić. Organizatori manifestacije veruju da je 2014. magičan datum, jer između 1914. i 2014. su se desila dva svetska rata, zaboravljena je optimistična dekada 30-tih godina, socijalistički period relativnog blagostanja i serija groznih ratova i raspada. Upravo o toj temi na festivalu će razgovarati Drago Jančar iz Slovenije, Sreten Ugričić iz Srbije i Tanja Stupar-Trifunović iz Bosne i Hercegovine.

    Selekciju i izbor književnika iz istočne Evrope uradila je nemačka lektorka iz Hamburga Katarina Rabe koja već duži niz godina izučava literaturu istočnog dela Evrope.


    Dvadeset godina nakon nove podele Evrope, Istok više nije Terra Incognita, odnosno Nepoznata zemlja. Mnogi autori sa istoka su se tokom poslednjih 20 godina proslavili na međunarodnoj književnoj sceni. Zato treba da iskoristimo ovu šansu i objedinimo naša iskustva po principu: Šta su bile i šta još jesu velike teme kojim smo se bavili poslednjih godina? Šta su to neizlečiva nasleđa iz istočne Evrope koja i nas dostižu? I koji to noviteti nastaju?

    Zanimljive će svakako biti i diskusije istočnoevropskih književnika koji su pisali o traumama žrtava Černobila, o cinizmu i hladnoći novog turbokapitalističkog društva u Rusiji ili o pojavi novih medijskih cenzura u Ukrajini. Međunarodni festival književnosti u Berlinu traje deset dana, a prošle godine ga je posetilo 28.000 ljubitelja književnosti, piše DW.

    IZVOR
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  8. #38

    Odgovor: Infoteka

    Priznanje peruanskom piscu

    Mario Vargas Ljosa dobitnik Nobelove nagrade za književnost


    Nobelovu nagradu za književnost dobio je peruanski književnik Mario Vargas Ljosa, saopštio je danas Nobelov komitet.


    Mario Vargas Ljosa: "Dobra književnost nije samo zabava, iako jeste fantastična zabava, nego je takođe nešto što omogućava bolje razumevanje sveta u kojem živite"

    U obrazloženju Švedske akademije navodi se da se nagrada Ljosi dodeljuje "zbog kartografski preciznih prikaza struktura moći i jetkih slika otpora, revolta i poraza pojedinca.

    "On (Ljosa) je izvanredan pisac i jedan od najvećih pisaca španskog govornog područja", kazao je u izjavi za Rojters stalni sekretar Švedske akademije Peter Englund.

    Englund je izjavio da se Vargas Ljosa nalazio u Njujorku kada mu je saopšteno da je osvojio Nobela.

    "Bio je veoma, veoma srećan i veoma dirnut", kazao je Englund.

    "Njujork tajms" ocenjuje da je izborom Ljose Švedska akademija još jednom donela odluku povezanu s politikom, jer je Ljosa 1990. godine bio predsednički kandidat u Peruu, zemlji u kojoj je konstatno politički aktivan.

    U Intervjuu za "Tajms" Ljosa je 2002. godine rekao da je dužnost svakog romanopisca da stalno preispituje stvarni život.

    "Mislim da ne postoji veliko književno delo koje nije u suštinskoj suprotnosti sa svetom kakav jeste. Inkvizicija je 300 kodina zabranjivala romane u Latinskoj Americi. Mislim da su to radili zato što su veoma dobro razumeli buntovnički uticaj romana na ljudski duh."

    Ljosa (74) je je već nekoliko godina zaredom slovio za glavnog kandidata za Nobelovu nagradu, ali ove godine nije bio na listi favorita.

    Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu, a odrastao je sa babom i dedom u Boliviji, jer su mu se roditelji razveli. Vraća se u Peru 1946. godine i pohađa vojnu školu, a potom odlazi na studije književnosti i prava u Limi i Madridu.

    Tokom 1959, odlazi u Pariz gde radi kao profesor jezika. Kao novinar radio je za agenciju Frans pres i za nacionalnu televiziju u Francuskoj.

    Predavao je na brojnim univerzitetima u SAD, Južnoj Americi i Evropi. Trenutno predaje na univerzitetu Prinston.

    Tokom 1990, kandidovao se za predsednika Perua, ali je za prvog čoveka države izabran Alberto Fudžimori. 1994. godine izabran je za člana Španske Akademije.


    Dobitnik brojnih književnih nagrada

    Ljosa je postao poznat posle objavljivanja romana "Grad i psi", za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće "Seix Barral" 1962. i Nagradu kritike 1963. godine.
    Njegov drugi roman "Zelena kuća", objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu "Romulo Galjegos".

    Ljosa je zatim objavio dramska dela "Gospođica iz Takne", "Kati i nilski konj", "La Čunga", "Ludak sa balkona" i "Lepe oči, ružne slike", studije i eseje "Neprekidna orgija", "Istina o lažama" i "Izazov nemogućeg", sećanja "Riba u vodi", priče "Štenad" i romane: "Razgovor u katedrali", "Pantaleon i posetiteljke", "Tetka Hulija i piskaralo", "Rat za smak sveta", "Povest o Majti", "Ko je ubio Palomina Molera?", "Pripovedač", "Pohvala pomajci", "Lituma u Andima", "Jarčeva fešta" i "Raj na drugom ćošku".

    Samo pre dva dana, Univerzitet Prinston je objavio da Ljosa trenutno kod njih provodi jedan semestar, gde studentima prenosi svoju filozofiji pisanja.

    "U suštini, ja sam pisac a ne učitelj, ali uživam u predavanju zbog studenata i prilike da s njima razgovaram o dobroj književnosti", rekao je Ljosa za "USA Today". "Dobra književnost nije samo zabava, iako jeste fantastična zabava, nego je takođe nešto što omogućava bolje razumevanje sveta u kojem živite."

    Ljosa je dobio najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour.

    Jedna od poslednjih nagrada koje je dobio je najveće priznanje za književnost "Don Kihot", koju mu je u Madridu 15. aprila uručio španski kralj Huan Karlos.

    Milan Vlajčić: U pisanju o diktaturama ni Solženjicin mu nije za prineti


    Književni kritičar Milan Vlajčić ocenjuje za "Blic" da je dobro što je posle nekoliko godina otkrića novih pisaca, ali ne mnogo značajnih i važnih, nagrada pripala klasiku moderne latinoameričke i savremne književnosti. "Ljosa ima desetine knjiga u kojima smo uživali svi mi koji znamo šta je dobra književnost. On je napisao sjajne knjige o diktaturama u kojima je živeo u od kojih je utekao, jer je nekoliko desetina godina živeo kao izgnanik u Londonu, Parizu i drugim mestima. 'Razgovor u katedrali' jedna je od najboljih knjiga o diktaturama uopšte; u tome mu ni Solženjicin nije za prineti. Šteta je što se takva književnost kod nas nije dobro primila", kaže Vlajčić za "Blic".

    Ljosa je prvi južnoamerički dobitnik Nobelove nagrade za književnost od 1982. godine, kada je nagrađen Gabrijel Garsija Markes



    BLIC
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  9. #39

    Odgovor: Infoteka

    Dodela nagrada "IMPAK Dablin"

    Troje srpskih pisaca u trci za svetsku nagradu


    Dela srpskih pisaca Srđana Valjarevića, Vide Ognjenović i Vladislava Bajca našla su se u širem izboru za jednu od najznačajnijih svetskih književnih nagrada "IMPAK Dablin" (IMPAC Dublin Literary Award).


    Vida Ognjenović, autorka romana "Preljubnici"

    U širem izboru za to priznanje našli su se romani "Komo" (Lake Como)
    Srđana Valjarevića, "Preljubnici" (Adulterers) Vide Ognjenović i "Hamam Balkanija" (Hamam Balkania) Vladislava Bajca, saopšteno je iz beogradske izdavačke kuće "Geopoetika" koja je objavila ta dela na engleskom jeziku, u ediciji "Srpska proza u prevodu".


    Vladislav Bajec

    Po prvi put u istoriji jugoslovenske i srpske književnosti tri srpska autora istovremeno su ušla u širi izbor za jednu od pet najznačajnijih svetskih književnih nagrada, zahvaljujući prevodima njihovih dela na engleski jezik, naveo je izdavač.

    Među 162 knjige na listi za nagradu "IMPAK Dablin" koja je objavljena 15. novembra našla su se dela uglednih svetskih pisaca poput Margaret Atvud, Pola Ostera, Dena Brauna, Orhana Pamuka, Vilijema Trevora, Karlosa Ruisa Safona i mnogih drugih.


    Srđan Valjarević

    U izbor su ušle samo 42 knjige čiji autori nisu iz engleskog govornog područja i među njima su tri srpske. Od nekoliko hiljada knjiga koje su u svetu objavljene na engleskom jeziku u poslednje tri godine, što je glavni kriterijum, bilo je potrebno i da knjigu zvanično predloži neka biblioteka.

    Knjige troje srpskih autora predložile su Biblioteka grada Beograda iz Srbije i Biblioteka grada Herceg Novog iz Crne Gore.

    Nagrada se dodeljuje u junu 2011. godine u Dablinu, u Irskoj

    BLIC
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  10. #40

    Odgovor: Infoteka

    Širi izbor za NIN-ovu nagradu



    U najširi izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman objavljen u 2010. godini žiri kritike uvrstio je 30 romana čiji su naslovi i imena autora objavljeni u novom broju tog nedeljnika. Upravnik Narodne biblioteke Sreten Ugričić povukao se iz utrke za nagradu nakon poziva na bojkot koji je objavio Saša Ilić u Betonu. Sledi spisak nominovanih. Čekamo da neko iz šireg izbora krene stopama Ilića i Ugričića i odustane od trke koja ne vodi nikuda


    Među kandidatima za NIN-ovu nagradu su romani "Trezvenjaci na pijanoj lađi" Mirka Demića, "Ono što oduvek želiš" Gordane Ćirjanić, "Što se ne javiš bratu" Vladana Kosorića, "Mrtvo polje" Srđana Srdića, "Ćerka" Davida Albaharija, "Čovek koji je ubio Teslu" Gorana Skrobonje.

    Žiri je odabrao i romane "Naustice Brankovića" Silvane Hadži Džokić, "Restlovi" Branka Čankovića, "O golmanima i bubnjarima" Nebojše Radića, "Vrlo malo svetlosti" Vladana Matijevića, "Na stazi suza" Đorđa Pisareva, "Era" Žarka Radakovića, "Oštar start" Miće Vujičića, "Mi različiti" Veselina Markovića.

    U konkurenciji za najprestižnije domaće književno priznanje su i romani "Ultramarin" Milete Prodanovića, "Petlja, omča, osmica" Vidana Arsenijevića, "Gospođa Olga" Radovana Belog Markovića, "Dobro jeste živeti" Milovana Danojlića, "Opsenarenje" Aleksandre Mokranjac, "Gospodska ulica" Ranka Risojevića.

    Na spisku su se našli i romani "Zvona za trojicu" Miroslava Toholja, "Početak bune protiv dahija" Svetislava Basare, "Velosiped gospodina Vermeša" Marije Šimoković, "Acqua Alta" Sanje Domazet, "Ispod tavanice koja se ljuspa" Gorana Petrovića, "Posmatrač ptica" Vide Ognjenović, "Nedelja pacova" Vuleta Žurića, "Led" Ilije Bakića, "Kamen blizanac" Zorana Petrovića i "Split" Slavoljuba Stankovića.

    NIN-ov žiri kritike radi u sastavu: Vasa Pavković (predsednik), Ljiljana Šop, Mladen Šukalo, Mileta Aćimović Ivkov i Aleksandar Ilić.

    Na spisku je najviše romana objavljenih u izdanju beogradskih "Stubova kulture" (sedam), tri romana objavila je zrenjaninska "Agora", a po dva odabrana dela objavile su "Laguna", Srpska književna zadruga, "Dereta" i "Geopoetika" iz Beograda. U najširem izboru za NIN-ov roman godine su dela petorice autora koji su već dobili to književno priznanje - Davida Albaharija, Gorana Petrovića, Milovana Danojlića, Vladana Matijevića i Svetislava Basare.

    U novom broju NIN-a objavljeno je i otvoreno pismo pisca i upravnika Narodne biblioteke Srbije Sretena Ugričića koji je svoje delo "Neznanom junaku" povukao iz konkurencije za nagradu.

    Objašnjavajući da je NIN-ova nagrada funkcionalno usađena u sociosimbolički, tradicionalistički poredak kojim se bavi u romanu "Neznanom junaku", Ugričić je zaključio da ne želi da bude deo tog poretka. "Vladajuće merilo glasi: što srpskije - to bolje, a trebalo bi da bude upravo obrnuto: što bolje - to srpskije", naveo je Ugričić.

    NIN u napomeni uz tekst navodi da to pismo objavljuje smatrajući da je svaka argumentovana polemika o relevantnim temama dobrodošla i da žiri, kada je pravio spisak od 30 romana (u koji nije uvrstio Ugričićevo delo) nije znao za njegovo pismo.

    Za NIN-ovu nagradu za najbolji roman objavljen u 2010. konkurisalo je više od 70 dela, koja se, kako je ranije naveo NIN-ov žiri, uglavnom bave uticajem 90-ih godina prošlog veka na savremene ljudske sudbine. NIN-ova nagrada za roman godine dodeljuje se od 1954. godine. Nagrada je prošle godine dodeljena Grozdani Olujić za roman "Glasovi u vetru".

    IZVOR



    Pismo Sretena Ugričića



    Sreten Ugričić, pisac i direktor Narodne biblioteke Srbije, krajem decembra se oglasio pismom upućenim glavnom uredniku NIN-a, Nebojši Spaiću i direktoru izdavačke kuće "Laguna" , Dejanu Papiću. Povod je uvrštavanje Ugričićeve knjige "Neznanom junaku" u širi izbor za nagradu za NIN-ov roman godine, uprkos drugačijoj želji autora. Evo i sadržaja toga pisma:

    Bio sаm neprijаtno iznenаđen kаd sаm pročitаo u broju NIN-а od 23. decembrа 2010. dа se i ovаj nаslov nаlаzi nа listi kаndidаtа koje žiri rаzmаtrа, jer sаm nа vreme obаvestio svog izdаvаčа dа ne želim dа pošаlje moju knjigu NIN-u. Izgledа dа je gospodin Pаpić to zаnemаrio ili zаborаvio. Stogа morаm jаvno dа reаgujem: odbijаm dа učestvujem, insistirаm i dаlje nа tom svom stаvu i trаžim dа NIN moju knjigu izuzme iz konkurencije i procedure zа nаgrаdu.

    NIN-ovа nаgrаdа presudno utiče nа kаnonizаciju sаvremenog domаćeg romаnesknog stvаrаlаštvа, а pošto je romаn dominаntni i privilegovаni žаnr, i nа аrtikulаciju ukupne predstаve književnosti i njenog stаtusа nа kulturnoj i jаvnoj sceni. Kаo tаkvа, NIN-ovа nаgrаdа je funkcionаlno usаđenа u sociosimbolički poredаk kojim se bаvim u Neznаnom junаku (kаo i u prethodnoj knjizi esejа Uvod u аstronomiju), poredаk koji je mutirаo do grotesknih formi i rаzmerа - kаko vulgаrnih i bolno očiglednih, tаko i sаmozаtаjnih i nаizgled bezаzlenih - te morа biti demаskirаn, detаbuizirаn i desаkrаlizovаn, temeljno iskritikovаn i objаšnjen čаk i deci u osnovnoj školi, inаče će nаs sаtrti, а već nаm je nаneo nenаdoknаdivu štetu.

    Tаj poredаk je ideološki аrmirаn nаcionаlizmom, trаdicionаlistički, pаtrijаrhаlаn, populistički, аutističаn i аntiprosvetiteljski, podstiče konformizаm i sаmosаžаljenje umesto istinoljubivosti, sаmosvesti, odgovornosti, rаcionаlne kritičnosti i otvorenosti, nije u stаnju dа produkuje smisаo već gа nemilice troši, ulizuje se predrаsudаmа, niskom ukusu, mаlogrаđаnštini, mediokritetstvu, zаtucаnosti, ksenofobiji. U tom i tаkvom poretku bio je moguć i stvаrаn Slobodаn Milošević i njegov režim. To je poredаk nаšeg porаzа i bezizlаzа.

    U tom sociosimboličkom poretku stаtus znаnjа i istrаživаnjа, odgovornosti i sаvesti, uobrаzilje i kreаtivnosti je srozаvаn do poniženjа. Vlаdаjuće merilo glаsi: što srpskije - to bolje, а trebаlo bi dа bude uprаvo obrnuto: što bolje to srpskije. Što je retorikа tаkozvаnih pаtriotа drаmаtičnijа i glаsnijа, to je supstаncа prаznijа i trivijаlnijа. O nаcionаlizmu kаo formi intelektuаlne i morаlne korupcije mislim isto što i Dаnilo Kiš, Mаrio Vаrgаs LJosа, Jovаn Sterijа Popović, Tomаs Bernhаrd, Rаdomir Konstаntinović, Milаn Kаngrgа, Ivаn Čolović i toliki drugi slobodoumni i slobodoljubivi аutori, živi ili još življi, iz Srbije ili još srpskiji.

    Tаj poredаk besrаmno i neprestаno lаže svoje podаnike dа im obezbeđuje integrаciju i komunikаciju sа svetom i sа sаmimа sobom, а u stvаri se tek i po svаku cenu sаmoizoluje i sаmoreprodukuje, beskrаjno jаlovo oponаšаjući stvаrаnje društvenog i duhovnog kаpitаlа, beskrаjno jаlovo oponаšаjući vlаstitu kompetenciju i produktivnost. U tom poretku sve je pseudo i sve je imitаcijа, vrednosti se mаrginаlizuju, ili ignorišu ili čаk osuđuju. Tаj poredаk je opаsnа, sаmoreprodukujućа аvet, bez etičkih, estetičkih i sаznаjnih uporištа, jer stаrа su izgubljenа, izigrаnа, prodаtа, potrošenа, istrulelа, odbаčenа i zаborаvljenа, а zа drugаčijа se nemа volje, znаnjа, integritetа, snаge, potrebe.

    Tаj poredаk ne živi nego oponаšа život, zаto mu trebа i tаkvа književnost, tаkvа umetnost, tаkvа kulturа, nаc-reаlističkа i nаc-estetičkа. U tom poretku sаznаjno-etičko-estetski horizont očekivаnjа je vrlo uzаk i petrifikovаn, а svаko prekorečenje te ogrаničenosti bivа kаžnjeno bez milosti. Ovde nije nikаkаv problem аko neko prаvi probleme, vrši zločine - nа primer mаsovne, ili pojedinаčne, rаtne ili civilne - ne, nego je problem аko se neko usudi dа ukаže dа imаmo problem i u čemu je tаj problem i kаko je do njegа došlo.

    Književnost ne sme dа služi tаkvom poretku - nаprotiv. Ni glаvnа književnа nаgrаdа ne sme dа služi tаkvom poretku. Relevаntnа književnost i umetnost oduvek iznose nа videlo pretpostаvke i posledice tаkvih poredаkа. Umetnost predočаvа štа tаkаv poredаk znаči i štа čini čoveku, neposredno i čulno obistinjeno ukаzuje dа mogućnost drugаčijeg, slobodnijeg i ljudskijeg, zаvisi sаmo od nаs. Život je inostrаnstvo, umetnost je otаdžbinа.

    Tаj poredаk imаo je, nekаd, svoje prepoznаtljive ideološke i jаvne аtribute u sаmouprаvnom socijаlizmu i jednopаrtijskoj diktаturi, а od Miloševićevog režimа do dаnаs imа ih dekorаtivno presvučene u sаmouprаvnom nаcionаlizmu i višepаrtijskoj diktаturi. U tom poretku, tokom protekle dve decenije, nаjuglednije književne nаgrаde, između ostаlog, devаlvirаne su i kompromitovаne: NIN-ovа, Andrićevа, Meše Selimovićа...

    Tаj poredаk je toliko uvrežen dа se primа i održаvа kаo bogomdаn, kаo dа se podrаzumevа i kаo dа nаm odgovаrа. E, pа tome odbijаm dа se pridružim. Ne pristаjem. Ovаkvа NIN-ovа nаgrаdа, kаkvom se uglаvnom pokаzаlа u poslednjih dvаdeset godinа, ne dаje legitimitet piscu, nego pisаc dаje legitimitet ovаkvoj nаgrаdi, аko pristаne dа učestvuje.

    Nisаm jedini koji ne pristаje. Sаšа Ilić je već jаvno obrаzložio svoje rаzloge zа bojkot NIN-ove nаgrаde. Pozivаm i druge pisce iz ovogodišnje produkcije romаnа dа nаm se pridruže, dа pokаžu dа rаzumeju zаšto je vаžno i neophodno odbiti učešće u konkurenciji zа NIN-ovu nаgrаdu. Nаrаvno, nemаm iluzijа dа jedаn gest može dа bitnije utiče nа tаkаv poredаk i bilo štа ozbiljnije dа promeni - jer NIN-ovа nаgrаdа je sаmo kuglаger u toj sveprisutnoj mаšini kojom smo okovаni - аli božemoj, može mаkаr dа ukаže nа problem, može mаkаr dа podstаkne ponekog dа zаstаne i rаzmisli, dа se zаpitа. Od nečegа trebа početi. Imа još ljudi nа jаvnoj sceni, u književnosti i izvаn nje, u kulturi i vаn kulture, svudа, koji su odаvno počeli, svаko u svom domenu, koji ne pristаju i u tom nepristаjаnju istrаjаvаju. Uz njih sаm.

    IZVOR
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  11. #41

    Odgovor: Infoteka

    U užem izboru za Ninovu nagradu 16 romana


    BEOGRAD - Član žirija za Ninovu nagradu za roman godine Mileta Aćimović Ivkov izjavio je da je na sednici održanoj 3. januara, nakon pregledana 124 dela pristigla na konkurs, broj kandidata za ovo prestižno priznanje sveden sa 30, koliko ih je bilo na najširoj listi, na 16 kandidata.


    Svetislav Basara ("Početak bune na dahije") i Gordana Ćirjanić ("Ono što oduvek želiš")

    U konkurenciji za nagradu ostali su Trezvenjaci na lađi Mirka Demića, Ono što oduvek želiš Gordane Ćirjanić, Mrtvo polje Srđana Srdića, Vrlo malo svetlosti Vladana Matijevića, Na stazi suza Đorđa Pisareva, Oštar start Miće Vujičića.

    Među 16 kandidata su i romani Mi različiti Veselina Markovića, Ultramarin Milete Prodanovića, Gospođa Olga Radovana Belog Markovića, Dobro jeste živeti Milovana Danojlića, Zvona za trojicu Miroslava Toholja, Početak bune protiv dahija Svetislava Basare, Acqua alta Sanje Domazet, Ispod tavanice koja se ljuspa Gorana Petrovića, Kamen blizanac Zorana Petrovića i Split Slavoljuba Stankovića.

    Ime dobitnika Ninove nagrade biće poznato 17. januara, a nagrada će biti uručena 26. januara u Skupštini grada Beograda.

    BLIC
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  12. #42

    Odgovor: Infoteka

    Veče ljubavne poezije u Muzeju Vojvodine



    Veče ljubavne poezije biće organizovano povodom Dana zaljubljenih, u ponedeljak, 14. februara u Muzeju Vojvodine.

    Ljubavne pesme velikih srpskih pesnika kao što su Jovan Dučić, Aleksa Šantić, Milan Rakić, Milutin Bojić, Vladislav Petković Dis, govoriće poznati glumac SNP-a, Toma Jovanović uz violinsku pratnju soliste SNP-a Florijana Balaža.

    Program počinje u 19 časova, a ulaz je slobodan.

    Istom prilikom, svi zainteresovani posetioci moći će da kupe reprodukciju stare, ljubavne čestitke i da je ubacujući je u veliko poštansko sanduče u Muzeju Vojvodine, pošalju na željenu adresu, voljenoj osobi.

    Veče ljubavne poezije organizuje se povodom održavanja izložbe čestitki "Sreća putuje", na kojoj je predstavljeno preko 500 starih čestitki, među kojima su i ljubavne. Ove čestitke su stizale u vojvođanske domove od kraja 19. veka do danas.

    Izložba "Sreća putuje" biće otvorena do 10. marta.

    Radio 021
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  13. #43

    Odgovor: Infoteka

    "Meša Selimović" za Matijevića


    Nagrada "Meša Selimović" za najbolju knjigu objavljenu u 2010. godini, koju dodeljuje Kompanija "Novosti", pripala je književniku Vladanu Matijeviću za roman "Vrlo malo svetlosti", saopšteno je u Vukovoj zadužbini u Beogradu.


    Novinar Večernjih novosti Dragan Bogutović rekao je da je knjiga Vladana Matijević, koju je objavila zrenjaninska izdavačka kuća "Agora", dobila 16 glasova članova Velikog žirija.

    U izboru za nagradu "Meša Selimović" učestvovalo je 47 kritičara iz Beograda, Novog Sada, Niša, Kruševca, Mladenovca, Kragujevca, Sombora, Zrenjanina, Kosovske Mitrovice, Banjaluke, Novog Pazara, koji su predložili 83 knjige.

    Na drugom mestu, prema glasovima Velikog žirija, je roman "Svetilnik" Ivana Negrišorca sa 12 glasova, a na trećem mestu roman Gordane Ćirjanić "Ono što oduvek želiš" sa 10 glasova.

    Nagradu "Meša Selimović" su dobili i nedavno preminuli književnici Milorad Pavić i Novica Tadić.

    "Svestan sam značaja Mešine nagrade, kao i bitnosti romana 'Derviš i smrt' za srpsku književnost i čitavu srpsku kulturu, i nadam se da ću i ja doprineti da ova nagrada bude još značajnija", rekao je Vladan Matijević.

    Vladan Matijević rodjen je 1962. godine u Čačku. Objavio je više knjiga medju kojima su: zbirke pesama "Ne remeteći rasulo" (1991) i "Samo svodjenje" (1999), romani "Van kontrole", "R.C. Neimenovano" (1997), "Pisac iz daleka" (2003) i "Časovi radosti" (2006) i knjiga priča "Prilično mrtvi" (2000). Vladan Matijević je dobitnik Ninove nagrade 2003. godine za roman "Pisac izdaleka" i Andrićeve nagrade 2000. godine za zbirku priča "Prilično mrtvi".

    Nagrada koju čini plaketa sa likom Meše Selimovića, povelja i 200.000 dinara, biće uručena 15. marta u Narodnom pozorištu u Beogradu.

    BETA
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  14. #44

    Odgovor: Infoteka

    Festival ilustracije knjige

    U okviru 18. salona knjige, koji će od 1. do 6. marta biti održan na Novosadskom sajmu, prvi put će biti održan Festival ilustracije knjige, saopštio je Novosadski sajam.

    Festival podrazumeva Internet konkurs za najbolju ilustraciju knjige, video i Internet prezentaciju izabranih radova, prateće izložbe i predavanja.

    Kategorije u kojima će dela biti ocenjivana su ilustracija pesničke knjige, ilustracija prozne knjige, ilustracija knjige za decu i fotoilustracija knjige. Mogu se slati ilustracije rađene u svim likovnim i grafičkim tehnikama ili kompjuterskim doradama, kao i neobjavljena likovno - dizajnerska rešenja.

    Proglašenje pobednika prvog Festivala ilustracije knjige zakazano je za 2. mart, kada će biti i otvorena izložba odabranih i nagrađenih radova. Organizatori Festivala su Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa i Novosadski sajam.

    021
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  15. #45

    Odgovor: Infoteka

    Počinju Antićevi dani (Program)


    "Antićevi dani", peti po redu, održaće se od 13. do 17. marta u Kulturnom centru Novog Sada.

    Na petodnevnoj tradicionalnoj manifestaciji čiji kompletan program će se odvijati u prostorijama Kulturnog centra Novog Sada, posetioce očekuje bogato ispunjen program inspirisan ne samo Mikinim pesničkim stvaralaštvom, već i likovnim i filmskim.




    Program:

    Utorak, 13. mart

    Od 19 sati, Likovni salon KCNS

    - Otvaranje izložbe sa kolonije MA 2011

    Učestvuju: slikari Danijel Babić, Miloš Vujanović, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Pal Dečov, Milan Zulić, Ana Novaković, Vlado Rančić, Vidoje Tucović, Jelena Čonjagić i pesnik Branislav Živanović

    - Prezentacija filma Bogdana Jankovića nastalog u koloniji MA 2011

    - Izvođenje dve kompozicije Dorotee Vejnović nastale u koloniji MA 2011
    (Kompoziciju "Belo", za tenor i tamburaški orkestar izvode Tamburaški orkestar i tenor Branislav Cvijić. Kompoziciju "Nepovratna pesma" za tenor, sopran i klavir izvode pijanistkinja Ksenija Trebovac, tenor Branislav Cvijić i sopran Milica Kovačević. Obe kompozicije su inspirisane delima Miroslava Antića)

    - Prezentacija poezije Branislava Živanovića nastale u koloniji MA 2011


    Sreda, 14. mart

    - Početak rada kolonije MA 2012

    Učestvuju: Ilustratori Branislav Kerac , Pavel Koza, Miodrag Ivanović Mikica, Aleksandra Jakovljević , Lazo Satmari , Uroš Pajić, Tatjana Lazić, Duško Bjeljac, Jelena Ristić , Marina Milanović, Dušan Zaklan,Slobodan Kovačević, reditelji Momčilo Miljković, Mia Knežević i Dušan Mamula, i kompozitorka Aleksandra Stepanović.

    - U 10 sati - Polaganje cveća na grob Miroslava Antića

    Od 12 sati - Velika sala Kulturnog centra Novog Sada

    - Susret učenika Osnovnih škola sa pesnicima: Ljubivoje Ršumović, Nikola Vujčić i Pero Zubac

    - Monodrama Gde je moje najmoje po motivima poezije Miroslava Antića; Izvodi: Aleksandra Pavlović

    Od 19 sati, Klub "Tribina mladih"

    - Poetsko-muzički program akustičarske grupe Prkos Drumski



    Četvrtak, 15. mart

    Od 12 sati, Kulturni centar Novog Sada, Velika sala

    - Uručenje nagrade MIROSLAV ANTIĆ za 2012. godinu

    - Muzički program: Prkos Drumski

    - Glumac Boško Petrov čita stihove Miroslava Antića

    Od 18 sati, Kulturni centar Novog Sada, klub "Tribina mladih"

    - Promocija knjige pesama Nikole Vujčića "Dokle pogled dopire i nove pesme", dobitnika nagrade
    Miroslav Antić za 2011. godinu

    Učestvuju: Đorđe Despić i Nikola Vujčić



    Petak, 16. mart

    Od 12 sati, Kulturni centar Novog Sada, Klub "Tribina mladih2

    - Promocija knjige: Tu gde počinje nebo

    Učestvuju: Vuk Antić i Vladan Savić

    Pd 14 do 16 sati - Učešće učenika Osnovne škole u radionici ilustracije

    Učestvuju polaznici likovne radionice Centra za likovno vaspitanje dece i omladine i Likovne radionice "Čarolija" iz Novog Sada. Radionicu vode Eva Fedi I Viktorija Čikoš

    Od 19 sati - Završno kolažno veče

    Učestvuju: Vedran Ferizović, kantautor; Tomislav Marinković, Srđan Orsić i Ljubomir Papuga, pesnici; Boško Petrov, glumac, kompozitorka Aleksandra Stepanović, autor muzike inspirisane poezijom M. Antića MIT O PTICI, u izvođenju baritona Ivana Nikolića, balerine Teone Radanović, tamburaša Marka Dulića I naratora Milana Novakovića, kao I autori filma po motivima Antićeve poezije , studenti režije Akademije umetnosti u Novom Sadu, klasa prof. Nikite Milivojevića, asistent: Boris Liješević, Momčilo Miljković, Mia Knežević, Dušan Mamula.



    Subota, 17. mart

    Kulturni centar Novog Sada, Klub "Tribina mladih"

    Od 10 do 16 sati - rad Kolonije "MA"

    Od 13 do 16 sati - učešće učenika Osnovne škole u radionici ilustracije


    021
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •