Da bi se hrana pravilno iskombinovala treba pratiti prve i osnovne linije vodilje:
- jesti voće na prazan želudac - postoji mnogo načina za povećanje količine voća u ishrani:
- popiti čašu svežeg voćnog soka, čim ujutru ustanete
- pojesti 2-3 komada svežeg voća kao osvežavajući i lak doručak, umesto svog uobičajenog doručka, 1-2 puta nedeljno
- pojesti jabuku, krušku ili bananu kao jutarnju užinu umesto kafe ili keksa
- ako vam treba dodatni podsticaj usred popodneva uživajte u čaši svežeg voćnog soka
- umesto voća za desert, posle večernjeg obroka, zašto ne bi uzeli salatu od svežeg voća kao predjelo
- razredite čisti voćni sok sa 30% vode
2 - ne kombinovati koncentrovane belančevine sa koncetrovanim skrobom u istom obroku – sredina za varenje belančevina mora biti kisela, tj. varenje u želucu prouzrokuje stvaranje veće količine želudačne kiseline, ali skrob traži baš suprotno – baznu sredinu. Kada se uzimaju u istom obroku ne mogu se normalno variti, jer će uvek jedno od njih biti sprečeno od strane onog drugog. Samim tim se proces varenja usporava. Namirnice koje predugo ostaju u telu podstiču vrenje, nakupljanje gasova i proizvodnju toksina.
Namirnice sa koncentrovanim belančevinama su:sve vrste crvenih mesa, konzervirana i sveža riba, sir, piletina, jaja, divljač, školjke, mleko od soje, tofu sir, ćuretina, soja u zrnu, biljne belančevine (odrezak od soje).
Namirnice sa koncentrovanim skrobom su: sve vrste žitarica (ječam, pirinač, kukuruz, ovas, proso, heljda), sve vrste brašna, testenine, bulgur, kuskus, musli, lisnata testa, krompir, mahunarke (sve osim soje).
Treba kombinovati belančevine sa:
*
svežim povrćem
*
varivima od povrća (ne krompirom)
*
uljima, mastima, namazima, jezgrastim plodovima, semenkama i prelivima
Skrob treba kombinovati sa:
*
svežim povrćem
*
varivima od povrća i krompira
*
uljima, mastima, namazima, jezgrastim plodovima, semenkama i prelivima
Često se postavlja pitanje koliki bi trebao da bude razmak između uzimanja obroka od belančevina i skroba. Idealno bi bilo da razmak između ta dva obroka bude najmanje 3-4 sata.
Kombinovanje pojedinih namirnica
Šećer – rafinisani ugljeni hidrat i treba ga tretirati kao skrob.
Deserti – ako se jedu nakon proteinskog obroka, ometaće želudačnu kiselinu. Sve slatke namirnice najbolje je ograničiti na minimum. Uzimajte ih povremeno i pokušajte pauzirati najmanje 1 sat između glavnog jela i deserta.
Alkohol – ako volite popiti čašu vina uz obrok, ne brinite se koje namirnice trenutno koristite. Male količine alkohola ne narušavaju obrok kombinovane hrane. Umerene količine alkohola predstavljaju zdrav dodatak ishrani. U prevelikim količinama alkohol je vrlo opasan i štetan.
Masti – mogu se tretirati kao prilagodljive. Kombinuju se i sa skrobom i sa belančevinama, ali se moraju mudro koristiti. Moraju se napraviti razlike između dobrih i loših masnoća.
Mleko i pavlaka –iako se razmišlja o mleku kao belančevinastoj namirnici ona iz perspektive kombinovanja hrane ima nizak udeo belančevina (oko 3%). Bogato je laktozom (ugljeni hidrat) koja može biti teško probavljiva. Pavlaka ima još manji procenat belančevina, ali je procenat masti visok, pa je treba koristiti kao masnoću. Kombinuje se sa većinom belančevina i skroba.
Jogurt i kiselo mleko – prilagodljiva namirnica.
Testenina –sa ili bez jaja posmatra se kao skrobna namirnica. Dobra je kombinacija sa začinskim biljem, spanaćem, kupusom, sosom od paradajza i belog luka i naravno uvek uz svežu salatu.
Preliv za salatu –kašičica bilo kakvog preliva (sirće i ulje) može se kombinovati i sa skrobnim i sa belančevinastim namirnicama. Obično se dodaju male količine, da bi uzrokovale značajnu promenu u varenju glavnih sastojaka.
Mladi kukuruz i grašak – ovako mlade koristiti kao prilagodljive namirnice. Lako se kombinuju i sa belančevinama i sa skrobom, a starenjem postaju sve skrobniji.
Čaj i kafa –konzumiranje previše kafe i čaja (pravog) može narušiti apsorpciju nekih vitamina i minerala. Nema potrebe da se tih pića odreknete zauvek (postoje dokazi o tome kako šoljica ili dve dnevno mogu biti podsticajne i ukusne), ali ih je najbolje piti odvojene od glavnog obroka.
Čokolada –ne uklapa se dobro u kombinovanje hrane. Priuštite je sebi kao poslasticu, ali je ne kombinujte ni sa belančevinama ni sa skrobom.
Sladoled – nije dobar kombinator. Neki sladoled sadrže mlečne proizvode zajedno sa modifikovanim skrobom.
So – kao začin može se koristiti i sa belančevinama i sa skrobom. Ali sa solju oprezno. Skoro svi industrijski proizvodi je imaju u velikim količinama.
Bezalkoholni napici – izbegavajte napitke sa aditivima ili ih konzumirajte minimalno. Visok sadržaj mnogih vrsta aditiva znači da ih je najbolje piti odvojeno od ostalih namirnica.
Sve namirnice koje ne smete da jedete tokom istog obroka
Koliko puta ste culi da su krompiri i meso ubitacna kombinacija za sistem za varenje? Ako ovo cujete prvi put, znajte da je informacija potpuno tacna.
Nutricionisti tvrde da postoje pravila za pravilno kombinovanje hrane u istom obroku.
Ako ih se budete pridrzavali vas organizam ce iz hrane uzeti sve materije koje su mu neophodne i lako ce svariti hranu. Pred vama su pravila, a vi odlucite sami.
Ugljeni hidrati i vocne kiseline
- nikada zajedno. Namirnice bogate ugljenim hidratima i namirnice koje sadrze velike kolicine kiselina ne smete da jedete u istom obroku. Drugim recima, izbegavajte da u istom obroku jedete krompir, pirinac ili hleb u kombinaciji sa paradajzom, limunom ili kiselim krastavcima. Pozadina ove preporuke stoji u cinjenici da enzim ptijalin, koji pocinje ugljene hidrate da razgradjuje vec u ustima, ubija cak i najmanje koncentracije kiseline. Posledica, tesko i mucno varenje. Paradajz takodje ne bi trebalo da kombinujete sa namirnicama bogatim skrobom jer velika koncentracija kiselina prisutna u paradajzu, koja se cak i povecava kuvanjem, sigurno otezava proces razgradnje skroba. Idealna kombinacija: Paradajz sa lisnatim povrcem ili masnom hranom.
Hrana bogata mastima i hrana bogata proteinima
Namirnice bogate mastima nisu dobra kombinacija s namirnicama bogatim proteinima jer masti znacajno usporavaju lucenje sokova za varenje potrebnih za razgradnju proteinskih namirnica. Dakle, ako zelite da se zdravo hranite, zaboravite na kajmak u kombinaciji sa mesom.
Proteini i kiselo voce
Drugim recima, meso, jaja, mleko, sir ne treba da jedete u istom obroku sa pomorandzama, paradajzom, limunom, ananasom... Kiselo voce ozbiljno narusava varenje proteina.
Proteini i ugljeni hidrati
(krompir i meso - musaka! )
Koncentrisane proteine i koncentrisane ugljene hidrate nikada ne biste smeli da jedete u isto vreme. To znaci da orasaste plodove, meso, jaja, sir ili ostale namirnice bogate proteinima ne bi trebalo da jedete zajedno sa belim hlebom, zitaricama, krompirom, slatkim vocem... Namirnice bogate secerom sigurno koce lucenje sokova neophodnih za varenje i tako znacajno usporavaju citav proces. Ako uzimate secer u velikim kolicinama u potpunosti cete uspavati zeludac, usporiti metabolizam, a kao posledicu dobiti stomacic..
Dve namirnice pune proteina
Dve razlicite namirnice koje sadrze znacajne kolicine proteina ne smete da konzumirate u istom obroku. Kombinacije za izbegavanje: orasasti plodovi i meso, jaja i meso, sir i orasasti plodovi, sir i jaja, meso i mleko, jaja i mleko... Svaka proteinska namirnica zahteva odredjenu kolicinu sokova za varenje. Ukoliko se u organizam unese previse proteina iz dve razlicite namirnice, organizam ce se zbuniti i nece moci da svari sve proteine.
P: Preporuka je da se voće ne jede neposredno posle obroka. Ali, kakva je situacija što se tiče povrća od kojeg pravimo salatu (krastavac, paradajz, zelena salata) i jedemo ga zajedno sa ostalom hranom? Koje namirnice se najbolje kombinuju i kako?
O: Za bolje iskorišćavanje hranljivih sastojaka, kao i za bolje varenje - pravilno kombinovanje hrane je od presudnog značaja. Zahvaljujući dobroj kombinaciji namirnica, dete se posle obroka neće osećati kao da ima kamen u stomaku, tj. izostaće osećaj težine i bola u trbuhu, spazam (grč) creva, konstipacija (zatvor)...
Inače, kombinovanje hrane je povezano sa biohemijskim procesima u organizmu, koji imaju dva toka predvarenja (za proteine i ugljene hidrate). Ugljeni hidrati počinju da se vare u ustima, što je potpomognuto pljuvačkom. Proteini počinju da se vare u želucu, uz pomoć kiselog želudačnog soka.
Toplo - hladno
P: Da li je štetno kada se posle vruće supe (ili obroka uopšte) popije hladna voda, ili posle toplog ručka pojede hladan sladoled? Kako stomak reaguje na nagle promene temperature?
O: Opšte je uvreženo uverenje da hladno piće (vodu) ne treba piti uz toplo jelo, ili neposredno posle njega. To se objašnjava time da hladna voda očvrsne masti i ulja u hrani i usporava varenje. Međutim, nema dokaza da hladna pića mogu da budu štetna ako se uzimaju sa toplom hranom. Unutrašnja temperatura tela brzo poništi razlike u temperaturi različite hrane koja je konzumirana. Takođe, hladna pića ne stvrdnjavaju masti kada se nađu zajedno u želucu, jer želudačna kiselina efikasno razgrađuje grudvastu hranu pre nego što dospe u tanko crevo.
Prim. dr med. Jasminka Komnenović, pedijatar-nutricionista
Veoma je bitno pravilno kombinovati ishranu, kako ne bi došlo do čestih problema sa varenjem i sa prevelikim lučenjem žučne kiseline.Ovaj model prehrane, koji vam navodim, zasniva se na ideji da je pravilno kombinovanje namirnica važno za adekvatnu probavu, iskorišćenje i asimilaciju nutrijenata potrebnih našem organizmu kako bi mogao funkcionisati.Tako su primera radi, procesi probave ugljenohidrata (skroba i šećera) i proteina toliko različiti da konzumiraje ovih dve vrsta namirnica u istom obroku rezultira međusobnim narušavanjem procesa razgradnje. Stoga, najbolji učinak probave zahteva da hranu jedemo na način da u najvećoj mogućoj meri smanjimo ?prepreke? u radu probavnog sastava.Probavni enzimi luče se u specifičnim količinama u tačno određeno vreme. Različite vrste namirnica zahtevaju različite probavne sokove, a upravo znanje o procesu probave navodi mnoge praktičare da preporučuju pravilno kombinovanje hrane koje se ukratko može objasniti u 9 stavki;
1. Namirnice bogate ugljenohidratima i namirnice koje sadrže velike količine kiselina ne smeju se jesti u istom obroku. Drugim rečima, u istom obroku nemojte jesti krompir, rižu ili kruh i limun, narandže, ananas, paradjz i drugo oporo voće. Pozadina ove preporuke stoji u činjenici da ptijalin, enzim koji deluje u ustima, deluje samo u lužnatom mediju te ga uništavaju čak i male koncentracije kiseline. Osim što voćne kiseline inaktivirajući ptijalin sprečavaju razgradnju ugljenohidrata, one takođe potiču i proces fermentacije.Paradajz se takođe ne bi trebalo kombinovati sa namirnicama bogatim skrobom, jer velika koncentracija kiselina prisutna u paradjzu, koja se čak i povećava kuvanjem, sasvim sigurno otežava proces razgradnje skroba, s obzirom da taj proces zahteva lužnati medij. Paradjz se može konzumirati sa lisnatim povrćem i masnom hranom.
2. Koncentrisani proteini i koncentrisani ugljenohidrati ne bi se smeli konzumirati u istom obroku. To znači da se orašasti plodovi, meso, jaja, sir ili ostale namirnice bogate proteinima ne bi trebali konzumirati u obroku koji sadržava beli hleb, žitarice, kromprir, slatko voće, kolače isl. Namirnice bogate šećerom uvelike ?koče? lučenje želudačanih sokova i značajno usporavaju probavu. ?taviše, ukoliko se konzumiraju u velikim količinama, čak i umanjuju želudačanu aktivnost.
3. Dve različite namirnice koje sadrže značajne količine proteina ne smiju se konzumirati u istom obroku. Treba izbegavati unos orašastih plodova i mesa, ili jaja i mesa, sira i orašastih plodova, sira i jaja, mesa i mleka, jaja i mleka isl. kombinacije u istom obroku. Potrebu za izbegavanjem ovakvih kombinacija, pristalice metode kombiniovanja hrane objašnjavaju činjenicom da svaka proteinska namirnica zahteva različitu količinu probavnih sokova kao i različito vreme njihovog lučenja. Primera, jaja, meso i mleko zahtevaju različito vreme lučenja probavnih enzima.
4. Namirnice bogate mastima nisu dobra kombinacija s namirnicama bogatim proteinima jer masti značajno usporavaju lučenje probavnih sokova potrebnih za razgradnju proteinskih namirnica.
5. U istom obroku ne valja konzumirati proteine i kiselo voće. Drugim riječima, meso, jaja, mleko, sir i sl. ne treba jesti u istom obroku sa narandžama, paradjzom, limunom, ananasom isl. Kiselo voće ozbiljno narušava probavu proteina.
6. Namirnice bogate skrobom i namirnice bogate šećerom takođe su loša kombinacija. Primera, ukoliko se u istom obroku džem, med, slatko voće konzumiraju sa žitaricama, krompirima isl., doći će do procesa fermentacije. Također, pri konzumaciji šećera, usta se velikom brzinom napune slinom, no ta slina ne sadrži ptijalin, enzim potreban za razgradnju skroba.
7. U jednom obroku treba konzumirati samo jednu namirnicu bogatu skrobom.
8. Dinje i lubenice ne treba konzumirati sa drugim namirnicama.
9. Mleko je najbolje konzumirati zasebno. Mleko se ne vari u želucu već u dvanaestopalačnom crevu, stoga prisutnost mleka u želucu ne rezultira lučenjem probavnih sokova.
Autor: Jovan M. Janjić, 29.05.2004.
(zanimljivost - dotichni g. Jovan je gastronom i ima preko 160 kila. do as i say, don't do as i do fazon )
O metabolizmu...
Dodatak...U METABOLIZMU UCESTVUJU SVI BIOMOLEKULI koji se dele na PRIMARNE BIOMOLEKULE,PREKURSORE I SEKUNDARNE BIOMOLEKULE.Primarni biomolekuli su: Proteini,Polisaharidi,Lipidi i Nukleinske kiseline...a oni su sastavljeni od svojih manjih jedinica tj.prekursora koji ucetvuju i u sekundarnom i u primarnom metabolizmu.Sve primarne biomolekule trebalo bi da unosimo u ODrEDJENIM KOLICINAMA.jOVAN JE OBJASNIO STA SA CIM NE TREBA DA SE MESA,toga se pridrzavati je jako tesko...ali ako nam stalno to bude bilo u glavi mozda i primenimo neka pravila.
Skladisni polisahardidi su opasni kao i lipidi ali imaju zastitnu funkciju itekako...
Skladisni polisaharid JE SKROB KOJI SADRZI 2 VRSTE MOLEKULA:amilopektin i amilozu.Skrob se talozi u nekim tkivima i organima i RAZGRADJUJE SE TEK ONDA KADA ORGANIZAM TRAZI ENERGIJU.Pod dejstvom ENZIMA ALFA I BETA AMILAZE dobijamo dve vrste glukoznih jedinica koji ne predstavljaju opasnost za metabolizam.
Ovog puta ne bih o lipidima...eto samo malo informacija o talozenju SKROBA i razgradnji.
Često je postavlja pitanje koje su namirnice kiesele a koje su bazne. Ljudi bi voleli da imaju predstavu o tome kakva je hrana koju unose u svoj organizam. U osnovi, sve namirnice se dele na kisele, bazne i neutralne prema njihovoj pH vrednosti. pH skala meri koliko su supstance bazne ili kisele po svom karakteru. Skala ide od 0 do 14. Ako je pH neke namirnice 7, to znači da je ona neutralna. Sa druge strane ekstremno bazne namirnice imaju vrednosti blizu 14, a ekstremno kisele blizu nule. Imajte na umu da je pH skala logaritamska. To u osnovi znači da jedan broj razlike predstavlja 10 puta više kiselosti date namirnice. Na primer hrana koja ima pH vrednost 4 je 10 puta kiselija od hrane sa ph 5 a sto puta kiselija od one koja ima ph 6. Slično važi i za alkalne, to jest bazne namirnice.
Kada budete gledali ispod na šemu namirnica prema kiselosti, imajte na umu da sva hrana u organizmu biva razložena i transformisana i kada jednom dođe u probavni sistem, teško je govoriti o početnoj vrednosti pH. Zato, nemojte da uzimate ovu podelu namirnica previše striktno.
Da vidimo sada koja je alkalna hrana:
POVRĆE koje je alkalno (bazno)
Jabuke
Kajsije
Avokado
Banane
Dinje
Trešnje
Ribizle
Urme
Grejpfrut
Limun
Nektarine
Narandže
Breskve
Kruške
Ananas
Svo bobičasto voće
Mandarine
Tropsko voće
Lubenica
PROTEINI koji su bazni
Jaja
Mladi sir
Pileće grudi
Jogurt
Bademi
Kestenje
Tofu (fermentisan)
Laneno seme
Seme od bundeve
Tempeh (fermentisan)
Suncokret
Proso
Klice
Ostala bazna hrana
Jabukovo sirće
Polen od pčela
Granule od lecitina
Probiotik Kulture
Zeleni sokovi
Sokovi od povrća
Sokovi od svežeg voća
Organsko mleko
(nepasterizovano)
Mineralna voda
Zeleni čaj
Biljni čaj
Čaj od maslačka
Ginseng
Kombuha
ZASLAĐIVAČI
Stevija
ZAČINI
Cimet
Kari
Đumbir
Senf
Čili papričića
Morska so
Miso
Tamari
Svi biljni začini
ORIENTALNO POVRĆE
Daikon
Šitake
Kombu
Umeboshi
Morske trave
Da vidimo sada koja je hrana u osnovi kisela. Neke osobe iz oblasti alternativne ishrane smatraju da unos kisele hrane treba ograničiti ili bolje rečeno kontrolisati.
MASTI I ULJA koji su kiseli
Ulje od avokada
Ulje od kukuruza
Kudeljino ulje
Laneno ulje
Svinjska mast
Maslinovo ulje
Ulje od susama
Sesame Oil
Ulje od suncokreta
VOĆE koje je u osnovi kiselo
Brusnica
ZRNEVLJE sa više kiselosti
Pirinčani kolači
Kolači od žita
Štir
Ječam
Heljda
Kukuruz
Ovas (urolan)
Pirinač (sve vrste)
Raž
Pšenica
MLEČNI PROIZVODI koji su kiseli
Sir od krave
Sir od koze
Sir, prerađen
Sir od ovce
Mleko
Puter
Zaslađivači povećane kiselosti
Šećer
Kukuruzni sirup
Alkohol koji je kiseo
Pivo pH 2.5
Razne vrste Rakije
Vino
OSTALA KISELA HRANA
Kakao
Kafa pH 4
Sirće
Senf
Biber
Bezalkoholna pića
Koka kola: pH 2
Kiseli lekovi i hemikalije
Aspirin
Lekovi
Droga
Psihodelične supstance
Pesticidi
Herbicidi
Duvan
Hranu možemo podeliti i na osnovu stepena baznosti i kiselosti. Na primer,
Visoko kisela hrana obuhvata sledeće namirnice:
Meso
slanina, govedina, piletina, rakovi, jaja, riba, jagnjetina, jetra, jastog, školjke, svinjetina, ćurka
Visoko bazna hrana obuhvata ove namirnice:
Sušeno voće
kajsije, urme, suvo grožđe
Voće
masline
Zaslađivač
melasa
Povrće
zeleno od cvekle, blitva, maslačak.
Srednje kisela hrana obuhvata sledeću vrstu hrane:
Zrnevlje i mahunarke
ječam, kukuruz, sočivo, ovas, kikiriki, pirinač, raž, brašno.
Koštunjavo voće
Brazilski orah, orasi.
Mlečni proizvodi
sir (beli sir i tvrdi sir)
Srednje bazna hrana obuhvata ove namirnice:
Sveže voće
Većina voćki kao što su: kajsije, banane, kupine, dinje, trešnje, urme (sušene), limuni, mango, nektarine, narandže, breskve, ananas, maline, mandarine.
Povrće
Većina povrća uključujući i: cveklu, repe, šargarepe, celer, krastavac, kelj, zelena salata, krompir, bundeva, kupus, slatki krompir, paradajz,