Kaktusi
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 18

Tema: Kaktusi

  1. #1

    Kaktusi

    Sigurno ste se mnogo puta pitali šta ce biti sa vašim biljcicama kad odete na letovanje i ko ce da ih pazi i zaliva dok vi niste tu? Sigurno vam je više neprijatno da molite komšiju da brine o vašim egzoticnim primercima koji traže stalno zalivanje. Medutim, ako uzgajate kaktuse, tih briga necete imati. Oni ce sasvim lepo brinuti sami o sebi 2-3 nedelje dok se vi ne vratite, jer su prilagodeni na duge periode suše i sunca, baš kao i vi. Takode, postoji predrasuda da kaktusi cvetaju svakih sedam godina, ali istina je da oni, kada jednom dodu u fazu cvetanja, nastavljaju da cvetaju svake godine, a neke vrste i dva puta godišnje, ako su pravilno uzgajane. Neki kaktusi cvetaju vec druge godine po sadenju, a pojedini, ali retki primerci, iste godine.

    Bicete oduševljeni divnim cvetovima koji se mogu pojaviti i u kasnu zimu. Aloe i druge južnoafricke mesnate vrste cvetaju baš tad.
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 08:54

  2. #2

    Odgovor: Kaktusi

    Nije na odmet znati odakle dolaze biljke koje želimo da gajimo i kakvo je njihovo prirodno okruženje, jer cemo im tako pružiti najbolju i adekvatnu negu. Svi kaktusi dolaze iz tzv. Novog sveta (Severne i Južne Amerike). Kaktusi ne rastu u pustinjama, kako se to obicno misli (ništa ne raste u pustinji!), vec u veoma suvim polu-pustinjama. Na nekim staništima kaktusa kiša ne pada po nekoliko godina, ali je zato zemljište obicno bogato mineralima. Pojedine vrste ovih biljaka možemo naci i u mediteranskoj zoni, ali to nisu autohtone vrste, vec vrste koje je covek prilagodio tom regionu.

    Mesnate biljke, s druge strane, rastu u skorosvim krajevima sveta, osim na Arktiku i Antarktiku. Najbogatiji ovom vrstom su predeli Madagaskara i Južne Afrike, ali prilican broj ove vrste biljaka raste i u Severnoj i Južnoj Americi.
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:41

  3. #3

    Odgovor: Kaktusi

    Gajenje


    Vecina kaktusa i mesnatih biljaka raste iz semena ili presadivanjem. Ono što je važno jeste da kao podlogu koristite svež kompost (nikako onaj ispošceni, koji je stajao mesecima) pomešan sa šljunkom, u razmeri 3/1, i izbegavajte pesak. Druga važna stvar je saksija koja mora biti adekvatne velicine, nikada mnogo veca. Utapkajte blago kompost oko korena ali ne pritiskajte biljka ce se sama slegnuti kad se bude zalivala. Kaktus je dovoljno presadivati jednom godišnje, u rano prolece, i to u malo vecu saksiju. Posle presadivanja kaktuse nije potrebno obilno zalivati dovoljno je jednom u 7 ili 14 dana kada je toplo, ali ako je hladno i vlažno vreme, biljku nije potrebno zalivati. Najbolje je dolivati vodu ujutru, da biljka ima vremena da se prosuši do uvece i samo onoliko koliko sama upije. Samo pojedine vrste kaktusa rastu zimi, te njih ne treba zalivati od sredine septembra do kraja marta. U svakom slucaju, ako ste u nedoumici, potražite savet strucnjaka.

    Kaktusi su u principu otporne biljke i mogu jako dugo da izdrže bez vode, ali ako želite da im pružite kompletnu negu, 3-4 meseca posle presadivanja, dok su u fazi rasta, dodajte im malo prehrane posle zalivanja.

    Pošto rastu u suvim i suncanim predelima, i vašim kaktusima u stanu bice potrebno dosta svetla, pa je najbolje staviti ih pored prozora. Ako ne možete da im obezbedite puno toplog vazduha, obavezno ih sacuvajte od hladnoce i vlage.
    Na srecu, vrlo je malo bolesti koje napadaju kaktuse, ali da bi se uspešno razvijali, ovim biljakam je potrebna stalno cišcenje i ventilacija, narocito za vreme toplih dana.

