Naša istorija prepuna je atentata, svakako jedan od značajnijih je i marsejski atentat u kome je ubijen kralj Aleksandar Karađorđević. Atentat se dogodio u Marseju u Francuskoj 9. oktobra 1934. godine pred Drugi svetski rat.
Trenutak ubistva kralja Aleksandra
Atentator je bio Vlado Černozemski, pripadnik VMRO, a iza atentata stajale su hrvatske ustaše, VMRO kao i strane sile na čelu sa Italijom. Jugoslavija se od samog svog nastanka suočavala sa unutrašnjim problemima a postojale su i snažne pretenzije susednih zemalja prema njenoj teritoriji. I međunarodna politička situacija je u to vreme izuzetno komplikovana a kralj je u Marsej putovao na poziv Francuza kako bi pregovarao o zbližavanju sa Italijom i stvaranju balkanskog saveza. Kralj je u Francusku putovao brodom, dok je kraljica putovala vozom (u vozu je i dočekala vest o atentatu). Priliskom dolaska u Marsej, kralja je sačekao francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu. Kroz Marsej su se vozili u otvorenom automobilu, kretali su se polako a ulice su bile pune naroda koji je pozdravljao gosta iz Jugoslavije. Automobil su pratili francuski policajci na konjima sa isukanim sabljama. Kada su kraljeva kola stigla na trg ispred palate Berze, oko 16 časova i 20 minuta, jedana čovek iskočio je iz gomile, noseći u desnoj ruci buket cveća i na francuskom viknuo:„Živeo kralj!'' Iznenada je skočio sa desne strane na papučicu automobila, odbacio buket cveća i iz revolvera ispalio više hitaca u pravcu kralja. Pukovnik Piole, koji je bio najbliži događaju, sa konja je sabljom ubicu oborio na zemlju. Atentator je i u padu, sa zemlje, nastavio da puca na sve oko sebe. Zatim su dva policajca ispalili nekoliko hitaca u atentatora, koji je već bio oboren.
Kralj je bio pogođen sa 4 metka, od zadobijenih rana preminuli su i on i francuski ministar Bartu. Atentator, Vladimir Georgijev Kerin, zvani Vlado Černozemski, pogođen sa više metaka u telo, isečen udarcima sablje i linčovan od gnevne mase, prebačen je u kancelariju marsejske službe bezbednosti, gde je i umro, ne izgovorivši ni jednu reč. Kod atentatora je pronađen čehoslovački pasoš na ime Petrus Keleman, dva pištolja, mauzer kalibra 7.62 mm i valter, dve bombe, busola i 1.700 franaka. Pasoš je izdao čehoslovački konzulat u Zagrebu. Ubica je imao na desnoj ruci istetoviranu mrtvačku glavu i dve ukrštene kosti, a iznad četiri slova, ćirilicom, ВМРО.
Nakon smrti kralja Aleksandra, njegov maloletni sin Petar II Karađorđević nije mogao da preuzme rukovodstvo nad zemljom već je imenovano namesništvo sa Petrovim stricom knezom Pavlom na čelu. Ubistvo kralja Aleksandra je dodatno zakomplikovalo političku situaciju u Jugoslaviji, ojačalo separatističke pokrete i bilo uvod u raspad zemlje koji će se desiti u Drugom svetskom ratu. Atentat je zabeležen kamerom i može se videti na YouTube-u:
U Vojnom muzeju u Beogradu se čuva pištolj ''Mauzer'' kojim je kralj ubijen, kao i košulja i uniforma koje je kralj nosio u momentu ubistva. Na košulji i uniformi su i dalje vidljivi tragovi krvi.