Termin usedelica je u suštini pogrdan, bez obzira na razloge zbog kojih neke osobe (bilo žene, bilo muškarci) žive sami, bez partnera...
U kolokvijalnom govoru kažu da je bolje biti raspuštenica, ili čak udovica, nego usedelica...
Da li danas u savremenom društvu uopšte još i postoje te granice usedelištva, odnosno koje su to godine života kada muškarci i žene, koji nisu u braku, dolaze u opasnost da od svog okruženja budu prozvani usedelicama?
Lično mi se više dopada noviji termin za takve osobe – singl. Iako možda ne menja suštinu, meni deluje civilizovanje i humanije. Šta vi mislite o tome?