  4. #4

    Odgovor: Kaktusi

    Od čega zavisi hoće li kaktusi cvetati ili ne?

    Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. Tokom zime, tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu, zasticenom od mraza, gde temperatura ne prelazi 10*C. Osim toga, u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja, jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proleca krenuti sa cvetanjem. Ako se, pak, oni cuvaju na toplom mestu, u sobi sa centralnim grejanjem na primer, neophodno ih je zalivati i u ovom periodu, ali onda sigurno nece cvetati.
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 08:54

  5. #5

    Odgovor: Kaktusi

    Kaktusi su jedino cvece koje drzim u sobi u saksiji.


    Ostalo cvece ne volim u saksiji u kuci jer skuplja prasinu i nervira me sto mora da se brise. Zato su kaktusi idealni.
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:42

  6. #6

    Odgovor: Kaktusi

    Jedna neobicna prica o...
    KAKTUSIMA

    Sukulentne biljke zajedno sa familijom kaktusa, imaju visoko specijalizovanu anatomsku gradju koja im omogucava da prezive duzu susu. Sve ove biljke mogu da skladiste vlagu u mesnatom tkivu svojih stabala, korenja, ili listova i mnoge od njih imaju karakteristican oblik radi smanjenja gubitka vode i podnosenja surovih uslova stanista. One takodje mogu da prekinu aktivni rast i predju u stadijum mirovanja pri nepovoljnim uslovima sredine. Njihov bizarni izgled odrazava jedinstven evolutivni razvoj, u kome su oblik biljke, funkcija biljke i mogucnost opstanka, nerazmrsivo spojeni. Skoro svi kaktusi i neke sukulente imaju bodlje koje predstavljaju izmenjene listove. Iako bodlje omogucavaju odbranu od predatora, glavna uloga im je da kondenzuju vlagu tako da voda kaplje na tle iznad biljnog korenja. Bodlje koje su vunaste i lice na kosu, takodje pomazu da se biljke zastite od hladnoce ili prejakog sunca.

    Nasuprot popularnom verovanju, sukulente i kaktusi ne naseljavaju samo siromasne pustinje. Opseg njihovih stanista je sirok, od snegom pokrivenih alpskih padina i susnih ravnica Kolorada do vlaznih dzungli u amazonskom basenu. One uspevaju u uslovima koji cesto deluju kao nepodesni za zivot. Ipak, uspeh ovih biljaka delimicno je uslovljen nedostatkom biljnog sveta dovoljno otpornog da se sa njima uhvati u kostac u borbi za opstanak.

    Retka kisa moze da podstakne dramatican i iznanadan period rasta, kad svaka sukulenta brzo cveta i donosi seme pre vracanja u poludormantno stanje.

    Isprva su kaktusi rasli samo na americkim kontinentima. Sukulente su od prirode rasle u mnogim regionima od Severne Evrope do Dalekog Istoka, iako ih je vecina bila koncentrisana u Juznoj i Istocnoj Africi. Istrazivanja i trgovina tokom cetiri prethodna veka, kao i prirodno sirenje, omogucili su kaktusima i sukulentama da se nastane u novim stanistima sirom sveta. U kasnom XV veku, trka za pronalazenjem novih morskih puteva do Indije i njenog bogatstva, podstaklo je talas evropskih istrazivanja i time vodilo otkricu novih biljaka. Smatra se da je Kristofer Kolumbo prvi doneo kaktuse u Evropu. Pronasao je cudnovate biljke bez lisca na Zapadnoindijskim ostrvima i pokazao ih spanskoj kraljici Izabeli. Kaktusi su bili dobro poznati cvilizaciji Inka u Peruu, Asteka u Meksiku, kao i severnoamerickim Indijancima. Ove biljke su kao deo njihovog svakodnevnog okruzenja koriscene u religioznim obredima ali su im davane i najraznovrsnije prakticne namene.

    Malo je biljaka koje deluju neukusnije od kaktusa i sukulenata, pa nije jednostavno shvatiti da se mnoge vrste kuvaju i jedu kao povrce, dok druge daju socne plodove. Najpoznatiji su plodovi od Opuntia ficus-indica; zuti, beli ili crveni plodovi se nasiroko prodaju na meksickim pijacama i mogu se naci u Australiji i u mnogim mediteranskim zemljama. Na visoravnima Bolivije, kaktus Neowerdermannia vorwerkii se kuva i jede na isti nacin kao i krompir. Od nekih kaktusa i sukulenata se cak mogu praviti slatkisi: gorko slatki mesnati delovi od Ferocactus wislizeni se kandiraju u rastvoru secera.

    S pocetka dvadesteg veka, mesnati gomolj od Testudinaria elephantipes je koriscen kao izvor kortizona, agensa koji deluje protiv upala. Mnoge vrste Testudinaria se i danas koriste u proizvodnji kontraceptivnih pilula. Majusna vrsta kaktusa Lophophora williamsii, poznata kao pejote, smatrana je vrednom u proslosti zbog upotrebe u lecenju bolesti poput reumatizma i astme. Asteci su verovali da ova "sveta pecurka" ima misticne moci posto ima halucinogena dejstva. Iako je i danas koriste neki severnoamericki Indijanci tokom svojih religioznih ceremonija, posedovanje ovog kaktusa nezakonito je u mnogim drzavama.

    Kaktusi i sukulente imaju druge neobicne namene. Primera radi, kaktus Oreocereus celsianus, koji od prirode raste u Argentini i Boliviji ima fine, meke bodlje koje podsecaju na kosu. One se sakupljaju i koriste poput perja za punjenje jastuka i pokrivaca. U Namibiji zbog zapaljivog sloja kojim je prevucen Sarcocaulon burmannii, mala zbunasta sukulenta dobila je nadimak "busmanova sveca" posto citava biljka moze da se zapali i koristi kao baklja. Verovatno najstarija tradicija gajenja kaktusa za posebne namene datira iz perioda postojanja civilizacije Asteka; ona je cvetala od XIV do XVI veka. Vrstu Opuntia coccenillifera gajili su Asteci kao biljku domacina za jednu vrstu stitastih insekata (Dactylopius coccus). Mnogobrojne zenke ovih insekata su gnjecene da bi se dobila intenzivna purpurna boja koja je koriscena za bojenje kraljevskih i svecanih odora. Od muzjaka stitastih insekata dobijala se blistavo crvena boja. Kada su Spanci stigli u Meksiko u XVI veku, osnovali su sopstvene plantaze kaktusa i proizvedenu boju slali su u Spaniju. Danas, boja koja se dobija od stitastih insekata ekstenzivno se proizvodi u Juznoj Americi i koristi za karmine i kao organska boja za hranu.

    Prema legendi, astecki svestenik je sanjao da je Huitzilopochtli, bog Sunca, rekao Astecima da sagrade glavni grad tamo gde vide da orao sedi na visokom kaktusu. Oni su to uradili 1325. godine, a svedocanstvo predstavlja astecki rukopis iz 1541 g. (na slici) koji pokazuje mesto Tenochtitlan, novi glavni grad i deset asteckih plemena koji su ga izgradili. Taj grad je postao Meksiko Siti i simbol orla i kaktusa se i danas koristi na zastavi ovog grada.


    prevela:
    Marija Filipovic
    dipl. ing. pejsazne arhitekture


  7. #7

    Odgovor: Kaktusi

    Ja neznam mnogo o kaktusima, no sada sam procitala mnogo korisnih stvari, ali me je uvek fascinirao cvet kaktusa, pa pogledajte nekoliko









    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:43
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #8

    Odgovor: Kaktusi

    Najljepshi kaktus na svijetu Peyote (Lophophora williamsii) .
    Nemam ga, ali chu ga nabavim

    Ovaj indijanac zna gdje ga ima. Chu ga pitam
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:44
    Crvenu maramu nosiću ja i plavu kapicu, tralalala
    Crvena zvjezdica na kapi sja, o vratu marama, tralalala

  9. #9

    Odgovor: Kaktusi

    Kaktusi su super za one koji vole cvece,saksije i zelenis u kuci ali pored mene bi i kaktus uginuo
    ''Though nothing can bring back the hour of splendor in the grass, glory in the flower, we will grieve not, rather find strength in what remains behind.''

