poštar na biciklu. je li on zagorac ili vojvođanin?
zagorac
vojvođanin
Zagorac nikako!
Vojvodjan skoro 100% (kaže: Furtom osvežava... što je iz starog rečnika Vojvodjana, a govori ekavicom)
Poruku je izmenio nenad.bds, 01.04.2011 u 19:03
ekavicom govore i zagorci. furtom dolazi iz njemačkog, a vojvodina je, kao i hrvatska, jako dugo bila pod austro-ugarskom vlašću. meni, i svima koje sam dosad pitao (rođen i živim u zagrebu, s vrlo jakim kajkavskim utjecajem), ovo zvuči kao zagorski (kajkavski) dijalekt. al vidim da dosta ljudi iz srbije i vojvodine ima osjećaj da se radi o vojvođanskom. kadar je prekratak i srezan da bi se moglo procijenit radi li se o nizinskom (vojvodina) ili pretežno brežuljkastom terenu (zagorje). ne znam kak izgledaju kuće u bilo kojem od tih krajeva
Ovaj je iz Vojvodine, način na koji kaže osvežaaaavaaa tipičan laloški naglasak. Kuća iza je karakteristična za ovo podneblje, koliko vidim u ravnici je, a i nemačke pozajmljenice su karakteristične u srpskom jeziku u Vojvodini.
Druga stvar, idu prvo Slovenci, Dalmatinci, Bosna, onda ide Vojvodina - Šumadija - Kosovo i Metohija, pa onda Crnogorci itd.
Tako da i ja mislim da je ovaj laloš.
Kuća na slici je tipična panonska (znači vojvodjanska i slavonska). U Zagorju sam poodavno bio, ali se ne sećam da i tamo ima takvih kuća.
Govor poštara je (čak penaglašeno) vojvodjanski - lalinski.
A neke od tipičnih kuće u selima Vojvodini možete naći i ovde:
http://vojvodinacafe.rs/forum/narodn...tml#post566516
Суштински гледано не постоји никакав "Војвођански" говор, зато што се у самој Војводини говори и акценти разликују од области до области. Северни Банат и Бачка слично говоре. Јужни Банат, Београд и Смедеревски крај говоре скоро потпуно истим акцентом. У Срему и Мачви се прича скоро истоветно.
Термин "Лале" се традиционално односи само на Србе из Баната, и то чак ни на све Србе из Баната. Сремци никако не воле да их називају "Лалама". Нажалост, тај термин "Лале" се намеће свима становницима покрајине, што је погрешно. То је као кад би све становнике Шумадије и Поморавља називали "Ерама". Чак се разликују народне ношње из Баната, Срема и Бачке.
Веома "умекшан" говор као овај са клипа је иначе типичан за људе са села.Људи из градова су говорили другачијим акцентом.
Мислим да је лик са клипа Бачванин, вероватно околина Сомбора.
Мало о дијалектима:
Загорци говоре Кајкавштином која је посебни језик.bifutake kaže:
Далмација је такође била дуго под Аустро-Угарском влашћу, па ту нема Германизама баш много. У Аустро-Угарској Далмација није била део Хрватске, а сама Хрватска је била део двојног Хрватско-Славонског краљевства.
Германизми су се најчешће користили по градовима. Подједнако су се германизми користили како на територији покрајине, тако и у градовима у тзв. "ужој Србији". Са друге стране, кључни "Војвођански" термини попут "Сокака", "Тамбуре" или "Лале" су Турцизми.
Кад си већ спомињао екавицу у Хрватској, занимљиво је да је изворни текст "Лијепе Наше" изворно написан на Екавици:
Значи није "Лијепа Наша" него "Лепа Наша".
1. dalmacija je dulje bila pod mlečanima nego pod austrijom/austro-ugarskom, a utjecaj kasnije ujedinjene italije također traje znatno dulje i intenzivnije. tako da nije naročito čudno što se germanizmi, za razliku od talijanizama, u dalmaciji nisu primili.
2. uoči rogato e u tekstu. kolko ja znam, ovo nije ekavica, nego oblik koji prethodi procesu standardizacije štokavskih narječja gdje u svakom podneblju izgovor ovisi o lokalnoj tradiciji. tako će se isti pisani oblik, npr. "lěpa", u zagrebu (na ijekavskom) čitati "lijepa", u splitu (na ikavskom) "lipa", u beogradu (na ekavskom) "lepa".
1. У Загребу се никако није могла говорити Ијекавица, зато што се у Загребу у то доба није уопште говорила Штокавица ни у једној својој верзији, укључујући и ијекавицу.
Овако се говорило у Загребу-изворни народни говор:
agramerski štikleci - Agramerski štikleci - Blog.hr
2. Што се тиче "стандардизације" штокавских наречја, јако ми је чудна твоја констатација, ово је српска верзија ијекавског из 1818, дакле пре писања хрватске химне коју сам објавио:Zebral, v red del, zapisal i mladim je generacijama kak nauk i lektiru ostavil je Alfred Negro, kaj je svetla svojeg grada na Potoku zagledal. Poklem su ga Tkalčićevom vulicom zvali. O letima se čkomi, al ih je dost. To nek bu lektira za stare i mlade, kaj je tu reči za koje morti nigdar čuli nisu. Je to rečnik purgera - agramera, kaj su več kmalem hmrli, je samo nekaj egzemplarov na cesti kaj plaziju za najti. Bil je to dobar, radin i pošteni svet, je znal delati, al i veseliti se, z kojim su se drugi rad v pajdašiji našli.
Kak Agramerskom detetu mi je žal, da naš domači dijalekt bu pomalko hmrl.
А ијекавица се сасвим лепо могла писати на латиници, још пре Гаја:
Оно што је још чудно, да на пример ово је објављено у Гајевом листу на чистој ијекавици:
Док ово, скоро из истог периода је писано на екавици (или се чини да је екавица):
П.С
Ово је занимљив податак, са хрватског форума:
Reka je bila Rijeka, Osijek Osek, Karlovac Karlovec - Forum.hr
U 19. stoljeću su na zahtjeve lingvista štokavizirana pojedina mjesta od kojih su najpoznatija.
Karlovac se zvao Karlovec(kajkavski)
Rijeka je bila Reka
Osijek je bio Osek
Namjeravali su
Split- Spljet
Delnice-Dionice
Čakovec-Čakovac
Zna li itko još neke?
ne da mi se ulazit u ovu raspravu. samo sam htio reć:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjekoslav_BabukićRogato e uzeto je iz nužde. U običnom razgovoru može ga izgovarati svatko po želji.
nije ni ikavica ni ekavica ni ijekavica. istovremeno je sve od navedenog. over and out
Daleko smo otišli od početne teme...
No, koliko je nezahvalno pokušavati sve uglaviti u aktuelne obrasce pokazuje i sama ličnost Josifa Runjanina.
Zanimljivo je reči da je uz glazbu za himnu Republike Hrvatske Lijepa naša domovino Runjanin napisao i koračnicu Rado Srbin ide u vojnike. Preminuo je 2. veljače 1878. u Novom Sadu. Pokopan je na novosadskom Uspenskom groblju.
Josip Runjanin
Zagledajte njegov nadgrobni spomenik: dva pisma; naziv pesme ni onako kako je 1835. u ovde prikazanoj Daniczi, ni onako kako danas glasi...
(Ne bavim se jezikom, teme sa političkom konotacijom izbegavam - samo ukazujem na ovo kao zanimljiv detalj za koji verujem da manji broj ljudi zna.)
Postar je lala, vojvodjanin, i tu nema dileme
Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...
To čak i nije poštar već pismonoša,prepoznao sam se Vojvođaner je 100%
Ako ne znaš pametno govoriti, pametno ćuti !