Slikar običaja i ljudi Balkana
Obeležavanje 150 godina od rođenja Paje Jovanovića
„Neka nejasna želja da postanem slikar i izradim žive slike rodila se u meni pre nego što sam naučio pisati i čitati. A ta želja rasla je sa mnom dok, najposle, nisam uvideo da moram početi sa crtanjem. To je bio početak moje umetničke karijere, a crkva je bila moj prvi učitelj...“
Ovako je, između ostalog, u svojim memoarima zapisao slikar Paja Jovanović (1959-1957), čiji je jubilej (150 godina od rođenja) pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture počeo izložbom 25 dela u Gradskom muzeju Vršca i sećanjem na umetnika u Apoteci na stepenicama, zgradi barokno-klasicističkog stila, gde centralno mesto zauzima čuveni Vršački triptih. Obeležavanje Jovanovićevog jubileja nastavlja se u Galeriji SANU izložbom koja se otvara 23. decembra.
- Slikar ljudi i običaja Balkana, Pavle - Paja Jovanović je slavu i popularnost stekao vrlo rano, ne navršivši tridesetu. Dovoljno je pomenuti da je član Srpske kraljevske akademije postao sa svega dvadeset devet godina, da je međunarodna priznanja sticao u umetničkim metropolama poput Beča, Londona, Minhena i Pariza - kaže viši kutos Narodnog muzeja u Beogradu Petar Petrović, koji je zadužen za izbor dela Paje Jovanovića namenjenih postavci u Galeriji SANU.
- Izložba se zove jednostavno „Paja Jovanović“, a predstaviće ukupno 97 umetnikovih dela, i to iz Narodnog muzeja 41, iz Galerije Matice srpske osam, iz Muzeja grada Beograda 23, četiri iz fundusa SANU, zatim Narodnog muzeja u Pančevu i Zrenjaninu, Istorijskog muzeja Srbije i Zadužbine kralja Petra na Oplencu.
Paja Jovanović je u šesnaestoj upisao Bečku akademiju. Iako je njegov otac lepo zarađivao kao fotograf, nije mogao da pokrije troškove inače skromnog sinovljevog života u austrougarskoj prestonici. Srećom, talentovani student uspeo je da dobije stipendiju Matice srpske (35 forinti mesečno), a potom 1882. nagradu Akademije za najuspešniji studentski rad (sliku „Ranjeni Crnogorac“) koja mu je pak donela redovnu isplatu stipendije iz ličnog fonda cara Franje Josifa. U Jovanovićevim memoarskim zapisima stoji i da mu je njegov galerista u Londonu, kome ga je preporučio prof. Leopold Karl Miler, odmah otvorio bankovni račun, obezbedio mu prostran atelje s baštom, poslugu i sve uslove za nesmetan rad. Trebalo je samo da slika i gotova dela dostavi galeriji „Frenč“ u kojoj su posebno na ceni bili orijentalni motivi.
Slikajući žanr-scene iz života ljudi Balkana i Orijenta, Paja Jovanović je, koliko zahvaljujući nesumnjivom daru i velikom radu, toliko i probuđenom interesovanju Evrope XIX veka za Orijent, brzo stekao mnogo poklonika širom sveta. Kada se kao umetnik potvrdio u Evropi, bio je primljen i kod nas. U jesen 1893, povodom proglašenja za stalnog člana Srpske kraljevske akademije, priredio je i prvu izložbu u Beogradu u skupštinskoj sali Velike škole u Kapetan-Mišinom zdanju, beleži Petrović u katalogu.
Žanr scenama iz života balkanskih naroda, posebno istorijskim kompozicijama „Takovski ustanak“, „Seoba Srba“, „Krunisanje cara Dušana“ i „Ženidba cara Dušana“, Paja Jovanović je učinio sve što je jedan umetnik mogao da učini na polju vaspitavanja i podizanja nacionalne svesti u godinama pre balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Godine 1902, na vrhuncu slave, putuje u Ameriku, a po povratku se potpuno okreće portretnom slikarstvu. U galeriji Jovanovićevih portreta koje je slikar prof. Aleksa Čelebonović okarakterisao kao „ulepšani svet buržoaskog realizma“ nalaze se: kralj Aleksandar, kraljica Marija, grof Bogdan Dunđerski, vožd Karađorđe, sveti Stefan Dečanski...
Paja Jovanović je naš najskuplji slikar u Evropi. Njegovo delo „Ukrotitelj zmija“ svojevremeno je prodato za 169.580 evra. Beogradska publika imaće priliku da vidi skicu za ovo delo.
Udarne slike i crteži
- Među najpoznatijim delima Paje Jovanovića, koja će od srede biti izložena u Galeriji SANU, jesu: „Ženidba cara Dušana“, „Seoba Srba“, „Kićenje neveste“, „Krunisanje cara Dušana“, „Borba petlova“, „Izdajica“, „Portret Muni“ (umetnikove supruge), „Umir krvi“, „Portret kralja Aleksandra“, „Mihajlo Pupin“... Takođe ćemo izložiti 17 slika iz privatnih kolekcija kao što su „Povratak čete Crnogoraca“, „Boško Jugović“, „Seoba Srba“ (treća varijanta), „Toaleta“ (ženski akt koji se prvi put pokazuje publici), nekoliko skica za kompozicije, kao i portrete porodice Jovanović. Od 97 dela 70 su slike, 25 crteži, jedan pastel i jedna litografija u boji - kaže Petar Petrović.
Uvodni tekst za katalog izložbe „Paja Jovanović“ u Galeriji SANU pisao je prof. dr Miroslav Timotijević, dok je autor postavke arh. Igor Stepančić.