    William Wordsworth

  10. #10

    Odgovor: Kaktusi

    I ja volem kaktuse.S obzirom na cinjenicu da zivimo u veoma skucenom prostoru svi moji kaktusi su kod mame.A i nisu jos uvek pozeljni zbog moje male nevaljalice.Pocela sam da ih skupljam pre 5-6 god. sada imam jedno 10-ak saksija.
    I may not be perfect but I'm always me

  11. #11

    Odgovor: Kaktusi

    Pre par godina sam na sajmu cveca nabavila tri vrste esheverije, ali ubrzo je u stan stigla macka. Macka je na kraju pobedila. Pocela je da gricka listove iako je tu bila i macja trava.Ubrzo su ostale samo stabljike. Predivni roze listovi esheverije metalike su sada samo secanja.

  12. #12

    Odgovor: Kaktusi

    POSTO OBOZAVAM I GAJIM KAKTUSE PREDLOZIO SAM NEKIM POLJOPRIVREDNICIMA DA SE BACE U BIZNIS.PA ETO OSTALO JE NA TOME DA RAZMISLE...
    Još od davnina su pripadnici prehispanske civilizacije gajili biljku zvanu mageja, odnosno aloju, kako je mi sada zovemo. Piće dobijeno iz nje je korišćeno za osveženje, zbog toga što ova biljka sadrži sladak i hranljiv sok. U Meksiku uspeva oko 136 različitih vrsta i 26 podvrsta biljke mageje. Kada se razvije, mageja je tri puta viša od čoveka, dok su mlade biljke visine deteta. Stabljika može da poraste do 12 metara, a boja lišća varira od zelene do purpurne, preko nijansi plave sa žutim štraftama.
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 08:55

  13. #13

    Odgovor: Kaktusi

    Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta, 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka.

    Razmnozavaju se semenom, reznicama, izdancima i kalemljenjem.

    Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. Supstrat pre setve navlazite. Seme ovlas sabijte, pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 - 30* C. Kada nikne, staklo se skida, a posle oko tri meseca, mlade biljcice mogu da se sade u male saksije.
    Razmnozavanje reznicama obavlja se u prolece i rano leto. Ostrim nozem odsecite reznicu, u ovom slucaju to je clanak ili izbojak, a ukoliko odsecate deo, rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Kada se ozile, presadite ih u male saksije.

    Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano prolece, pre pocetka vegetacije. Posle presadjivanja, dva do pet dana, drzite ih u senci i nemojte zalivati.

    Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su:

    # Echinopsis - ima rebrasto stablo i cvetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana.
    # Epiphyllum - poznat kao "svekrvin jezik". Ima duge, mesnate listove. Cvetovi su krupni i trubicasti.
    # Cereus - vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika, Perua, Cilea...Stablo dostize visinu i do 20 m, a tezinu od nekoliko tona.
    # Mamillaria - ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.
    # Opuntia - mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju.
    # Echinocactus - ima zdepasto, loptasto stblo.
    # Echinocereus - zbunastog je oblika.
    # Selenicereus - ima dugo savitljivo stablo.
    # Phyllocactus - lisnati kaktus, razlikuje se od pustinjskog.
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:44 Razlog: upload slike

  14. #14

    Kaktusi

    OSNOVI O UZGOJU KAKTUSA

    Letnja staništa

    Od proleća do jeseni tj. za vreme trajanja vegetacionog perioda kaktusima je potrebno što više svetla. Mesto gde nameravamo da gajimo kaktuse moramo izabrati tako da biljke što duže budu obasjane suncem. Idealno mesto za kaktuse je ono koje sunce obasjava čim zagreje, ali da ih može obasjati i kada zalazi. Tako idealnih mesta nema mnogo, naročito u gradovima. Ako tako nešto ne može da se obezbedi, treba znati da je prepodnevno sunce uvok povoljnije od popodnevnog. Zato su i bolji jugoistočni nego jugozapadni položaji. Za kaktuse je pored neposrednih sunčevih zraka za vegetaciju važna i odbijena (reflektovana) sunčeva svetlost i toplota. Otud, u stvari, uspešno gajenje kaktusa u sobi pored prozora i nije moguće. Kad kaktus iz takvih uslova prenesemo napolje izvan prozora odmah zapažamo promene nabolje. Međutim, sasvim je drugačije u zgradama, gde su oba prozorska stakla umetnuta u jedan ram, jedno blizu drugog. Iza takvog prozora kaktus će se osećati isto tako prijatno kao i izvan prozora. Starije zgrade imaju međuprozorski prostor gde se mogu zgodno smestiti delovi naše kolekcije, naročito tamo gde se i prozorski kapci otvaraju napolje.


    Zimska staništa

    Za vreme vegetacionog mirovanja za kaktuse je najbolje ako u prostoriji za prezimljavanje ne vlada visoka temperatura. Pri blago visokoj toploti kaktusi bi rasli i bez zalivanja, iscrpljivala bi se rezervna voda napunjena za vreme rasta kaktusa, te bi oni rasli u visinu, izdanci bi bili bledi, a bodlje gornjeg članka ne bi izrasle. Takve kaktuse možemo često videti u toplim stanovima ili u radnim prostorijama gde se tokom zime izdužuju i deformišu. Kada su u pravilno temperiranoj prostoriji mogu biti i nekoliko meseci bez svetlosti.
    U stanu dakle, radi prezimljavanja možemo držati kaktuse u svakoj prostoriji gde se ne loži i gde nije prehladno. Problem se javlja sa smeštanjem kaktusa u modernim stanovima gde postoji centralno grejanje - gde nema hladnije prostorije. Postavlja se pitanje šta tada uraditi? Da se biljke ne bi deformisale postupićemo na sledeći način:
    Kaktuse ćemo prineti što bliže izvoru prirodne svetlosti i zalivati ga, ali vrlo retko i pomalo na svakih 20-30 dana, tj. svesti njegov rast na minimum. Tako se kaktus neće deformisati, ali nam neće ni cvetati naredne godine ako je dostigao period zrelosti. Mada je bolje odreći se gajenja kaktusa prilagođenih na hladnoću.
    Još jedna mogućnost je prostor između unutrašnjeg i spoljašnjeg prostora gde možemo gajiti neke vrste prilagođene na hladnoću. Tu mogu biti raspoređeni kaktusi u nekoliko nivoa. Ako se predviđa jače zahlađenje otvorimo unutrašnje prozorsko krilo. U vreme dužih i jačih hladnoća sve biljke privremeno premestimo u sobu, kada taj hladni talas prođe, vratimo ih ponovo među prozorska stakla.
    Staklenik je svakako jedan od najboljih načina za zimsko stanište kaktus. Pošto ga moramo zimi grejati, jednostavno namestimo termostat na optimalnu zimsku temperaturu koja iznosi 5-10�. Ljudi koji se bave kaktusima, snalaze se na različite načine da bi svojim ljubimcima obezbedili što bolje prezimljavanje. Mi smo vam ovde naveli samo neke od mogućnosti.
    PRIPREA SUPSTRAT
    Zemlja za kaktuse mora u hemijskom pogledu da ima zastupljene sve makro i mikroelemente:azot, fosfor i kalijum kao i ugljenik, vodonik i kiseonik. Svi ti elementi moraju se nalaziti u takvom obliku da biljka može da ih primi i to u odgovarajućim, dovoljnim količinama. Važna je i hemijska reakcija zemljišta. Zemljište ne sme biti ni sa suviše kiselo, niti sa suviše alkalnom reakcijom. Za većinu kaktusa najpovoljnija je slabo kisela reakcija zemljišta čija je pH vrednost oko 6, ali i tu ima izuzetaka.
    Što se tiče fizičkih i mehaničkih osobina zemljište za kaktuse mora biti vazdušasto i propusno, s tim da sadrži dovoljnu količinu finih, sitnih čestica humusa. To se može postići mešanjem nekoliko osnovnih supstrata:
    • Treset: ako je čist i nije obogaćivan ima veoma malo hranljivih materija, veoma je kiseo i porozan. Dobro zadržava vodu i hranljive materije.
    • Kompost: nastaje raspadanjem lišća. Njegove osobine zavise od vrsta lišća čijim je raspadanjem nastao. Najbolji je bukov kompost iz šuma sa krečnjačkom podlogom, ima neutralnu reakciju. Kompost od hrastovog i kestenovog lišća je kiseo.
    • Kompost četinara: ovaj kompost raspadnutih četina (iglica) bora ili jele je znatno kiseo i dodajemo ga alkalnim supstratima. Zamenjuje treset od koga je bolji.
    • Stajnjak: je najbolji od goveđe prostirke. Što je stariji i pregoreliji to je bolji. On ima neutralnu do slabo alkalnu reakciju.
    • Pesak: upotrebljavamo za poboljšanje zemljišnih mešavina.
    • Komadi sitne cigle: takođe poboljšavaju fizičke osobine zemljišta. Pesak i izdrobljenu ciglu dodajemo u mešavine za kaktuse najmanje jednu trećinu, a za osetljive vrste i više, ponekad čak 90%.
    • Napomena: zdrobljene ciglice isprati od prašine koja povećava alkalnost.Osnovnu mešavinu za kaktuse sastavljamo na sledeći način: 2-3 dela treseta ili pregolelog lišća četinara; 1,5 deo peska, 1,5 deo isitnjene cigle, 2 dela pregorelog stajnjaka. Ovu osnovnu mešavinu možemo izmeniti dodavanjem ili oduzimanjem nekih elemenata, već prema tome za koje kaktuse je predviđena. Tako na primer: za cereuse dodajemo kompost, za mamilarije (uglavnom bele) odvadimo treset, a dodamo isitnjenu ciglu. Za astrofite npr. krečnjački kompost i od 70-80% peska i isitnjene cigle.
    Biljku možemo i nezavisno od supstrata, zalivati specijalnim đubrivom za kaktuse u periodu vegetacije i to jedanput u 20 dana.
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 08:57
    neunistiva zlojebaba!

  15. #15

    Odgovor: Kaktusi

    POSUDE ZA SAĐENJE
    Tradicionalne saksije od pečene gline imaju mnogo nedostataka: zemlja u malim saksijama se brzo suši - tako da je moramo stalno zalivati. Međutim, ni stalno zalivanje ne vredi mnogo, jer su zidovi saksije jako porozni te upijaju vlagu iz korenovog sistema. Nastaje strujanje vlage u pravcu zidova saksije, a zajedno sa vlagom putuju i rastvorene hranljive materije. Za tim strujanjem povodi se korenje koje se oko zida saksije veoma razgrana, a zatim sklupča, tako da stalnim zalivanjem supstrat gubi svoju hranljivu vrednost.
    U praksi je danas mnogo praktičnije i korisnije za kaktuse upotrebljavati neporozne plastične posude. Ove saksije su lagane, ne razbijaju se, tanjih su zidova i još ako su četvrtaste na istu površinu možemo smestiti za 20% više kaktusa nego ako su posude od pečene gline. Jedino što je potrebno ako su (a jesu) obično neke tamne boje (crne, braon) zaštititi na neki način od prejakog sunca, tj. od prejakog zagrevanja.
    PRESAĐIVANJE
    Kaktuse obično presađujemo u proleće. Zemlja u koju kaktus presađujemo ne treba ni da je suviše mokra, ni mnogo suva. Presađivati ih možemo ne samo u proleće, već i pri kraju letnje stagnacije, tj. krajem jula i početkom avgusta. Za kaktuse koji cvetaju u proleće to je čak i bolje. Sve biljke presađene u pomenutom vremenu još do jeseni veoma dobro rastu, često bolje nego one koje nismo presadili. Prilikom sađenja moramo se držati nekih osnovnih pravila. Važno je da su žilice korena dobro raspoređene. Velika je greška ako su žile korena presavijene ili čak okrenute nagore. Takvi kaktusi prinudno "sede". Ako je koren dugačak, bolje je da ga malo podrežemo. U tom slučaju ne sadimo biljku odmah, već je ostavimo da leži na suvom mestu da rane zarastu, a tek posle toga je sadimo. Sledeće pravilo je da staru zemlju odstranimo Ako je zemlja zalepljena za koren, nastojimo da je oprezno odstranimo i možemo se poslužiti nekom četkicom.
    U svakoj posudi za sađenje moramo obezbediti oticanje suvišne vode. Obavezno je na otvore saksije staviti drenažu, tj. krhotine stare saksije. Krhotine položimo uzdignutom stranom nagore, kako bi voda kod njih mogla slobodno proticati.
    Tehnika sađenja u saksiju: levom rukom držimo kaktus na potrebnoj visini, desnom nameštamo koren da slobodno visi - zatim uz koren sipamo supstrat. U loncu ne smeju ostati nikakve šupljine. Da bi supstrat dopro do korenčića pomažemo se ili nekim drvcetom ili, još bolje ručicom supene kašike. Sve to radimo pažljivo pazeći da ne oštetimo koren. Na kraju lonac malo lupnemo sa strane, dnom lupimo o dlan leve ruke, a supstrat dopunimo do vrha naokolo. Zemlju oko korena nikad ne sabijamo.

    Crtež 1. Sađenje kaktusa: levo - pravilan položaj korena, desno - nepravilan položaj (koren je savijen nagore), S - levo je crep dobro položen, s izbočenom stanom nagore, desno je nepravilan položaj, D - drenaža.

    Crtež 2. Sandučići i činije moraju imati otvore za oticanje vode u sva čtetiri ugla posude. Ako je otvor za oticanje vode samo u sredini, prilikom naginjanja posude ostaje na dnu dosta vode. Biljke u gornjem delu posude tada trpe usled nedostatka vlage, dok je u donjem delu koren ugrožen prekomernom vlagom.
    Zalivanje je najbolje vršiti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim časovima, nipošto za vreme jakog sunca. Kaktuse zalivamo kad je supstrat suv, ali ne smemo ga pustiti da se previše osuši. Kad ih zalivamo ne bi trebalo da biljku direktno polivamo, već pažljivo oko biljke. Kao što se zna, kaktusi se zalivaju ređe, ali zato kada ih zalijemo treba to oblino uraditi. Najbolje je koristiti za zalivanje kantu za lulu, ili flašu, tako da se telo kaktusa ne pokvasi. Dobro je još i zalivanje navlaživanjem, kada kaktus (kaktuse) u saksiji stavimo u sud sa vodom do pola, i čekamo da se na površini zemlja ovlaži što je znak da je saksija upila dovoljno vode i da je treba izvaditi.

    Crtež 3. Zalivanje: 1 - na lulu, 2 - pomoću ruže, s tim da voda pada na biljku u što sitnijim kapljicama, 3 - natapanjem.
    LETNJA STAGNACIJA
    U julu i prvoj polovini avgusta često nastaje razdoblje letnjih žega. U tom vremenu sunce sija po ceo dan, vazduh je veoma suv, a noćne temperature su veoma visoke. Takvi uslovi obično izazovu obustavljanje rasta kaktusa, naročito kod biljaka sa udaljenih geografskih širina. Posebno je to karakteristično za kaktuse koji su u proleće cvetali, pa su iscrpljeni cvetanjem i stvaranjem ploda. Odmah da razjasnimo, letnja stagnacija se ne javlja kod svih vrsta kaktusa. Naprotiv, neki kaktusi baš u tom periodu najbolje rastu i stvaraju lepe bodlje. U te vrste spadaju: mamilarije, fero kaktusi, astrofti, telo kaktusi, cefalocereusi.
    Kod vrsta ''letnje stagnacije" u tom periodu ograničimo zalivanje, zasenimo malo biljke - tako da zemlja bude prilično suva. Ako bismo u tom periodu prirodnog zastoja rasta mnogo zalivali, došlo bi do truljenja korena. Kada je leto hladno i kišovito zastoj rasta nije izrazit, ali se ipak javlja.
    Letnji zastoj možemo iskoristiti za presađivanje, kao što smo to ranije naveli.
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 08:58
    neunistiva zlojebaba!

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •