Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine - Strana 2
Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 16 do 29 od ukupno 29
  1. #16

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    Hvala za doprinos temi nastaviću čim nađem malo više slobodnog vremena, ako se ne varam, na redu je da postavim Čelebijin opširan tekst koji opisuje Bač



  2. #17

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    Opis starog grada Bača


    Podigao ga je Ježder-ban, jedan od potomaka Menućehra. Ovo je Beč mađarskog naroda čije je ime iskrivljano od Mandžar. Kasnije se taj pogrešni naziv odomaćio u obliku Badž. To je stari grad koji je prelazio iz ruke u ruku mnogih država. Kasnije, 932/1529. godine osvojio ga je Sulejman-han lično, snagom svoje mišice, iz ruku mađarskog kralja Sigisrnunda.
    On je sada, prema popisu Sulejman-hana i po zakonu sjedište segedinskog sandžakbega u jegarskom ajaletu. To je kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset akči. Tu se nalazi muftija (šeyhu'l-jslam), I predstavnik šerifa (.nekibu'l-ešraf) i gradski dizdar. Budući da se nalazi u unutrašnjosti zemlje a ne na krajini, to se [u tvrđavi] nalazi samo osamdeset vojnika gradske posade. Tu postoji ćehaja Portinih spahija, serdar budimskih i jagarskih janjičara, tržni nadzornik (muhtesib). baždar, povjerenik za carine (gomruk emiori), povjerenik za harač (harač emini) građevinski nadzornik (mimar-agasi) i subaša.

    Opis tvrđave Bača. To jc divna tvrđava na jednom jezeru koje dobiva vodu iz Dunava; ima četvorougaoni oblik, a sva je sazidana od cigle. Na zapadnoj strani tvrđave nalazi se jedna kapija koja se otvara prema zapadu i viseći most preko opkopa (šanca); na oba kraja mosta nalaze se dvije velike kule, tako jake kao da ih je gradio Šeddad. Na kulama se nalazi osam odbrambenih šahi-topova. Iznad gradske kapije postoje takođe dvije kule pod kupolama koje su pokrivene daskom.
    U tvrđavi se nalazi kuća dizdara, ćehaje, imama, mujezina, meh- terbaše i topcibaše. Drugih kuća nema. U jednoj velikoj kuli na sredini ove tvrđave nalazi se tamnica (zindan), tako duboka da podsjeća na dubinu pakla. Tu se svako veće zatvaraju sužnjevi svih vilajetskih ajana, a noćni čuvari drže stražu. U blizini ove tamnice nalazi se Sulejman-hanova džamija, koja je sagrađena u starom stilu. Ispod zemljišta ovog grada provedene su odvodne cijevi jer je tlo podvodno.
    U ovome gradu nalazi se Još jedna velika kula; to je prava kosmorama, koja je okrenuta prema jezeru. Na njoj se nalazi divno odmaralište poput carskog. To je dvorac lijep kao Havemek; u njemu se sastaju svi prosvijećeni i iskreni prijatelji iz grada da se odmore i razonode. Visoki sahi-topovi, koji se nalaze u ovoj kuli, postavljeni su da je čuvaju sa sve četiri strane. To je visok zamak sa koga se može vidjeti neprijatelj s koje god strane dođe. Površina ovog grada i njegove okoline iznosi sedam stotina koraka Ova citadela je ono što nazivaju mađarski Beč.

    Opis vanjske varoši, Cijela ova varoš predstavlja palanku koja je opasana zidom od kolja i nasipa, ali je ipak sagrađena vrlo tvrdo i čvrsto. Samo je tokom vremena na nekim mjestima oburvana. Vlasti je nisu popravljale s izgovorom da se nalazi u unutrašnjosti zemlje. Ova varoš zaprema u opsegu tri hiljade Šezdeset koraka. U okolini ove varoši nalazi se jezero unutrašnjeg grada sa svojim trstenikom i ritom. Samo na jednoj strani [tvrđave] ima put. Postoje dvije kapije: jedna se otvara na jugoistočnu stranu i vodi prema vanjskoj varoši; druga se nalazi na sjevernoj strani i otvara se prema vinogradima i baščama.
    U ovoj varoši ima svega dvije stotine kuća. prizemnih i na sprat. To su divne i prostrane kuće pokrivene ćeremitom; zidovi su im većinom od ćerpiča i kamena. Dvorišta su im ograđena tarabama. Svega ima .... muslimanskih bogomolja. Sa unutrašnje strane Čaršijske kapije, u blizini Mutedejjin-pašine džamije nalazi se sudnica (mehkema) šerijatskog sudije.
    U ovoj varoši uopće nema dućana, hanova, hamama, imareta niti medresa. U velikoj vanjskoj varoši, međutim, postoji jedan mali hamam sa dva odjeljenja (halvat); u Staroj čaisiji se nalazi stotinu malih trgovačkih dućana. U Novoj čaršiji ima sto četrdeset dućana. Tu se nalazi svakovrsne skupocjene robe u bescjenje, ali bezistana nema.
    U ovoj varoši ima osam muslimanskih bogomolja. Najveća je Stara džamija, koja je ranije bila veliki manastir (deyr) koji je poslije osvojenja pretvoren u Sulejman-hanovu džamiju. Duga je ravnih četrdeset, a široka ravnih trideset koraka. Toranj koji je u staro doba bio zvonik, sada je muhamedanski minaret. Šiljasti pokrov na vrhu ovog minareta izrađen je umjetnički od olova, a liči na ćulah (kapu) carigradskih bostandžija. Ostale bogomolje su mesdžidi.
    Kad je Sulejman-han plijenio ovaj grad Bač, u ovu džamiju, koja je onda bila crkva, bilo se zatvorilo nekoliko hiljada hrišćana sa svojim blagom i svojom čeljadi Sedam dana se vodila velika borba. Tu je nekoliko hiljada muslimanskih ratnika ispilo mučeničku Čašu. Na kraju, osmi dan, ova crkva je bila osvojena. Muslimanski ratnici su zarobili nekoliko hiljada sužnjeva i zaplijenili nekoliko hiljada kesa milionskog blaga. Muslimanska vojska je bila zadovoljna toilkim brojem sužnjeva.
    U ovoj varoši nalazi se dvije stotine prostranih i divnih kuća, prizemnih i na sprat; okružene su vinogradima i bašcama, a pokrivene ćeremitom. Begov šaraj je najbolji dvor u ovoj varoši Varoš se nalazi unutar utvrde-palanke; budući da se nalazi na samoj granici krajine, nisu je opasali tvrdim zidom.
    Kako je klima u ovom gradu prijatna, bački mladići, između svih krajiških mladića, najviše su poznati u svijetu. Varoš je jako bogata. Njena skela (pristanište) je palanka Sotin, koja se vidi na jednom brijegu na obali Dunava na jugoistočnoj strani, dva sata daleko na budimskom drumu i na teritoriji sremskog sandžaka.
    Stanovnici ovoga Bača su Bošnjaci, koji govore i po turski svi žive od trgovine; to su dobri i pobožni muslimani, svi nose kalpake kao krajišku nošnju; muškad i žene se ponašaju vrlo uljudno. Vrlo su gostoljubivi, tako da su im trpeze svakom pristupačne kao da je to neka grupa oguakog plemena.

    Grobovi koji te posjećuju- Na suprotnoj strani gradskog opkopa, na samom njegovom rubu, nalazi se grob sultana Ferhat-babe koji se posećuje. Ovde sam takođe uzeo pratnju i idući 6 sati u jugoistočnom pravcu stigao sam u Futog.



  3. #18

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS DIVNE PALANKE FUTOGA


    Nije mi poznato ko ju je sagradio, ali je to bila velika tvrđava (ri'bat) sagrađena u starom stilu. Sada je malo ruinirana i ne nalazi se u dobrom stanju (nije naseljena). Osvojena je 935/1529. godine u doba Sulejman-hana. Osvojio ju je vezir Ahmed-paša iz mađarskih ruku.
    Prema katastarskom popisu iz vremena Sulejman-hana, to je sada vojvodaluk na teritoriji segedinskog sandžaka. Tvrđava se nalazi na obali rijeke Dunava. To je četvorougaona palanka sa zidovima napravljenim od nasipa. Tu se nalazi zapovjednik grada (dizdar) sa osamdeset članova gradske posade, janjičarskii serdar i naib bačkog kađiluka. Drugih vlasti nema. Tu postoje samo četiri muslimanske bogomolje. Jedna je Sulejman-hanova džamija, a ostalo su mesdžidi. Ima oko sto osamdeset ćeremitom pokrivenih sirotinjskih kuća.
    Idući dalje sedam sati preko polja prema istoku [došao sam u Kovilj].



  4. #19

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS PALANKE KOVILJA


    Na latinskom, srpskom i bošnjačkom jeziku Kobila znači konjski grad, jer ove zemlje ne spadaju u Mađarsku, to su srpske i bošnjačke zemlje. Sagradio ju je srpski kralj, gospodar Beograda, a osvojio ju je drugi vezir serdar Ahmed-paša u doba Sulejman-hana.
    Prema katastarskom popisu Sulejman-hana; to je sada emlnluk (povjereništvo) ina teritoriji segedinskog sandžaka i spada pod jegarsku finansijsku upravu. To je zaseban nijabet (sudska ispostava). Ima svoga dizdara sa pedeset članova gradske posade (kul) i janjim čarskog serdara. Drugih vlasti nema.
    Gradsko utvrđenje predstavlja petougaona dolma-palanka na obali rijeke Dunava. U utvrđenju ima dvije stotine potijesnih ćeremitom pokrivenih kućica i četiri muslimanske bogomolje, jedan han, jedan hamam, jedna derviška tekija i malo dućana.
    Zatim sam uzeo pratnju i putujući pet sati prema istoku preko bogatih polja i sela [došao sam u Titel].



  5. #20

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    Opis grada Titela


    I ovaj grad podigao je gospodar Beograda. na latinskom jeziku Titel znači... Osvojio ga je Sulejman-han 932/1526. godine akcijom Ibrahim-paše. Više puta je padao u ruke nevjernika, ali su ga definitivno osvojili (drugi) veziru Ahmed-paša18 i Ulama-paša.
    To je vojvodaluk na teritoriji segedinskog sandžaka. Ima gradskog dizdara sa dvadeset Članova gradske posade, punomoćnika kadije (nai'b), tržnog nadzornika (muhtesib), janjičarskog serdara, povjerenika za carine (emin), povjerenika za harač (haračaga) i građevinskog povjerenika (mimaraga). Njegov muftija (šeyhu -islam) nalazi se u Beogradu, a ovdje je zamjenik predstavnika šerifa (naiklbu -esraf kaymakami).

    Oblik tvrđave- To je mala četvorougaona tvrđava koja leži na ravnom i zelenilom obraslom prostoru ondje gdje se velika rijeka Tisa uliva u maticu rijeke Dunav. U opsegu ima hiljadu koraka.
    Tu postoje tri muslimanske bogomolje. Od toga su .... džamije, a ostalo mahalski mesdžidi. Nalaze se tri medrese, dvije tekije, četiri osnovne škole za djecu-početnike, jedan prijatan hamam i .... beznačajnih hanova, te prostrana čaršija i bazar sa osamdeset dućana. To je jako bogata skela na kojoj ima tri stotine skladišta za so kao i skladišta za ostale proizvode, jer u ovaj šeher dolari kamena so iz rudnika soli koji se nalazi u Erdelju. Odatle se ona prevozi u grad Deve u Erdelju, a zatim u grad Lipovu lađama rijekom Moriš. Lađe iz Moriša prelaze u rijeku Tisu; odatle se to vani soli sa lađa prevoze u varoš ovoga grada Titela i tu se istovaraju u skladišta soli. Zatim se ova kamena so iz vilajeta Erdelja izvozi Dunavom u sve vilajete i to donosi [gradu] veliko bogatstvo. Zato su stanovnici Titela trgovci solju. Tu ima vrlo bogatih ljudi među kojima su mnogi hadžije. Svi su prijatelji stranaca, srdačni, dobroćudni, darežljivi i gostoljubivi ljudi.
    Kada je Sulejman-han osvojio grad Segedin i krenuo na ovaj grad, onda su njegovi stanovrari-nevjernici, koji su se bili utvrdili u tvrđavi čuvši za sultanov dolazak, pobjegli iz grada, razbježali se na sve strane i napustili cijelu zemlju; oni su otišli ostavljajući u svojim kućama pripremljene trpeze. Muslimanski ratnici, misleći da je ta hrana otrovana, nisu htjeli da je jedu. U gradu se, međutim, nalazilo više slijepih, kljastih i -nemoćnih popova koji su izjavili:
    Jedite ovo jelo. Narod našeg vilajeta priredio je ovu gozbu govoreći da grad predamo našem caru s ovom gozbom, i razišao se. Ako nemate povjerenja, mi ćemo prvi da jedemo ovo jelo.
    Na to su svi za posao nesposobni hrišćani počeli da jedu to jelo. Zatim je jela i muslimanska vojska. Sulejman-han se veoma obradovao ovoj velikoj gozbi i izrekao ovakav blagoslov:
    Bože daj da se blagodati ovoga Segedina, Bačke, Vlaške i ovoga grada Titela stalno uvećavaju.
    Zbog toga blagoslova su bogatstva ovoga grada Titela i njegove oblasti i danas obilna. Poslije je u prisutnosti sultana predat u ruke nemoćnim i bolesnim popovima, koji su prvi jeli onu hranu, vlastoručni carski ferman kojim se oslobađaju harača i svih zakonskih dažbina (tekalif-i orfiye).
    I danas je ovo mjesto vrlo bogato i razvijeno. Njegova klima je prijatna, a mladići i djevojke grada Trtela su vrlo lijepi, tako da se mnogo traže.
    Na suprotnoj strani ovoga šehera preko Dunava nalaze se grad Slankamen i grad Varadin. Kad je Sulejman-han osvojio ovaj grad Titel, on je mostom preko Dunava prešao u grad Varadin, jer je grad Varadin bio osvojen jednu godinu ranije.
    Kad sam naplatio taksu za pregled ovoga grada Titela i uzeo pratnju, krenuo sam na sjevernu stranu i idući šest sati kopnom [stigao sam u Sentu].



  6. #21

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS PALANKE SENTE

    Kada je jedan franački kapetan, rođak beogradskog kralja, završio izgradnju ovog grada, tada su se svi radnici i neimari pobunili i htjeli da ubiju franačkog kapetana i da zagospodare tim gradom. Na to je franački kapetan sa svojom vojskom stupio u borbu protiv njih i rekao:
    Sentbaš, što znači: sjedite, ne dižite ruku! i tako su pobili sve pobunjene radnike. Zbog toga je ovom gradu ostalo ime Senta. Kasnije, 932/1526. godine, osvojio ga je Sulejman-han iz srpskih ruku. To je mala palanka, četvorougaonog oblika, na ravnom i zelenilom obraslom mjestu na obali rijeke Tise i na teritoriji segedinskog sandžaka. Tu se nalazi gradski dizdar sa dvadeset vojnika gradske posade, zatim emin i naib. Ostali organi vlasti nalaze se u gradu Titelu. U tvrđavi ima jedna džamija prepravljena od crkve i nekoliko malih dućana, ali bašča ima mnogo.
    Zatim smo krenuli dalje prema zapadu kopnom, preko polja i bogatih sela, i došli u palanku Suboticu.



  7. #22

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS PALANKE SUBOTICE (SUBOČKA)


    [Ovu palanku] nazivaju Suboska, a piše se i Suboska, ali zato što je ovo mjesto osnovao herceg Bočkaj, pravo mu je ime Suboćka. [Bočkaj je bio] mudar herceg srpskih banova. I sada se u slavu bana Bočikaja pjevaju pjesme i na sve strane razliježe refren: Davori, davorimo, Bočikaj Marko, bospo, Bočkaj ...
    Osvojio ju je Sulejman-han 932/1526. godine. Kasnije, 1002/1594. godine, u doba sultana Murata III, opsjeli su ovu tvrđavu na prepad prokleti mađarski nevjernici i poveli ustrajnu borbu u kojoj su zauzimala korak po korak. Kad su muslimani koji su bili opsjednuti u gradu vidjeli da im nema pomoći ni s jedne strane, oni su jedne noći našli izlaz tako, da su na konje pojahali svu svoju čeljad; svi koji su bili sposobni da putuju, pomogli su malim i nejakim, slijepim i kljastim, te su svi krenuli na put. Kad su se tako spremili, oni su u praskozorje otvorili gradske kapije. Đauri, kojima je mjesto u paklu, navalili su na njih kao divlje svinje (veprovi). Na to su muslimani uz pokliče Allah! Allah! isukali sablje, sasjekli mnoge nevjerničke ratnike, prokrčili sebi put i 'krenuli prema polju Velikog Kečkemeta; vodeći neprestano borbu s neprijateljima pobili su na hiljade nevjernika. Tako su sve muslimanske gazije sa svojim porodicama sretno ušle u grad Peštu, koja se nalazi pred gradom Budimom. Za čudo božije, iz subotidkog grada je utekao i jedan ovan dizdara subotičkog grada i trčao za muslimanskom vojskom koja se povlačila, pa je i on zajedno s vojskom došao u grad Peštu. To je zaista interesantan slučaj. Nakon toga nevjernici su okupirali grad Suboticu, hvaleći se riječima: Postali smo gospodari grada!
    Godine 1002/1594. Sinan-paša je idući u vojnu protiv grada Janoka ponovo osvojio ovaj grad Suboticu. Od toga vremena ona se stalno nalazi u islamskim rukama i tako će ostati sve dok bude Bog htio.
    Sada se [ova palanka] nalazi na teritoriji segedinskog sandžaka i predstavlja carinsko povjereništvo (gomruk emaneti). [Palanka] ima svog dizdara i sto pedeset hrabrih janjičara koji se dan-noć nalaze u borbi i ratu sa stanovništvom Srednje Mađarske, jer mađarski kralj Telemos smatra ovu tvrđavu svojim nasljednim dobrom, pa vreba svaku priliku da pošalje đaure-katane u borbu protiv ove tvrđave, ali se oni, božijom voljom, u vri jek vraćaju praznih šaka, jer su stanovnici ovog mjesta vrlo hrabri i od važni junaci.
    Tu se nalazi serdar budimskih i jegarskiih janjičara, sudski punomoćnik (naib), tržni nadzornik (muhtesib), baždar, povjerenik carske mukate (emln), povjerenik za harač (haračaga) i neimar (mimaraga).

    Sama tvrđava nalazi se u sredini prostranog polja. Na zapadnoj strani grada nalazi se malo jezero, u kome se love raznorazne ukusne ribe.
    Citadela ovog grada Subotice nalazi se na obali toga jezera. To je visoka mala utvrda sagrađena od tvrdog materijala, tako čvrsto kao da ju je gradio Seddad. U toj citadeli ima oko četrdeset vojničkih kuća i jedna džamija. Vanjska varoš je dobro naseljena i izgrađena palanka, nasuta zemljom i obezbijeđena podzidom. U njoj se nalazi ukupno sto četrdeset dobrih kuća koje su pokrivene trskom i rogozom. Tu ima mnogo vinograda i bašča.
    Tu sam uzeo pratnju i krenuo dalje, te putujući šest sati (došao u grad Martonoš).



  8. #23

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS STAROG GRADA MARTONOŠA


    To je stara tvrđava, koja je i danas u dobrom stanju, a nazvana je latinskim jezikom imenom svoga osnivača. Ovaj grad osvojio je Sulejman-han 932/1526. godine, zajedno sa gradom Segedinom, i to isti dan. Nalazi se na teritoriji segedinskog sandžaka i predstavlja povjereništvo (eminluk) financijskog ureda jegarskog vojnog kola. Grad ima svog dizdara i petnaest vojnika gradske posade, te punomoćnika (naib) segedinskog kadije. Drugih vlasti nema. Ova tvrđava predstavlja, u stvari, malu četvorougaonu palanku koja se nalazi na obali rijeke Tise. Njena citadela je mala četvorougaona kula koja je sagrađena od tvrdog materijala. U njenoj velikoj varoši, koja se nalazi izvan palanke, ima što pedeset trskom pokrivenih kuća i crkva mađarske raje. Raja ove varoši uživa imunitet, jer sama varoš predstavlja zijamet.
    Znajući kakva je muka putovati iz ovoga grada u Segedin kopnom, mi smo naše konje ukrcali na lađe i otputovali u Segedin preko Martonoškog jezera.



  9. #24

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS LEPOG GRADA BEČEJA


    [Bečej] na latinskom jeziku znači... [Ovaj grad] osnovao je erdeljski kralj Junak Stefan. Osmanlije su ga vuše puta zauzimale i gubile, dok ga najzad nije [konačno] osvojio Kodža Mehmed-paša, 958/1551. godine, u doba vladavine Sulejman-hana.
    To je sada vojvodstvo na teritoriji čanadskog sandžaka. Bog najbolje zna, a i to je vakuf Mehmed-paše Visokog. To je ispostava (nijabet) kadiluka Befikereka. [Grad] ima svoga dizdara i četrdeset momaka gradske posade, tržnog nadzornika (muhtesib), serdara jegarskih janjičara, povjerenika za dumruk (giimruk emlni) koji [đumruk] izdaje u zakup temišvarska finansijska uprava za sedam tovara akti. Uz to ima i tržnog nadzornika (muhtesib), baždara i povjerenika za harai (harač-emlni).
    Tvrđava se nalazi na obali rijeke Tise. To je malo, ali lijepo utvrđenje, sagrađeno od cigle. U obimu obuhvata ukupno pet stotina koraka. Kroz gradski opkop protiče rijeka Tisa. Ima jednu kapiju koja vodi na pristanište li drugu koja vodi na drum. Na pristaništu postoji jedan han, pedeset magacina, dobra džamija koja je prepravljena od neke crkve, jedna medresa, tri osnovne Škole, jedna tekija, jedan hamam, četrdeset dućana i oko stotinu potleušica, pokriven ih ćeremitom i trskom. Blagodareći velikom pristaništu, stanovnici su većinom trgovci solju ti ribom. Jako su bogati i gostoljubivi ljudi i prijatelji stranaca. Većinom su hadžije. Svi nose krajišničke kalpake i odjeću. To je vrlo prijatna i bogata varoš (kasaba). Ima vrlo mnogo vinograda i bašča.
    Kad sam i tu naplatio troškove za inspekciju tvrđave, krenuo sam prema istoku i putujući šest sati kroz polja i bogata sela [došao sam u Bečkerek].



  10. #25

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS VELIKOG VAKUFA PALANKE BEČKEREKA


    Ovu palanku nazivaju još Bečkelek. Taj naziv na turskom jeziku znači pet dinja. To je ranije, za vrijeme nevjerničke vladavine, bila mala beznačajna palanka. Osvojio ju je Mehmed-paša Sokolović-Visoki 958/1551. godine, za vrijeme vladavine sultana Sulejman-šaha, iz erdeljskih ruku. Pošto je ovdje bilo skrovište opasnih i strašnih kalana. Mehmed-paša je, na osnovu carskog fermana, proširio tvrđavu i izgradio dobro naseljenu i izgrađenu veliku varoš. Svo stanovništvo ove varoši oslobođeno je, carskim patentom (hatti- šerlf), svih poreza ustanovljenih državnim zakonima i izvanrednih teških nameta. On [Mehmed-paša] je napisao vakufnamu u kojoj je onoga ko povrijedi odredbe njegove vakufname prokleo prokletstvom Hamana, Karana. Seddada, Bbu Džehla i Jezida. On je propisao da se uprava u njegovom vakufu prenosi na njegove potomke, s koljena na koljeno. A kad se njegova loza ugasi, onda se to prenosi na [potomke njegovih] oslobođenih robova (uteka). Kako je on napisao vakufnamu sa spomenutim prokletstvom, to niko nije voljan da primi prokletstvo Faraona i Jezida, pa se neće usuditi da tu vakufiju povrijedi Sad je nastojnik i upravnik toga vakufa naš gospodar i beg Ibrahiznhanzade.
    Svi hanovi, džamije, hamami gostionice za sirotinju (tnuiref), medrese, tekije, škole, mesdžidi svi dućani i bazari u čaršiji, ukratko, sve građevine u ovoj varoši (šeher) svojina su [vakufa] mudrog Mehmed-paše Sokolovića. Građene su od tvrdog materijala i pokrivene olovom. Tržne takse, carine (gumrtik), carski harač i desetina, sve to pobire uprava vakufa. Upravitelj (mutevelli) vakufa je mjesni kadija. Premda se to mjesto nalazi na teritoriji čanadskog sandžaka, čanadski sandžakbeg ipak nema nikakva prava da se miješa u te prihode.
    To je častan kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akči. Ima muftiju, predstavnika šerifa (nekib ul-ešraf), emina i baždara. No pored svega toga [sve takse i prihode] ubire vakufski emin. Za ljubav našeg gospodara Ibrahimhanzade od ovog grada nismo uzeli nijedne akče, ntfi su mi dali.
    Rijeka Begej (Tegej), koja protiče ispod ovog grada, dolazi Iz Erdelja i navodnjava hiljade vinograda, bašča i vrtova. Nešto niže odatle uliva se u rijeku Moriš, (koja) zatim utiče u rijeku Tisu. Tisa se uliva u Dunav, maticu rijeka.
    Zbog toga što je klima prijatna, ima mnogo mladića i djevojaka. Stanovništvo je oslobođeno svih državnih poreza. [Politička vlast] tu nema nikakva uticaja, pa zbog toga mjesto napreduje (naseljava se). Ima mnogo bogatih trgovaca-hadžija. Odijevaju se kao krajišnici, a govore poturski. Sva raja i beraja (povlašteno stanovništvo) su vlaške i srpske narodnosti, ali su vrlo lojalni.
    Putujući odatle šest sati dalje u istočnom pravcu, čas kroz polja, čas kroz šume stigli smo u grad Fenelak.



  11. #26

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    Pohvaljujem postove.
    Stvoriću svoj mali raj i u njega primiti one koji su mi već u srcu.

  12. #27

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    Citat Sunny kaže: Pogledaj poruku
    Pohvaljujem postove.
    Zahvaljujem, biće još



  13. #28

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS KONAKA NA NAŠEM PUTOVANJU U VILAJET VLAŠKU
    (VII, 429457)

    Sa našom pratnjom krenuli smo iz Temišvara i nakon jedan sat putovanja prešli smo prvo most Rudna. To je velik i jak drveni most sa šest okana. Rijeka Tamiš, koja protače ispod njega, izvire u vilajetu Erdelj. Živi izvori, koji izviru iz šančeva gradova Šebeša i Lugoša utiču u ovu rijeku Tamiš. Jedan rukav te rijeke protiče kroz šančeve grada Temišvara, a zatim teče ispod palanke Pančeva i utiče u rijeku Dunav.
    Pošavši od mosta Rudna, putovali smo sedam sati ravnicom u jugoistočnom pravcu i došli u Vršac.

    OPIS GRADA VRSCA

    Pet-šest godina sam putovao po ovoj krajini, ali grad Vršac do sada nisam vidio. Podigao ga je jedan od srpskih kraljeva po imenu Despot. Vršac na srpskom jeziku znači... Osvojio ga je Gazi Bali- beg' u doba sultana Mehmed-hana Osvajača .... godine. Kasnije su ovaj grad zauzeli erdeljski đauri, pa ga je konačno 936/1529. godine, u doba Sulejman-hana, osvojio drugi vezir Ahmed-paša kad je išao da osvaja grad Termšvar.

    To je sada vojvodaluk na teritoriji temišvarskog ejaleta i kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akči. Ima predstavnika Portinih spahija (sipah kethoda yeri) i serdara janjičara.
    Budući da se ovo mjesto nalazi u unutrašnjosti zemlje, to u Gornjem gradu nema dizdara, posade niti kakvih zgrada. To je divna kamena tvrđava u obliku bedema, tako tvrda kao da ju je gradio Seddad, a nalazi se na jednom visokom brdu koje se diže k nebu. Samo je tu i tamo oštećena. Preko zime u njoj čobani gradskih prvaka drže ovce. Od ljudi tu niko ne stanuje. Ova se tvrđava vidi sa sve četiri strane iz daljine od šest do sedam konaka. To je visoki grad na čijoj se zapadnoj ti jugoistočnoj strani prostire beskrajna ravnica.
    Ispod ovog grada Vršca, na obali pored malog jezera, nalazi se jedna vještački izgrađena četvorougaona palanka građena nasipom (nabojem) i pod zidom. U opsegu ima ravno četiri stotine koraka. Ovu Donju varoš-palanku podigao je drugi vezir Ahmed-paša, osvajač Temišvara, zbog katana erdeljskdh đaura 936/1529. godine, jer su razbojnici-katane pljačkali ovu Donju varoš. Da razbojnici-katane ne bi mogli pljačkati ovu Donju varoš, u njoj se nalazi dizdar, dvadeset članova gradske posade, četiri šahi-topa i dovoljna količina municije. U gradu se nalazi jedna daskom pokrivena džamija sa drvenim minaretom i osam isto tako daskom pokrivenih vojničkih kuća. Na jugoistočnoj strani grada nalazi se drvena dvokrilna kapija, a pred kapijom jedan pokretan most. Pored opkopa nalazi se divna sudnica (mehkema). Na zapadnoj strani grada ima malo jezero, u njemu se love raznovrsne ribe.

    Opis vanjske varoši Vršca U ovoj Donjoj palanci, na jugoistočnoj strani grada, ima tri stotine prostranih i dobrih daskom pokrivenih kuća, prizemnih i na sprat. Postoje samo tri bogomolje. Prva je džamija pred sudnicom. Budući da se nalazi u čaršiji, dobro je posjećena. Ostalo su mahalski mesdžidl. Tu postoji jedna medresa, jedna tekija, dvije osnovne škole, jedan hamam, dva hana, stotinu i deset dućana i tri javne česme ) za gašenje žeđi. I u ovoj varoši su sve kuće prostrane i pokrivene daskom, a okružene su baščama i vinogradima. Premda se ulice nalaze na pjeskovitom tlu, ipak ima malo kaldrme, jer nema mnogo blata. Na istočnoj strani ove varoši, sve gore do starog grada, pružaju se bregovi koji su zasađeni lozom. Kako je klima dobra, stanovništvo je zdravo. Grožđe rubinske boje je vrlo ukusno. Voda je pomalo stepska i mrtva. Stanovnici su bogati trgovci i prijatelji stranaca. Ovdje je veoma jevtino; mjesto je bogato. Ima vrlo mnogo omladine.
    Da bih ja, siromah, došao u gradove na temišvarskoj i vlaškoj strani Dunava, koje nisam vidio, odlučio sam da krenem na put obalom Dunava, pa sam od vršačkog vojvode uzeo vrijedne vodiče i krenuo te Vršca na jugoistočnu stranu; putujući šest sati stigao sam u Novu Palanku.



  14. #29

    Odgovor: Evlija Čelebija o gradovima i selima na teritoriji današnje Vojvodine

    OPIS NOVE PALANKE

    Tu palanku osvojio je Gazi Beli-beg u doba Gazi Mehmed-hana Osvajača .... godine iz ruku srpskih đaura Budući da je tokom vremena propala, to je 1072/1661. godine drugi vezir Ahmed-paša osvajač Varada, po naređenju sultana Mehmeda III na starim temeljima podigao nanovo divnu četvorougaonu palanku na obali rijeke Dunava sa nabojem i poazidom. Nazvana je yeni Palanka (Nova Palanka), premda je ranije zdanje starinsko. U utvrđenju se nalazi jedna carska džamija i pedeset daskom pokrivenih kuća. Samo je pašin saraj sav pokriven ćeremstom sada ovdje rezidira sandžakbeg sandžaka Moldave. Prema katastarskom popisu Mehmed-hana , sada je to rezidencija sandžak bega sandžaka Moldave u temišvarekom elajetu. To je ugledan sandžak koji se dodjeljuje i pašama od dva tuga. Sandžak begov has iznosi 260.080 akči. U tom sandžaku ima trinaest zaima i sto dvadeset tri spahije-timarnika Tu postoji čeribaša, juzbaša i alajbeg. U vrijeme ratnog pohoda ovaj sandžak po zakonu daje ukupno pet hiljada odabranih vojnika, računajući u to spomenute zajame i spahije sa njihovim džebelijama i sandžakbegovom pratnjom. Oni su dužni da čuvaju Temišvar. Prema zakonu tu se nalazi predstavnik Portinih spahija (sipah ketboda veri), serdar janjičara, gradski dizdar i dvadeset članova gradske posade. Tu ima kadija sa rangom kadiluka od sto pedeset akči zatim tržni nadzornik (muhtesib), povjerenik (emrn) baždar. Starješina esnafa (šeher čehaja) i sedam gradskih aga. Ali nema muftije niti predstavnika šerifa.

    Izgled Nove Palanke To je četvorougaona palanka na bregovitom mjestu pored rijeke Dunava. Ima dvije kapije. Velika kapija koja gleda na istočnu stranu i Mala kapija, koja vodi na rijeku Dunav. Od ove kapije silazi se [na Dunav] niz dvadeset stepenica. Kad Dunav nadođe, izvan vode ostane samo deset stepenica.
    Iznad spomenute Velike kapije, koja vodi u varoš, postoji jedan visoki kiosk, a pored njega sudnica Muhamedovog šerijata. Pred kapijom se nalazi duboki opkop i preko njega viseći drveni most koji se podiže na točak. Kad se pređe ovaj most i pođe u Veliku varoš, ode se oko sto koraka pored rijeke Dunava, pa se opet prelazi preko drugog drvenog mosta i onda se ulazi u varoš. Prema tome, ovaj grad je okružen Dunavom kao neko ostrvo, jer ima jedan krak stajaće vode koji se odvojio od Dunava.

    Opis Velike varoši. Prije svega, na početku spomenutog mosta nalazi se pedeset dućana, jedan han i jedna džamija. Tu postoje samo tri bogomolje i četiri mahale, od kojih su dvije muslimanske, a dvije hrišćanske. U njima ima ukupno tri stotine daskom pokrivenih kuća, koje su u dobrom stanju; okružene su baščama i vinogradima; zatim jedan lijepo izgrađen hamam. On je u mjesecu julu prazan, jer tada sav narod ide na rijeku Dunav. Bogati prvaci kupaju se u hamamima sa pećima koji se nalaze u njihovim kućama, jer u svakoj kuća postoji zemljana peć. Sa zapadne strane varoši teče rijeka Karaš", koja se u blizlni ovog mjesta uliva u rijeku Dunav. To je lijepa rijeka, ali je malena. Ona izvire u planini Karašovi, u erdeljskom vilajetu i protiće kroz polje grada Vršca, zatim kroz polje ove Nove Palanke i utiče u rijeku Dunav. Rijeka Terčal dolazi sa gorske visoravni Calmaš, protiče ispod varoši na istočnoj strani i tu utiče u Dunav.
    Ja sam se, siromah, sa svojom pratnjom i prvacima ove varoši, ukrcao u jednu lađu i šetnjom izletnički pošao preko Dunava na suprotnu stranu u jugoistočnom pravcu. Putujući tako jednu milju, uz dosta napora i muke, podnoseći jak vjetar prešao sam na suprotnu stranu i došao u Hram.



Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •