Vitamini
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 33

Tema: Vitamini

  1. #1

    Vitamini

    Vitamini i minerali su potrebni za pravilan rad organizma. Vitamini (na latinskom vita=život) predstavljaju bilo koju kompleksnu organsku supstancu koja se prirodno nalazi u biljnom i životinjskom svetu i esencijalna je u malim količinama za metaboličke procese. Nedostatak vitamina ozbiljan je problem, i uobičajena je pojava kod ljudi čija je ishrana neredovna i jednolična.

    Čovek u dovoljnoj količini ne može da sintetiše ni jedan vitamin, a pojedine uopšte ne može da sintetiše, tako da se moraju unositi putem hrane. Preporucena dnevna dozu (PDD) je odgovarajuća kolicine vitamina i minerala koje unosimo u organizam unutar odredjenih granica, pri cemu se uzimaju u obzir različite prehrambene potrebe svakog pojedinca. Prekomjerno unošenje vitamina i minerala moze da naruši prirodnu ravnotežu materija.

    Dnevne količine se određuju prema tome žele li se uzimati kao dodatak ishrani ili su poterbni da bi smanjili ili isključili neke zdravstvene tegobe. Veće doze vitamina se preporučuju osobama pojačane fizičke aktivnosti (sportisti, poslovni ljudi), ljudima pod stresom, ljudima na dijeti te rekovalescentima nakon operacije. Multivitamine je najbolje uzimati nakon obroka kada je njihova apsorpcija najveća. A treba ih uzimati svakodnevno u dozama koje odredi liječnik, nutricionist ili farmaceut.

    Četiri vitamina koji su rastvorljivi u mastima mogu se zadrzati u organizmu pa u vecim količinama mogu biti toksicne. Ostali vitamini su rastvorljivi u vodi i nisu toksični, jer se višak izlučuje iz organizma.

    Vitamini topljivi u mastima su:

    retinol (A),
    ergokalciferol (D2),
    kolekalciferol (D3),
    alfa-tokoferol (E),
    fitomenadion (K2),
    menakinon (K3) i
    vitamin F.

    Vitamini topljivi u vodi su:
    tiamin (B1),
    riboflavin (B2),
    nikotinamid (B3),
    pantotenska kiselina (B5),
    piridoksin (B6),
    folna kiselina (B9),
    cijanokobalamin (B12),
    askorbinska kiselina (C) i
    biotin (H).

    Neka jedinjenja koja mozemo nabrojati u vitamine a zvanicno to nisu:
    Vitamin H',
    Vitamin J,
    Vitamin I,
    Vitamin P,
    Vitamin U i
    Liponska kiselina
    Poruku je izmenio irnik, 28.05.2006 u 18:26
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  2. #2

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN A

    (A-alkohol, retinol; A1-aldehid-retinal; A2 3-dehidroretinol)

    Po svojoj hemijskoj strukturi je alkohol. Pripada grupi liposolubilnih vitamina. Deponuje se u jetri (95 %), bubrezima, plućima i masti. Najvećim dijelom nastaje konverzijom beta-karotina iz hrane. Iz jednog molekula beta karotina nastaju dva molekula vitamina A.

    Preporučene doze:

    Muškarci 5000 i.j.
    Žene 4000 i.j.
    Trudnice i dojilje 5000-6000 i.j.

    Vitamin A uništava predugo kuvanje (oksidacija), sušenje, svetlost i visoka temperatura. Niske temperature (zamrzavanje) ne razaraju vitamin A.

    Apsorpciju vitamina A pomažu vitamini C, D, E, F, B-kompleks, minerali cink, kalcijum, zatim holin i neomycin, a apsorpciju odmažu kafa, alkohol, mineralna ulja, ekscesivni unos gvožđa, manjak vitamina D, antacidi i cholestyramin.

    Sadrži ga: mleko, puter, obogaćeni margarin, jaja, džigerica (goveđa), riblje ulje, žuto povrće, šargarepa, sladak krompir, dinja, dulek, cerovača, spanać, maslačak, zeleniš od rotkve, prokelj, detelina (lucerka), kupus, borove iglice, peršun, breskva, kajsija, šljiva;

    Karotini (prekursori vitamina A) se nalaze u narandžastom i žutom povrću i voću, šipak, crvena paprika, gloginje, bundeva, jarebika, žutika, kozlac, brusnica, ljoskovac, dren, divlja tikva, bljusta, paradajz.
    Najbogatije vitaminom A je riblje ulje.

    Uloga:
    • Neophodan je za stvaranje kolagenih tkiva u toku rasta,
    • Zaštitno dejstvo protiv opštih i lokalnih infekcija,
    • Važan je za proces održavanja vizuelnog ciklusa i adaptaciju oka na sumrak,
    • Obnavljanje epitela sluznica i epiderma kože,
    • Održavanje menstrualnog ciklusa,
    • Okoštavanje i formiranje zuba,
    • Za normalnu funkciju žlezda, organa za varenje i jetre,
    • Snižava nivo holesterola kod aterosklerotičnih pacijenata.


    Deficit:
    • hemeralopija - kokošje ili noćno slepilo (neadaptacija oka na sumrak),
    • keratomalacija.
    • kseroftalmija,
    • poremećaj menstrualnog krvarenja,
    • pad imunog sistema.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  3. #3

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN D
    (grupa jedinjenja - steroli; dihidrotahisterol; antirahitični vitamin)

    Vitamin D (kalciferol) je liposolubilni vitamin (rastvorljiv u mastima).
    Kristalno jedinjenje rastvorljivo u mastima, unosi se u organizam hranom, a nastaje pod uticajem Sunčeve svetlosti (ultraljubičastih zraka). U jetri i bubrezima se prerađuje u aktivni oblik, a skladišti se u jetri, mišićima i masnom tkivu. Postoji 6 srodnih oblika (D1 do D6).

    Za apsorpciju vitamina D neophodni su mast, odnosno soli žučnih kiselina. Apsorbovanje pomažu vitamini A, C i F, fosfor, kalcijum, holin, a odmažu mineralna ulja.

    Otporan je prema kiseoniku iz vazduha i oksidaciji.

    Preporučene doze:

    Odrasli, trudnice, dojilje i deca 400 i.j. vitamina D3 ili 5-10 µg
    1 µg holekalciferola jednako je 40 i.j. vitamina D3
    100 i.j. odgovara 0.0025 mg vitamina D3
    1 i.j. holekalciferola odgovara 0.025 µg ergokalciferola


    Prirodni izvori:
    Riblje ulje predstavlja izvor sa najvećom koncentracijom vitamina D.

    Sadrži ga: puter, riba koja se jede sa kostima, jaja, džigerica, mleko i mlečni proizvodi.

    Uloga:

    • Povećava apsorpciju kalcijuma i fosfora,
    • Neophodan je za rast u celini,
    • Reguliše kalcifikaciju kostiju, stvaranje dentina i zubnog emajla.

      Deficit:
    • Rahitis (krivljenje skeleta, deformiteti nogu i grudnog koša, smanjena otpornost organizma prema zaraznim bolestima),
    • Osteomalacija (teški deformiteti kičme, karlice i ekstremiteta).


    Hipervitaminoza:

    Najčešće nastaje uzimanjem preparata vitamina D. Ispoljava se anoreksijom, žeđu, bolovima u očima, svrabom kože, opstipacijom, depresijom, nesanicom.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  4. #4

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN E
    (tokoferol; antisterilitetni vitamin)

    Otkriven je 1922. godine. Pripada grupi liposolubilnih vitamina. Žućkasto ulje rastvorljivo u mastima, otporno na zagrevanje a osetljivo na oksidaciju. Poznata je grupa od 7 različitih jedinjenja ovog vitamina istog dejstva, ali različite jačine.
    Otporan je prema toploti, kiseoniku iz vazduha, oksidaciji i UV zracima. Konzervisanjem se gubi oko 65 % ovog vitamina. Hladnoćom (zamrzavanjem) se uništava. Oksidiše u užegloj masti, u prisustvu soli olova i gvožđa i u alkalijama.


    Preporučene doze:

    Odrasli 8-10 mg/dan alfa-tokoferola
    Trudnice i dojilje 10-11 mg/dan alfa-tokoferola
    1 i.j. vitamina E jednaka je 1 mg alfa-tokoferola

    Apsorbovanje vitamina E u organizmu pomažu vitamin A, B1, C, F, fosfor, selen, mangan, inozitol, a odmažu mineralna ulja, užegla mast ili ulje, holin i kontraceptivne pilule.

    Prirodni izvori:

    Biljna ulja, margarin, cela zrna, kikiriki, orasi, klice, suncokretovo seme, ovseno brašno, jaja, majonez, meso, džigerica, riba, piletina, sojino ulje, tamnozeleno povrće, detelina, grašak, šećerni sirup od melase, orasima, lešnicima, avokadu, bademu.

    Uloga:

    • Oksido-redukcioni procesi,
    • Ima ulogu u održavanju normalne građe i funkcije skeletnih i poprečno-prugastih mišića i srčanog mišića,
    • Ublažava degenerativne promene u mišićnim, nervnim, polnim i ćelijama jetre.
    • antioksidans,
    • utiče na pravilno lučenje hormona,
    • rad mišića i nervnog sistema,
    • štiti od radijacije, otrovnih materija, lekova i metala.
    • Smanjuje rizik od kanceroznih oboljenja i štiti srce i krvotok.



    Deficit:

    Usled manjka vitamina E nastaje:
    • Malapsorpcija,
    • Hemolitička anemija,
    • Impotencija.


    Nedostatak ovog vitamina nije zabilježen.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  5. #5

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN K
    (antihemoragicni vitamin; faktor dugovječnosti)

    Vitamin K (filohinon) se ubraja u liposolubilne vitamine. Kristalno jedinjenje žućkaste boje, rastvorljiv u mastima, otporan na zagrevanje. Ima sedam oblika, od toga 2 prirodna koje stvaraju bakterije u crevima i 5 sintetičkih. U prirodi se nalazi u dva oblika: kao K1 i kao K2, a sintetskim putem dobijeni su K3, K4 i K5. K1 unosimo u organizam putem hrane, dok K2 sintetišu bakterije iz grupe koli u tankom crevu. Nestabilan je u alkalijama i svetlu.

    Preporučene doze:
    Odrasli 70-140 g/dan
    Za 140 g vitamina K treba pojesti 70 g prokelja.

    Apsorpciju vitamina K pomaže neomicin, a odmažu mineralna ulja, X-zračenje, radijacija, užegla mast. Neki antibiotici uništavaju crevne bakterije koje proizvode vitamin K.

    Prirodni izvori:
    Kupus, karfiol, prokelj, spanać, kopriva, indijska lucerka (alfafa), paradajz, grašak, soja, šargarepa, krompir, džigerica, biljna ulja, riblje ulje, mleko, sir, žumance, alge.

    Uloga:

    • Neophodan je za sintezu protrombina koji deluje na zgrušavanje krvi (za sintezu faktora koagulacije (II, VII, IX i X)).


    Nedostatak ovog vitamina je redak slučaj i javlja se kod dugotrajnog uzimanja antibiotika koji uništavaju crevnu floru.


    Deficit:

    U slučaju nedostatka vitamina K dolazi do pada protrombina u krvi, a time poremećaja koagulacije i krvavljenja. Manjak vitamina K se najčešće javlja kod celijačne bolesti, kolitisa, tropskog sprua.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  6. #6

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN F
    (esencijalne masne kiseline)

    Vitamin F čine esencijalne polinezasićene masne kiseline:
    Linolna kiselina
    Linoleinska kiselina
    Arahidonska kiselina
    Rastvorljive su u mastima.

    Preporučena doza:
    10-20 g/dan, što odgovara 2.5 supene kašike suncokretovog ulja hladno ceđenog ili 12 kašičica semenki suncokreta.

    Apsorpciju pomažu vitamini A, C, D i E, fosfor, a odmažu radijacija i X-zraci. Da bi se ove esencijalne masne kiseline sačuvale, potrebno je vršiti hladno ceđenje ulja.

    Prirodni izvori:
    Linolna kiselina: ulje soje, kukuruza i kikirikija.
    Linoleinska kiselina: ulje soje, kukuruza, kikirikija i lana.
    Arahidonska kiselina: ulje soje, kukuruza i najviše u ulju od kikirikija.
    Nalaze se i u pšenicnim klicama, suncokretovom zrnu, suncokretovom ulju, puteru.

    Uloga:
    • Utiču na pravilnu raspodelu masti u unutrašnjim organima,
    • Regulišu oksidacione procese,
    • Podržavanje normalne žlezdane aktivnosti,
    • Stvaranje zglobne tečnosti,
    • Smanjenje holesterola,
    • Neophodan je za zdravu kožu i kosu.


    Deficit:

    Kod deficita razvija se poremećaj odbrambenog sistema i nastaje smanjena otpornost na virusne i bakterijske infekcije. Znaci hipovitaminoze su akne, perut, suva kosa, slabi nokti, dijareja.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  7. #7

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN B1
    (aneurin; tiamin; tiamin hidrohlorid; antiberi-beri vitamin; antineuritni vitamin)

    Otkriven je 1926. godine, ali je njegova hemijska struktura ustanovljena tek deset godina kasnije. U prirodi se ne sreće u slobodnom stanju već kao estar pirofosforne kiseline.
    Ljudski organizam (gljivice i bakterije u crevima) ima sposobnost sintetisanja vitamina B1, ali u jako malim količinama koje nisu dovoljne da podmire potrebe organizma. Takođe, organizam nema sposobnost da akumuliše vitamin B1, pa se stoga mora svakodnevno unositi. Višak unetog vitamina se izlučuje urinom i znojem.

    Sadrži ga: obogaćeni beli i hleb od punog zrna, pšenica, žitne klice i mekinje, crno pšenicno brašno, tamni pirinač, cerealije, leguminoze, soja, kupus, spanać, mahunarke, krompir, crni šećerni sirup od melase, lešnik, orah, pomorandža, patlidžan, džigerica, meso (svinjsko), riba, žumance, pivski kvasac, srce, bubrezi.

    Razara ga kuvanje u neutralnoj ili alkalnoj sredini i sumpordioksid. Kuvanje na pari ili izlaganje vlažnoj toploti znatno smanjuju sadržaj vitamina B1 u hrani. Uništava ga i alkohol.

    Preporučene doze:

    Muškarci 1.2-1.4 mg/d
    Žene 1.0-1.1 mg/d
    Trudnice i dojilje 1.4-1.5 mg/d

    Apsorpciju tiamina u organizmu pomažu vitamini B-kompleksa, vitamin C i E, sumpor, mangan, a odmažu stres, temperatura, duvan, kafa (hlorogenska kiselina iz kafe, tanini iz čaja), alkohol, sveže školjke. Estrogen, sulfonamidi, hlor iz vode uništavaju tiamin, a pojedini diuretici dovode do njegovog izlučivanja iz organizma.

    Uloga:
    • Neophodan je za pravilan metabolizam ugljenih hidrata. Masti i proteini smanjuju, a ugljeni hidrati povećavaju potrebu za ovim vitaminom. Potrebe su povećane kod ubrzanja metabolizma (povišena temperatura, hipertireoza, povećana mišićna aktivnost),
    • Fundamentalan je za rad nervnih i kardiovaskularnih ćelija, obezbeđujući im potrebnu energiju. Ukoliko ovaj proces ne funkcioniše, odnosno ukoliko nema vitamina B1 dolazi do promena na srčanom mišiću i nervnim ćelijama,
    • Ima blago diuretsko dejstvo.


    Za delovanje vitamina B1 neophodan je magnezijum, a manjak vitamina B1 može dovesti do manjka vitamina B12 i obrnuto. Vitamin B6 prevodi vitamin B1 u biološki aktivnu formu.

    Deficit:

    Pojava deficita je veoma retka jer se kod nas dosta koriste namirnice koje sadrže vitamin B1 (kvasac, hleb). Same gljivice kvasca koriste vitamine B-kompleksa za svoj rast, pa je stoga potrebno deaktivisati kvasac pre upotrebe.
    U sirovim ribama se nalazi antivitamin vitamina B1 - tiaminaza koja dovodi do cepanja molekula tiamina. Takođe, korovska biljka bujad sadrži materiju sličnu tiaminazi koja kod životinja koje je jedu dovodi do deficita.
    Ukoliko se tiamin ne unosi u organizam u dovoljnim količinama javlja se hipotiaminoza ili atiaminoza. Atiaminoza je vekovima poznata bolest Dalekog Istoka pod nazivom "beri-beri". Javlja se kod osoba koje se isključivo hrane poliranim pirinčom. Pod izvesnim uslovima kod nas može da se javi hipotiaminoza kada se osobe pretežno hrane mlekom i mlečnim proizvodima, belim brašnom i poliranim pirinčem. Takođe može da se javi i kod alkoholičara kod kojih jetra nije u sposobnosti da iskoristi tiamin.


    Znaci deficita:

    • razdražljivost,
    • zaboravnost,
    • poremećaj sna,
    • gubitak apetita,
    • mišićna slabost.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  8. #8

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN B2
    (riboflavin; laktoflavin; vitamin G; faktor rasta-za laboratorijske životinje)

    Preporučene doze:
    Muškarci 1.4-1.7 mg/d
    Žene 1.2-1.3 mg/d
    Trudnice i dojilje 1.5-1.7-2.0 mg/d
    Crevna flora ljudskog organizma ga može sintetisati, ali u nedovoljnim količinama.

    Stabilan je na toploti, ali ga razaraju vidljiva svetlost, UV zraci i alkalije koje dovode do brzog i ireverzibilnog raspadanja ovog vitamina. Čuvanje hrane na hladnom samo delomično uništava vitamin B2. Voda u kojoj se potapa zrnevlje i seme da bi pustilo klice je bogata vitaminom B2.

    Sadrži ga:
    Mleko, džigerica, žumance, obogaćeni beli i punozrni hleb, neoljušteno zrnevlje, cerealije, torula, pivski kvasac, mlečni proizvodi, orah, osušene kajsije, meso (organi-bubrezi, goveđe srce), crni šecćrni sirup od melase, surutka od mleka.

    Apsorpcija:
    Apsorpciju riboflavina u organizmu pomažu vitamini B-kompleksa, vitamin C i fosfor, a odmažu alkohol, kafa, duvan, mnogo unetog šećera, kontraceptivne pilule i sredstva za smirenje.

    Uloga:

    • Vitamin B2 se nalazi u svim ćelijama našeg organizma,
    • Ulazi u sastav enzima koji kontrolišu oksido-redukcione reakcije,
    • Važan je u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina,
    • Ima značajnu ulogu u održavanju normalnog stanja sluznica


    Deficit:

    Ukoliko se riboflavin ne unosi u dovoljnim količinama javlja se deficit - ariboflavinoza.
    Najčešće se javlja kod ljudi koji imaju opšte lošu ishranu ili ne unose namirnice životinjskog porekla. Znači oboljenja su bledilo usta, pucanje kože na uglovima usana, loša digestija, slabost, vrtoglavica, dok se kod težih slučajeva javlja ispucala koža na uglovima usana, umereni edemi, anemija, atrofija sluznica, fotofobija. Smanjena je sposobnost organizma da stvara antitela, pa je i smanjena odbrambena sposobnost.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  9. #9

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN B3
    (PPF-Pellagra Preventive Factor; dijetetski triptofan; nikotinamid=niacinamid; nikotinska kiselina=niacin)

    Nikotinska kiselina se može sintetisati u organizmu čovjeka, iz triptofana (60 mg triptofana=1 mg nikotinske kiseline). Za ovu reakciju neophodan je vitamin B6.

    Preporučene doze:
    Muškarci 16-19 mg/d ekvivalenata niacina
    Žene 13-15 mg/d ekvivalenata niacina
    Trudnice i dojilje 15-18 mg/d ekvivalenata niacina

    1 ekvivalent niacina=1 mh niacina=60 mg dijetetskog triptofana

    Relativno je otporan na toplotu, oksidaciona sredstva i svjetlost. Rastvorljiv je u vodi i ukoliko se baca voda u kojoj je kuvana namirnica gubi se veliki deo ovog vitamina (kod ribe 90 %).

    Apsorpciju niacina pomažu vitamini B-kompleksa, vitamin C i fosfor, a odmažu kafa, alkohol, kukuruz i uzimanje mnogo šećera. Alkohol ubrzava potrošnju vitamina B3.

    Sadrži ga:
    Obogaćeni beli i punozrni hleb (crni), grašak, zeleno povrće, osušena džigerica, posno meso, bubrezi, riba, živinsko meso, mleko i mlečni proizvodi, pirinčane mekinje, neprerađene žitarice, pivski kvasac, kikiriki, orah, koštunjavi plodovi, tunjevina.

    Uloga:

    • Ulazi u sastav enzima značajnih za metabolizam šećera, masti i proteina. Ukoliko postoji deficit narušeno je disanje tkiva i svi sintetski procesi,
    • Učestvuje u mišićnoj kontrakciji,
    • Niacin smanjuje sintezu lipoproteina male gustine. Snižava holesterol i trigliceride,
    • Bitan je za sintezu seksualnih hormona.


    Deficit:

    Hipovitaminoza vitamina B3 naziva se Pelagra. Javlja se kao masovno oboljenje u zemljama gde se ljudi pretežno hrane kukuruzom i gde je ishrana uopšte siromašna potrebnim nutrijensima.
    Neposredni uzrok pelagre je nedostatak niacina u hrani, međutim taj nedostatak ne mora da dovede do oboljenja ukoliko hrana sadrži dovoljne količine proteina životinjskog porekla (triptofan). Kukuruz sadrži dovoljne količine niacina ali u obliku koji organizam ne može sintetisati (niacitin). Međutim, ako se kukuruz izlozi dejstvu alkalija dolazi do hidrolize tog oblika i dobija se niacin.
    Pelagra se karakterise sa 4D: dermatitis, dijareja, demencija i dead (smrt). Blaži simptomi su crvena ogrubela koža, crvenilo i hipertrofija papila jezika. Teški simptomi su ogrubela koža pri izlaganju svetlosti, proliv, depresija, mentalna tupost, gubitak apetita, grčevi mišića, anemija kao posledica nedostatka drugih nutritivnih činilaca.
    Osnovna mera u profilaksi ovog oboljenja je preorjentacija proizvodnje u poljoprivredi tako da se umesto kukuruza poveća proizvodnja pšenice. Takođe, je neophodno uzimati dovoljne količine namirnica životinjskog porekla koje sadrži triptofan (meso, mleko i mlečni proizvodi).
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  10. #10

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN B5
    (dekspantenol; pant(ot)enol; kalcijum-pantotenat; pantotenska kiselina; faktor filtriranja; antidermatitni faktor pileta)

    Pantotenska kiselina je hidrosolubilni vitamin iz grupe vitamina B-kompleksa. Kao i većina hidrosolubilnih vitamina ne deponuje se u organizmu, već se u slučaju preteranog unosa izlučuje iz organizma.
    Lako se razara toplotom i alkalijama, kuvanjem mesa gubi se 33 %, zamrzavanjem 37-57 %, a konzervisanjem 46-78 % vitamina B5.

    Preporučene doze:
    Muškarci 4-7 mg/d
    Žene 4-7 mg/d
    Trudnoća i laktacija 10 mg/d

    U slučaju težeg fizičkog rada, operacije, povrede i gastrointestinalnih infekcija potrebe se udvostručavaju.

    Apsorpcija:
    Apsorpciju pomažu vitamini B-kompleksa, vitamin C i H, sumpor, a odmažu kafa i alkohol. Estrogen, sulfonamidi i neki lekovi za spavanje smanjuju koncentraciju vitamina B5 u organizmu.

    Sadrži ga:
    Džigerica, iznutrice, bubrezi, tamno pileće i ćureće meso, žumance, kikiriki, mahunarke, pečurke, losos, puno zrno (pšenica, ovas, pirinač), pšenicne klice, mekinje, voće roda limuna, pivski kvasac.

    Uloga:

    • Ulazi u sastav koenzima A, a učestvuje u beta-oksidaciji i sintezi masnih kiselina, steroida i metabolizmu šećera,
    • Ima centralno mesto u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti,
    • Spada u grupu antistresnih vitamina,
    • Neophodan je za razvoj centralnog nervnog sistema.

    Deficit:

    Deficit pantotenske kiseline je retka pojava jer se ovaj vitamin nalazi u gotovo svim namirnicama, a pored toga sintetiše ga crevna flora čoveka.

    Nedostatak pantotenske kiseline je praćen:

    • depigmentacijom kože,
    • zapaljenskim promenama na koži,
    • zaustavljanjem rasta, anemijom.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  11. #11

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN B6
    (piridoksin; adermin

    Preporučene doze:
    Muškarci 1.8-2.2 mg/d
    Žene 1.8-2.0 mg/d
    Trudnoća i laktacija 2.3-2.4 mg/d

    Deo dnevnih potreba obezbeđuje se bakterijskom sintezom u crevima.

    Osetljiv je na UV svetlo i oksidaciju. Podvrgavanjem ili stajanjem na svetlu prelazi u neaktivnu formu.

    Apsorpciju pomažu linolna kiselina, vitamini B-kompleksa, vitamin C, natrijum, magnezijum, a odmažu duvan, kafa i alkohol. Koncentraciju vitamina B6 u serumu smanjuju izloženost radijaciji, neki diuretici, kontraceptivne pilule.

    Prirodni izvori:
    Banane, puna zrna žita, leguminoze, piletina, mahunarke, žumance, tamnozeleno lisnato povrće, ribe i školjke, meso, iznutrice, mleko, orasi, puter od kikirikija, krompir, suve šljive, suvo grožđe, pšenica, pšenicne klice, kukuruz, avokado, crni šećerni sirup od melase, pivski kvasac.

    Uloga:

    • Učestvuje u metabolizmu proteina (značajan je za sintezu hema u hemoglobinu),
    • Potreban je za potpunu apsorpciju vitamina B12,
    • Pomaže u konverziji triptofana u niacin,
    • Deluje kao prirodni diuretik,
    • Značajan je za normalnu funkciju mozga,
    • Važan je za metabolizam nezasićenih masnih kiselina (linolne i linolenske).

    Deficit:

    Praćen je:
    • mikrocitnom anemijom,
    • promenama na koži, očima, jeziku, usnama,
    • mišićna slabost, grčevi u mišićima,
    • psihičkim poremećajima.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  12. #12

    Odgovor: Vitamini

    Folna kiselina (vitamin B9 ili B11)
    (folna kiselina; vitamin B9 ili vitamin B11; vitamin M; PGA-pteroilglutaminska kiselina; faktor rezidualne fermenatcije; vitamin L; lactobacillus casei factor; P-faktor streptococcus lactis (SRL); faktor U)

    Folna kiselina, koja je oblik vitamina B, već se odavno koristi za sprečavanje anemije. Potom je otkriveno da se dodatnim uzimanjem folne kiseline u trudnoći, preveniraju neke od malformacija u još nerođenog djeteta: spina bifida (rascjep dijela kicme, posebno u slabinskom dijelu, dovodi do izlaska moždanih vijuga, mozgove i cerebrospinalne tecnosti), te hidrocefalus (ometano otjecanje ili povećano stvaranje cerebrospinalnog likvora, što rezultuje nakupljanjem tecnosti u komorama mozga i uzrokuje porast precnika glave novorođenčeta, zvana vodena glavica).

    Razaraju ga svetlost (UV), toplota (kuvanje i konzervisanje toplotom) i kiseli rastvori. Neki oblici su nestabilni na vazduhu. U vodi u kojoj se kuvala namirnica ostaje deo aktivnog vitamina B11. Spremanjem hrane u mikrotalasnoj pećnici više se gubi folna kiselina nego kuvanjem.

    Apsorpciju pomažu vitamini B-kompleksa, vitamin C i H (biotin), a odmažu stres, kafa, duvan. U slučaju manjka enzima za varenje apsorpcija se smanjuje za 50 %, a kod deficita cinka smanjuje se za 53 %. Apsorbovanje ometaju i razne infekcije digestivnog trakta. Kod 60 % osoba starijih od 65 godina nađen je manjak vitamina B11.
    Višak unete folne kiseline izlučuje se iz organizma.


    Sadrži ga:
    Zeleno lisnato povrće, koren povrća, džigerica, grašak, meso organa (bubrezi), mleko, jaja, suvi pasulj, kikiriki, pšenicne klice, puno zrno, tunjevina, ostrige, losos, bob, paradajz, spanać, pekarski kvasac, asparagus, prokelj.


    Preporučene doze:
    Muškarci 0.4 mg/d
    Žene 0.4 mg/d
    Trudnice i dojilje 0.5-0.8 mg/d

    Nakon nekoliko potvrdjenih studija US Department of Health kao i britanski Department of Health preporučuju unos barem 400 mcg folne kiseline, ali ne više od 1000 mcg dnevno. Ipak i nakon uzimanja od 4.0 mg folne kiseline još uvijek postoji mogucnost za 30 % malformacije ploda. Interesantno da ove osobe rezistentne na folnu kiselinu reaguju na dodatak inozitola hrani. Iako nema podataka o deficitarnosti hrane inozitolom, mudro je da dodaci prehrani namijenjeni trudnicama sadrže i inozitol.

    Uloga:
    Posebno se preporucuje osobama sa tegobama varenjem deci u pubertetu, i zenema koje koriste oralna sredstva za kontracepciju.
    • Neophodan je za metabolizam nukleinskih kiselina (DNA i RNA),
    • Učestvuje u sintezi hemoglobina i stvaranju crvenih krvnih ćelija.
    • Zdrava kosa, koza, nokti, nervi, sluzokoza,i krv




    Deficit:

    U slučaju nedostatka folne kiseline javlja se makrocitna megaloblastna anemija. Znaci oboljenja su zamaranje, vrtoglavica, smanjenje apetita, prolivi, smanjen je broj eritrocita i hemoglobina. Često se javlja mentalna konfuzija, zaboravnost, razdražljivost, poremećaj sna, depresivnost.
    Poruku je izmenio irnik, 28.05.2006 u 18:02
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  13. #13

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN B12
    (cijanokobalamin; hidroksikobalamin; kobamid; faktor antiperniciozne anemije; extrinsic faktor Castle)

    Vitamin B12 je hidrosolubilni vitamin. Izvori ovog vitamina su gotovo isključivo namjernice životinjskog porekla. U ljudskom organizmu deponovan je u jetri (50-90 %).
    Razaraju ga povišena temperatura, svetlo, kiseline i alkalije.

    Preporučene doze:
    Muškarci 3 g/d
    Žene 3 g/d
    Trudnice i dojilje 4 g/d

    Prirodni izvori:
    Namirnice životinjskog porekla: džigerica, bubrezi, mleko, meso, jaja, sirevi, ribe i školjke. Temren (namirnica od fermentisanog sojinog zrna), dok soja ne sadrži ovaj vitamin.

    Uloga:
    • Pravilan metabolizam proteina i aminokiselina (metionin, triptofan, tirozin),
    • Sinteza nukleinskih kiselina,
    • Sprečava pojavu perniciozne anemije,
    • Neophodan je za normalnu funkciju i održavanje integriteta nervnih i epitelnih ćelija.


    Deficit:

    Najčešće se javlja kod isključivih vegeterijanaca.
    • Perniciozna anemija (eritrociti su veliki i nepravilnog oblika, brzo zamaranje, tahikardija, anginozni bolovi),
    • Poremećaji u centralnom nervnom sistemu.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  14. #14

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN C
    (L-askorbinska kiselina)

    Hemijski aktivna forma vitamina C je L-askorbinska kiselina, 6 karbonska supstanca, predstavnih monosaharida.
    Otkrivena je i izolovana 1932. godine, sintetisana 1934. godine mada je njen značaj za zdravlje bio poznat mnogo kasnije (1700-te godine igličasto lišće koje su uzimali domoroci lečilo je simptome skorbuta, a britanski mornari su znali da citrusno voće, takođe, otklanja simptome skorbuta).

    Preporučene doze:

    Muškarci i žene 60 mg/d
    Trudnice i dojilje 100 mg/d

    Duvan uništava vitamin C u organizmu, stoga osobe pušaći treba da unose i do 200 mg vitamina C na dan. Ranije preporuke za vitaminom C su bile veće, međutim danas se ne preporučuju veće doze od 60 mg zbog:
    • rebound efekta jer je zapaženo da dugotrajno uzimanje velikih doza, a zatim nagli prestanak dovodi do skorbuta (avitaminoze);
    • ako trudnica uzima veće doze novorođenče može imati veće zahteve za C vitaminom;
    • postoji rizik od stvaranja kalcijum oksalata u bubrezima i žučnoj kesici;
    • kiseo urin nastaje ukoliko se duže uzimaju veće količine vitamina C pa se tada razvijaju bakterije koje su osetljive na alkalije;
    • veće doze maskiraju urinarne glukoza testove i druge krvne testove (glikozurija+);
    • smanjuje efekat antikoagulantne terapije;
    • tablete C vitamina sadrže inertne materije (natrijum koji povećava krvni pritisak, a može dovesti i do dijareje jer ima laksativni efekat);



    Osobine
    Bijela kristalna supstanca, stabilna u kiseloj sredini, a osjetljiva na toplotu (50-90 % se uništava kuvanjem), vazduh i alkalije. Bakar je uništava.

    Apsorpcija
    Obavlja se u sluznici usne duplje i u gornjem dijelu tankog creva. Dva puta se povećava apsorpcija vitamina C ukoliko se uzima sa bioflavonoidima.
    Apsorpciju vitamina C pomažu kalcijum, magnezijum, svi vitamini i minerali, a odmažu stres, visoka temperatura tela, duvan, alkohol, antibiotici, salicilati, kortizon i oralna kontraceptivna sredstva.

    Depo u organizmu
    Najviše se nalazi u kori nadbubrežne žlezde (60 mg na 100 mg tkiva). Ukupna količina vitamina C organizmu je 1-4 g, što je dovoljna količina za tri meseca.

    Uloga:

    Vitamin C ima mnoge uloge u organizmu s tim što sve još nisu ni otkrivene.
    1. Redukujući agens u živim supstancama što ima značajnu ulogu u apsorpciji hrane (kalcijum, gvožđe, folna kiselina),
    2. Stvaranje kolagena,
    3. Sinteza i produkcija steroidnih hormona - antiinflamatorno dejstvo,
    4. Sinteza neurotransmitera,
    5. Antioksidans (povećava moć fagocita i tako direktno deluje na bakterije, a indirektno preko enzima mijeloperoksidaze stvara slobodne radikale koji oštećuju metabolizam bakterija). Kao antioksidans vitamin C smanjuje incidencu karcinoma, naročito želuca.

    Izlucivanje
    Vitamin C se izlučuje iz organizma mokraćom (65 %). Visoke doze dovode do pada pH vrednosti mokraće (zakiseljavanje) i tako je povećana mogućnost stvaranja kalcijum oksalatnih kamenčića u bubrezima.

    Izvori
    Najbogatiji izvori vitamina C su šipak, južno (citrus) voće i zeleno povrće (gde ima najviše hlorofila u spoljnim listovima). Ima ga u semenu u fazi klijanja.

    Mnoge vrste životinja mogu sintetisati askorbinsku kiselinu jer imaju enzim koji može da konvertuje glukozu ili galaktozu u L-askorbinsku kiselinu. Čovek ne može da sintetiše C vitamin i zbog toga ga mora unositi putem hrane.

    Deficit:

    U uslovima normalne ishrane ne dolazi do deficita C vitamina jer čovek iz voća i povrća zadovoljava 90 % potreba, mleka i mlečnih proizvoda 5 %, jaja, ribe i mesa 1 % potreba.
    U nepovoljnim životnim uslovima (rat, logorovanje, zarobljeništvo) može da nastane deficit usled dugotrajnog neunošenja svežeg voća i povrća (tri meseca). Nedostatak vitamina C u organizmu nastaje nakon dugih zimskih meseci, kada se na proleće ne mogu popuniti ispražnjeni depoi vitamina C zbog visokih cena svežeg voća i povrća.
    Hipovitaminoza je delimičan nedostatak vitamina C koji se manifestuje gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolovima u mišićima i zglobovima, gubitkom telesne težine, suvom kožom i čestim prehladama.

    Avitaminoza - skorbut - potpuni nedostatak vitamina C. Svi pomenuti simptomi hipovitaminoze su još izraženiji uz fragilnost (lomljivi) krvnih sudova i kapilarno krvarenje (petehije).
    Ako se deficit ne leči dolazi do izraženih krvarenja po koži, mišićima, desnima i unutrašnjim organima što može da dovede do iznenadne smrti.
    Takođe, zapažamo anemiju koja je kod hipovitaminoze C mikro- i makrocitna. Anemija nastaje zbog toga što je vitamin C neophodan za sintezu hemoglobina, za pravilno sazrevanje eritrocita, za metabolizam folne kiseline, kobalta i gvožđa i kao odraz opšte pothranjenosti.
    Deficit se lako otklanja davanjem 25 mg vitamina C deci (u mleko) četiri puta dnevno, jednu do dve nedelje, a odraslima se daju deset puta veće doze.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  15. #15

    Odgovor: Vitamini

    VITAMIN H
    (biotin; faktor protiv štetnog dejstva belanceta jajeta; koenzim R)

    Pripada grupi vitamina B-kompleksa. Izolovan je 1936. godine. U organizmu čoveka sintetišu ga bakterije (donji deo tankog creva), pa se kod ljudi ne javlja deficit.

    Preporučena doza:
    (100-300 g/dan)
    Od 2 meseca do 4 godine 0.15 mg/dan
    Odrasli 0.3 mg/dan
    Trudnice i dojilje 0.3 mg/dan

    Vitamin H je neophodan sportistima, ali i drugim ljudima čija je profesija vezana za veća fizička naprezanja. Studije su pokazale da se biotin troši na razlaganje mlečne kiseline, jer je kod sportista nađen manjak ovog vitamina.

    Apsorpciju vitamina H u organizmu pomažu vitamini B5, B11, B12 i drugi vitamini B-kompleksa, vitamin C, sumpor, a otežavaju kafa, alkohol, avidin (antivitamin) i antibiotici (uništavajući crevne bakterije).

    Prirodni izvori:
    Široko je rasprostranjen, a najviše ga sadrži žumance, sardine, bubrezi, jetra, leguminoze, sočivo, nepolirana riža, pečurke, karfiol, celo zrno pšenice, čokolada.

    Uloga:

    • Metabolizam proteina, masti i ugljenih hidrata,
    • Sinteza purina,
    • Bitan je za rast ćelija koze,
    • Neophodan je za iskoričćavanje drugih vitamina B-kompleksa,


    Deficit:

    U sirovom belancetu postoji antivitamin biotina - avidin, koji sa biotinom gradi nerastvorljiva jedinjenja.

    • Sivkasta boja kože,
    • Ekcem lica i tela,
    • Iscrpljenost, depresija.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •