Šibice
Pronalaskom fosfora 1669. g. stvorili su se uslovi za nastanak šibice, pa je desetak godina kasnije irski fizičar Robert Bojl napravio preteču ovog korisnog izuma tako što je komad papira zamočio u fosfor, a komad drveta u sumpor. Kada se drvce trljalo o papir dolazilo je do stvaranja vatre. Međutim, ovaj patent je bio nepogodan za kućnu i masovnu upotrebu.
Korak dalje je načinio engleski hemičar i apotekar Džon Volker je 1827. g. tako što je otkrio da može lako izazvati vatru kada trlja o rapavu površinu drvce koje je prethodno umočeno (pa osušeno) u određene hemikalije. Svoj izum nazvao je „kongrivs“, ali nije umeo da ga unovči. Međutim, to je uspelo Semjuelu Džonsu koji je komercijalizovao Volkerov izum, delimično ga modernizovao i nazvao šibice, odnosno „Lucifer“. Uspeh je bio veliki i među ljubiteljima duvanskog dima ovaj pronalazak je postao jako popularan. Međutim ove šibice su imale veliku manu zbog mirisa prilikom paljenja koji je bio neizdrživ...
Već 1830. g. francuski hemičar Šarl Sora je izmislio šibice sa vrhom od belog fosfora, proizvod koji doduše nije neugodno mirisao prilikom paljenja, ali je zato bio jako otrovan. Tek 1855. je Šveđanin Džon Edvard Lindstrom inovirao svoj patent – bezbedne šibice, koje nisu bile ni otrovne niti su emitovale neugodne mirise, a palile su se uz pomoć rapavog papira koji se nalazi na vanjskoj strani kutije.
Šibice
Ali, prva prava kutija za šibice se pripisuje Džošui Pusiju, koji je 1889. g. napravio "fleksibils" šibice smeštene u posebno izrađenu kutiju, bez mogućnosti da se unutra same zapale.
Pre tačno 100 godina "Dajmond meč kompani" patentirala je u Americi prve neotrovne šibice, prilikom čije izrade su korišćene samo bezbedne supstance. U godinama koje su usledile, ovaj mali ali neophodni pronalazak menjao je neznatno svoj izgled i oblik, a šibice su vremenom postajale sve bezbednije, ukoliko su se, naravno, pravilno koristile.
Upaljači
Ima mišljenja, sa kojima se potpuno slažem, da su upaljači, ili bar neki njegovi pralikovi, daleko stariji od šibica. Tu se prvenstveno misli na kremen, ocilo i trud (osušena gljiva). Moderni upaljači su mehaničke naprave napunjene fluidom koji se pali varnicom. Dugotrajni je od šibice, a neke vrste kao što je ZIPPO mogu paliti vatru praktično po svakom vremenu i u svim uslovima. Neke od poznatih marki upaljača su, uz već pomeniti Zippo, Dipon, Vin, Ronson, Hadson...
Kako vi krešete? Šta preferirate, šibicu, ili upaljač? Ili oboje?