Čovek
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3

Tema: Čovek

  1. #1

    Čovek

    "Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i poremećaja"

    Svetska zdravstvena organizacija

    GRAĐA ČOVEČJEG TELA
    ( ĆELIJA, DEOBA ĆELIJA, TKIVA )

    ĆELIJA

    Sva živa bića, proste ili složene organizacije, sastoje se od ćelija. Ćelija je osnovna jedinica građe i funkcije svakog živog organizma.
    Telo čoveka se sastoji od velikog broja ćelija.

    Ćelije su različite veličine. Obično su sitne i mogu se videti samo pomoću mikroskopa, mada ima i onih koje se vide golim okom. Takve su neke nervne i mišićne ćelije. Veličina ćelija se izražava u mikrometrima.
    Oblik ćelija takođe je različit. One su loptaste, pločaste, zvevdaste, vretenaste, ali mogu i da menjaju oblik. Oblik i veličina ćelija zavise od uloge koju imaju u organizmu i mesta na kome se u telu nalaze.
    Osnovna građa svih ćelija je ista ma koliko one bile različite po obliku i veličini. Svaka ćelija se sastoji od ćelijske membrane, citoplazme sa organelama i jedra. Svi delovi ćelije su međusobno fiziološki povezani i funkcionišu samo kao celina.
    Ćelijska membrana obavija i ograničava ćeliju, daje joj oblik i štiti je od različitih uticaja. Ona omogućava stalnu razmenu materije između ćelije i njene okoline. Takodje, ona određuje koji će molekuli ulaziti u ćeliju, a koji će iz nje izlaziti. To je moguće jer je ćelijska membrana selektivno propustiva. Za funkcionisanje ćelijske membrane značajno je i to što je njena spoljašnja strana pozitivno, a unutrašnja negativno naelektrisana.
    Citoplazma je tečni deo ćelije. Čini je voda u kojoj su rastvorene soli, belančevine, masti i ugljeni hidrati. Ona ispunjava prostor između ćelijske membrane i jedra.
    Ćelijske organele su delovi ćelije koji imaju sopstvenu membranu i određenu funkciju. Nalaze se u citoplazmi raspoređene između ćelijske membrane i jedra i međusobno su povezane. U njima se odvijaju biohemisjki procesi tokom kojih se izgrađuju ili razgrađuju različiti molekuli, a energija se vezuje ili oslobađa. Ovi procesi predstavljaju ćelijski metabolizam.
    Ćelijske organele su: endoplazmatična mreža, ribozomi, mitohondrije, lizozomi, Goldzijev aparat i centriole. U mitohondrijama se odvija proces ćelijskog disanja, Endoplazmatična mreža uvećava površinu ćelije, lizozomi sadrže enizme za razlaganje krupnih molekula i istrošenih delova ćelije. Goldzijev aparat ima ulogu u sekretornim aktivnostima ćelije, dok centriole omogućavaju obrazovanje deobnog vretena u vreme ćelijske deobe.
    Jedro je ćelijska organela koja ima osnovnu ulogu u razmnožavanju. Obično je loptastog oblika i uglavnom zauzima središnji položaj u ćeliji. Oivičeno je jedrovim omotačem koji ima posebnu građu. Na njemu se nalaze pore. Unutrašnjost jedra je ispunjena jedrovom plazmom u koju je uronjen osnovni jedrov materijal - hromatin. U toku deobe ćelije od hromatina nastaju hromozomi. U jedru se nalazi i jedarce.


    Ćelija pod mikroskopom


    ĆELIJE I TKIVA KOJA GRADE ORGANE I ORGANIZAM
    1. spermatozoid 2. bubrežni epitel 3. ćelija jetre
    4. koštane ćelije 5. plućni epitel
    6. nervne ćelije
    7. krvne ćelije
    8. ćelije srčanog mišića
    9. poprečnoprugaste ćelije
    10. ćelije pankreasa
    11. jajna ćelija

    Hromozomi su organele jedra. Izgrađeni su od molekula dezoksiribonukleinske kiseline koja se skraćeno obeležava kao DNK. Ovaj molekul sadrži genetičku poruku na osnovu koje organizmi sintetizuju belančevine u svojim ćelijama i na osnovu toga dobijaju određene osobine u uslovima spoljašnje sredine u kojoj se razvijaju i žive. Delovi hromozoma, odnosno delovi DNK su geni koji predstavljaju osnovne jedinice nasleđivanja i promenjljivosti osobina kod organizama. Broj hromozoma je karakterističan i stalan za svaku vrstu organizma i u telesnim ćelijama organizma iznosi 2n. Polne ćelije sadrže polovinu ovog broja, odnosno u njima se nalazi n broj hromozoma. Kod čoveka 2n hromozoma iznosi 46, a n je 23.


    Šematski prikaz spiralne građe i trodimezionalne strukture DNK.

  2. #2

    Odgovor: Čovek

    DEOBA ĆELIJA

    Sve telesne ćelije razmnožavaju se složenom deobom koja se naziva mitoza. U toku mitoze postepeno se dele jedro i citoplazma tako da od jedne postaju dve nove ćelije. Vreme koje protekne između dve deobe označeno je kao interfaza. U interfazi se odvijaju metabolički procesi, ćelija raste i dolazi do udvajanja molekula DNK, odnosno hromozoma. Tokom deobe dele se hromozomi i čitava ćelija. Višećelijski organizmi rastu deobom ćelija.

    Proces ćelijske deobe se odvija postupno i neprekidno. U njemu se mogu zapaziti četiri karakteristične faze: profaza, metafaza, anafaza i telofaza.

    Početkom deobe hromatin se zgušnjava, spiralno uvija i oblikuju se hromozomi koji postaju vidljivi pod mikroskopom. Centriole se razdvajaju i svaka od njih kreće ka jednom od polova ćelije. Jedarce i jedrov omotač se više ne vide. Između naspramno postavljenih centriola obrazuju se tanke niti deobnog vretena za koje se vezuju hromozomi. Hromozomi se raspoređuju po sredini ćelije i obrazuju ekvatorijalnu ploču. U daljem toku mitoze hromozomi se uzdužno dele. Svaka polovina sada predstavlja novi hromozom i oni, povučeni nitima deobnog vretena, putuju jedan ka jednom, a drugi ka drugom polu ćelije. Potom se na membrani ćelije pojavljuje ulegnuće koje se povećava do potpune podele citoplazme na dva jednaka dela. Tako nastaju dve nove ćelije u kojima se obrazuje jedro sa jedarcem, a hromozomi, koji fiše nisu gusto spiralno uvijeni, obrazuju hromatin. Obe nove ćelije imaju isti broj hromozoma, a time i iste gene, kao i ćelija od koje su nastale. Mitoza obično traje od trideset minuta do tri sata.

    Polne ćelije, spermatozoidi i jajne ćelije, nastaju posebnom deobom embrionalnih telesnih ćelija koje imaju 2n, odnosno kod čoveka 46 hromozoma. Ova složena deoba naziva se mejoza ili redukciona deoba, jer se tokom nje broj hromozoma ( 2n ) redukuje na polovinu ( n ). Zato zrele polne ćelije čoveka sadrže po 23 hromozoma. Ovo je veoma važno jer se pri oplođenju polne ćelije spajaju, obrazujući prvu telesnu ćeliju - zigot, u kojoj se uspostavlja ponovo broj hromozoma karakterističan za vrstu ( 2n ), a to je kod čoveka 46.
    Poruku je izmenio vlado, 20.09.2006 u 17:49

  3. #3

    Odgovor: Čovek

    TKIVA

    Ćelije višećelijskih organizama, posebno životinja i čoveka, specijalizovane su u pogledu građe i uloge koju imaju u organizmu. Određenu funkciju obavljaju samo određene vrste ćelija koje su međusobno povezane i čine tkiva.

    Tkivo je skup ćelija zajedničkog porekla, slične građe, oblika i veličine i iste funkcije. Tkiva mogu biti satsavljena od gusto zbijenih ćelija s uskim međućelijskim prostorima i malo međućelijske supstance. Ima i takvih u kojima su ćelije prilično udaljene jedna od druge a međuprostori su ispunjeni tečnom, vlaknastom, hrskavičavom ili mineralizovanom međućelijskom supstancom.

    U ljudskom telu postoje četiri osnovne vrste tikva:

    - pokrovno ili epitelno
    - vezivno ili potporno
    - mišićno
    - nervno tkivo



    Pokrovno ili epitelno tkivo - Osnovna uloga ovog tkiva je zaštita jer ono spolja pokriva površinu tela i oblaže telesne duplje iznutra. Ćelije su zbijene i između njih postoji uzan međućelisjki prostor. One su po obliku najčešće pločaste, kockaste, cilindrične ili cilindrično - trepljaste.

    Vezivna tkiva - Ova tkiva grade osnovu, odnosno potporu nekih organa, ispunjavaju prostor između njih i povezuju ostala tkiva. Neka od njih obavljaju posebne funkcije. Razlikuju se četiri vrste vezivnog tkiva: vezivno tkivo u užem smislu , hrskavičavo, koštano i krvno tkivo.


    Čvrsto vezivno tkivo ( koštano )

    Vezivno tkivo u užem smislu se sastoji od izduženih ili loptastih ćelija koje su udaljene jedne od drugih, a međućelijski prostor je ispunjen osnovnom masom u kojoj se nalazi čitav splet izukrštanih vezivnih vlakana. Prema vrsti i gustini vlakana i ćelija ovog tkiva, razlikuju se elastično, rastresito i masno vezivno tkivo.

    Hrskavičavo tkivo grade po dve - tri grupisane ćelije obmotane zajedničkim omotačem i smeštene u naročita ležišta. Prostori između njih ispunjeni su hrskavicom - međućelijskom masom koja nije tako čvrsta kao koštana. Ona je mekša i gipkija, što omogućava pokrete pojedinih delova tela. Nalazi se u sastavu zglobova, na spojevima rebara, u ušnoj školjci, grkljanu, itd.

    Koštano tkivo sadrži ćelije zvezdastog oblika. One izlučuju mineralne supstanece u velike međućelijske prostore. To tkivu daje čvrstinu, Od njega je izgrađen skelet.

    Krvno tkivo ili krv sastoji se od krvnih ćelija ( crvena i bela krvna zrnca i krvne pločice ) i tečne međućelijske mase koja se naziva krvna plazma. Krv se stalno kreće kroz sistem organa za krvotok i njena uloga je mnogostruka.


    Crvena krvna zrnca

    Mišićno tkivo - Ćelije ovog tkiva su najčešće vretenaste ili cilindrične. One grade mišiće i pod uticajem različitih draži mogu da se skupljaju i opružaju . U ljudskom telu se razlikuju tri vrste mišićnog tkiva: glatko, poprečnoprugasto i srčano.

    Nervno tkivo - Ovo tkivo sastoji se od dve vrste ćelija - nervnih i potpornih.

    Nervne ćelije su nosioci nervne delatnosti. One imaju mnogobrojne kraće nastavke, dendrite, kojima se među sobom dodiruju, kao i po jedan nastavak ili ređe, više veoma dugačkih nastavaka, neurita, koji se granaju po telu. Od ovog tkiva su izgrađeni mozak, kičmena moždina, nervi i ganglije.

Slične teme

  1. Čovek na Mesecu
    Autor Necromancer u forumu Astronomija
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 28.01.2013, 19:34
  2. Čovek rugoba...
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 30.10.2009, 05:27
  3. Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 01.07.2009, 11:20
  4. Čovek - drvo
    Autor SQUAW u forumu Belosvetske zanimljivosti
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 12.09.2008, 22:06
  5. Čovek je psu najbolji prijatelj
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 08.04.2007, 21:16

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •