Ernesto Che Guevara
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 18
  1. #1

    Ernesto Che Guevara



    Rodio se u Rosariu (Argentina) 14. juna 1928., kao prvi sin Ernesta Guevare Lyncha i Celie de la Serne.
    • 1946-1953 studira na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Buenos Airesu.
    • 1950 radi kao mornar na brodu za prevoz nafte, putuje u Trinidad i Britansku Gvajanu.
    • 1951 (februar - 1952 avgust) putuje sa Albertom Granadosom po latinoameričkim zemljama : posećuje Peru, Kolumbiju i Venecuelu, odakle se vraća u Buenos Aires, avionom, preko Majamija (SAD).
    • 1953 Završava Univerzitet i stiče diplomu lekara.
    • 1953-1954 Po drugi put putuje po zemljama Latinske Amerike. Posećuje Boliviju, Peru, Ekvador, Kolumbiju, Panamu, Kostariku i Salvador. U Gvatemali učestvuje u odbrani Vlade predsednika Arbenza, posle čijeg pada živi u Meksiku.
    • 1954-1956 radi u Meksiku kao lekar u Alergijskoj sali Centralne bolnice.
    • 1956 (januar-maj) upoznaje Fidela Kastra i pridružuje se njegovoj revolucionarnoj grupi ; učestvuje u pripremama za pohod "Granme".
    • 1956 (jun-avgust) zatvoren je u gradu Meksiku zbog pripadnistva grupi Fidela Kastra. 25.novembra polazi na jahti "Granma" sa još 82 pobunjenika, predvodjena Fidelom Kastrom iz luke Tuksapan. Stiže na Kubu 2. decembra.
    • 1956-1959 Učestvuje u revolucionarnom ratu protiv Batiste na Kubi ; dva puta biva ranjavan u borbama.
    • 1957 (27.-28. maja) Bitka kod Uvera. 5. juna je imenovan komandantom Četvrte kolone.
    • 1958 (21. avgusta) dobija naredjenje da se prebaci u pokrajinu Las Viljas na čelo Osme kolone "Siro Redondo".
    • 16.oktobra kolona stiže u planine Eskambraj. Od 28. do 31. decembra rukovodi bitkom kod Santa Klare.
    • 1959 (1. januar) Oslobodjenje Santa Klare. 2. januara Čeova kolona ulazi u Havanu i zauzima utvrdjenje La Kabanja. 9. februara proglašen je kubanskim državljaninom po rodjenju. 3. juna ženi se Aleidom March. Od 12. juna - 5. septembra putuje u misiji kubanske vlade u Egipat, Sudan, Pakistan, Indiju, Burmu, Indoneziju, Cejlon, Japan, Maroko, Jugoslaviju i Španiju. 7. oktobra postaje Rukovodilac odeljenja za industriju INRE (Nacionalnog instituta za agrarnu reformu). 26. novembra postaje predsedik Nacionalne banke.
    • 1960 u maju, pojavljuje se u Havani Čeova knjiga "Gerlski rat". Od 22. oktobra do 9. decembra na čelu je privredne delegacije Kube koja posećuje Sovjetski Savez, Čehoslovačku, DDR, NR Kinu i DNR Koreju.
    • 1961 (23.februara) imanovan je za Ministra industrije i člana Centralnog saveta za planiranje, kojim će nešto kasnije istovremeno i rukovoditi. 17. aprila dolazi do invazije plaćenika na Plažu Hiron (Zaliv Svinja). Rukovodi trupama u Pinar del Riu.
    • 1962 (15.aprila) govori na Nacionalnom savetu CTC (Radničke centrale Kube) pozivajući na razvoj socijalističkog udarništva. Od 27.avgusta do 3. septembra nalazi se u Moskvi na čelu vladine i partijske delegacije. Posećuje Čehoslovačku. U drugoj polovini oktobra i početkom novembra nalazi se na čelu trupa u Pinar del Riu.
    • 1963 (maj) imenovan je članom Centralnog komiteta, njegovog Politbiroa i Sekretarijata. U julu, na čelu kubanske vladine delegacije prisutvuje, u Alžiru, proslavi prve godišnjice nezavisnosti te republike.
    • 1964 (16.januara) potpisuje kubansko-sovjetski protokol o tehničkoj pomoći. Od 20. marta - 13. aprila predvodi kubansku delegaciju na Konferenciji OUN za trgovinu i razvoj u Ženevi, Švajcarska. Od 15-17. aprila posećuje Francusku, Alžir i Čehoslovačku. Od 5.-19. novembra nalazi se u Sovjetskom savezu na čelu kubanske delegacije na proslavi 47. godišnjice Velike oktobarske socijalističke revolucije. 11. novembra govori u Domu prijateljstva, na osnivačkoj skupstini Drustva sovjetsko-kubanskog prijateljstva. Od 9.-17. decembra predvodi kubansku delegaciju na Generalnoj skupštini OUN u Njujorku. U drugoj polovini decembra posećuje Alžir.
    • 1965 (januar-mart) Posećuje NR Kinu, Mali, Kongo (Brazavil), Gvineju, Ganu, Dahomej, Tanzaniju, Egipat i Alžir, gde prisustvuje Privrednom seminaru afro-azijske solidarnosti. 14. marta se vraća u Havanu. 15. marta poslednji put javno nastupa na Kubi : polaže račune sa putovanja u inostranstvo pred saradnicima Ministarstva industrije. 1. aprila pise oproštajna pisma roditeljima, deci i Fidelu Kastru. 3. oktobra, na osnivačkom sastanku Centralnog komiteta Komunistčke partije Kube, Fidel Kastro čita Čeovo oprostajno pismo.
    • 1966 (15. februara) šalje jedno pismo svojoj kćerci Ildi, čestitajući joj rodjendan. 7. novembra stiže u gerilski logor na reci Nankauazu (Bolivija).
    • 1967 (23. marta) počinju vojne operacije gerilske grupe (Vojske za nacionalno oslobodjenje Bolivije) kojima rukovodi Če ("Ramon", "Fernando"). 17. aprila u Havani je objavljena Čeova poruka Trikontinentalnoj konferenciji. 20. aprila bolivijanske vlasti hapse Debraya, Bustosa i Rotha. 29. jula je u Havani otvorena osnivačka konferencija Latinoameričke organizacije solidarnosti. 31. avgusta gine Hoakinova grupa u kojoj je bila Tanja. 8. oktobra se odigrava bitka kod klanca Juro. ; ranjeni Če je zarobljen. 9. oktobra "rendžeri" ubijaju Čea u selu Igera. 15. oktobra Fidel Kastro potvrdjuje Čeovu pogibiju u Boliviji.
    • 1968, u junu, u Havani se pojavljuje prvo izdanje "Čeovog dnevnika iz Bolivije".



    Mnogi ga smatraju najvećim revolucionarom kog je svet video. Drugi pak smatraju da je od njega napravljen samo jedan dobar brend, te da stvari uopšte nisu tog obima kako su predstavljene. U koju grupu ljudi vi spadate?

  2. #2

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    viva la revolucion

    Poruku je izmenio HLEBmaster, 15.10.2006 u 15:58

  3. #3

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Protivnik sam Che Guevare samo zbog njegovog velikog podrzavanja Komunizma...

  4. #4

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    http://sejn.blogger.ba/arhiva/2007/01/27#670200
    Добар текст о Че Гевари, написао га је Марио Варгас Љоса.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  5. #5

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Smatram da je Che najveci revolucionar svih vremena, i to ne zbog toga koje su posledice njegove borbe, nego zbog njegove nesalomive volje da ucini nesto za "opstu stvar", da se suprotstavi tiraniji, naravno imajuci u vidu pre svega njegovo slabasno zdravlje i doktorsku diplomu. Ne treba Chea posmatrati kao komunistu, jer su drustvene okolnosti tog vremena uslovile njegovo deklarisanje, vec iskljucivo kao borca za oslobadjanje okova koji stezu narod. To sto su ti okovo bile bogate kompanije kapitalisticke amerike je uslovilo to da je on bio komunista. Njegovu velicinu dokazuje to sto posle pobede na Kubi nije ostao tamo, iako je imao jednu od celnih uloga u zemlji, nego je otisao dalje.....u borbu za oslobadjanje drugih.

  6. #6

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Dr Ernesto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara ili el Če (šp: Ernesto Guevara de la Serna, Che; 14. jun 1928 - 9. oktobar 1967), rođen u Argentini, marksistički revolucionar i kubanski gerilski vođa. Bio je bitna figura u revoluciji Fidela Kastra na Kubi (19561959) kao član pokreta 26. juli.

    Ernesto Gevara de la Serna rođen je 14. juna 1928. u mestu Rozario, jednom od većih argentinskih gradova, u dobrostojećoj familiji. Iako je familija bila aristokratskog porekla preferirala je socijalističke ideje. Godine 1947. Ernesto susreće mladu devojku po imenu Berta Gilda Infante, poznatu pod imenom Tita. Tita je bila članica argentinske komunističke omladine i njih dvoje će kasnije postati nerazdvojni prijatelji. Zajedno će čitati marksističke tekstove i raspravljati o aktuelnim pitanjima. Godine 1948. Ernestu je 20 godina i upisuje se na studije medicine na univerzitetu u Buenos Airesu. Do marta položio je sve ispite iz prve godine medicinskog fakulteta, u junu polaže sve ispite iz druge godine, a u decembru sve ispite s treće godine. Dana 1. januara 1950. Ernesto kreće na putovanje severnim argentinskim provincijama i to na biciklu koju je preradio u mali motor. Tako stiže u San Francisko del Čahar, blizu Kordobe, gde njegov prijatelj Alberto Granado upravlja centrom za obolele od lepre. Po povratku s tog putovanja nastavlja studije s velikim interesom za alergije, astmu i lepru.

    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  7. #7

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Za vreme studija radio je kao bolničar na trgovačkim brodovima argentinske nacionalne trgovačke pomorske kompanije. Na tim putovanjima obilazi južne obale Argentine, Brazil, Venecuelu i Trinidad. U oktobru odlučuje da krene na putovanje kroz Latinsku Ameriku, zajedno s Albertom Grandadom na starom Norton motociklu od 500 cc. Na tom putovanju 1. maja stiže u Limu. Tu upoznaje doktora Huga Peskea, peruanskog naučnika i direktora nacionalnog programa za lepru te istaknutog marksistu. Oni nekoliko noći do ranih jutarnjih sati vode razgovore. Če će te razgovore kasnije istaći kao veoma važne u promeni njegovog stava prema životu i društvu. Tada odlučuje da se vrati u Buenos Aires kako bi dovršio studije. Putuje teretnim avionom preko Majamija, gde dolazi do tehničkih poteškoća što odlaže let za mesec dana. Kako bi preživeo radi kao kelner i perač posuđa u jednom baru. U redovnoj proceduri provere stranaca ispituje ga policija i između ostalog ga pitaju da li su njegovi roditelji komunisti.



    Vraća se u Buenos Aires 31. avgusta, a studije završava početkom 1953. godine. Nakon lekarskog pregleda za regrutaciju proglašen je nesposobnim. Potom odlazi u Boliviju, da bi se nakon promene nekoliko zemalja skrasio u Gvatemali. Dana 7. jula ponovo odlazi na putovanje po Latinskoj Americi. S tog putovanja piše svojoj tetki Beatris: "Na slici našeg voljenog druga Staljina zakleo sam se da neću predahnuti pre nego ta kapitalistička hobotnica bude uništena". Godine 1954. učestvuje u borbama protiv gvatemalske vlade, gde se prijavio u sanitet pobunjenika i naučio svoje prve vojničke veštine. Početkom 1955. godine Če radi kao doktor u bolnici u Meksiku. U junu susreće brata Fidela Kastra Raula Kastra, s kojim će se sprijateljiti.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  8. #8

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Dana 24. juna 1956. meksička policija hapsi Čea zajedno sa njegovim kubanskim prijateljima (među kojima je bio i Fidel Kastro), a 3. jula novinska agencija UPI objavljuje: "Argentinski doktor Gevara biće deportovan u domovinu zbog pretpostavke da je učestvovao u neuspeloj zaveri protiv kubanske vlade Fulgensija Batiste". Bivši meksički predsednik Lazaro Kardenas umešaće se u rad policije kako bi odbranio kubanske revolucionare pa su krajem jula Če Gevara i braća Kastro pušteni na slobodu. Na slobodi su u tajnosti nastavili sa svojim revolucionarnim aktivnostima. Dana 2. decembra grupa od 82 ljudi iskrcava se na istočnoj obali Kube kod mesta Los Kayelos. Međutim njihov dolazak je primećen i vladine snage kreću u poteru za njima. Revolucionari se dele u manje grupe.

    Dana 5. decembra kod mesta Alegđija del Pino Če upada u zasedu, biva ranjen u vrat ali uz pomoć saboraca uspeva pobeći u polja šećerne trske, da bi 21. decembra Čeova grupa stigla na plantažu kafe gde ih je Fidel već čekao nekoliko dana.

    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  9. #9

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    U januaru 1957. napadaju kasarnu u mestu La Plata. Bila je to prva pobeda revolucionara. U osvit zore prvog dana nove godine diktator Batista pobegao je iz zemlje. Nakon pobede revolucije Če 9. februara dobija kubansko državljanstvo. Od jula do avgusta je na putu sa službenom kubanskom delegacijom, prvo u Ujedinjene Arapske Emirate i Egipat, gdje susreće Nasera. Potom odlazi u Indiju, Tajland, Japan, Indoneziju i Pakistan. Povodom incidenta u Zalivu svinja kada su izbegli Kubanci uz pomoć Amerikanaca pokušali srušiti vlast na Kubi izjavljuje: "Mi imamo sastanak s istorijom i jednostavno si ne možemo dopustiti da budemo uplašeni! Moramo zadržati entuzijazam s kojim smo krenuli u borbu. Moramo graditi fabrike levom rukom, u desnoj ruci držati pušku, a s obe noge zgaziti crve".

    Nakon ubistva kongoanskog predsednika Patrisa Lumube i dolaska na vlast diktatora Čombea Če u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku izjavljuje: "Svi slobodni ljudi sveta moraju biti spremni na osvetu za kongoanski zločin". Godine 1965. Če odlazi u Kongo s grupom kubanskih suboraca kako bi učestvovao u tamošnjim borbama. Godinu dana kasnije (1966.) Če u najvećoj tajnosti putuje u Havanu gde se priprema za novu misiju u Boliviji. Preko Moskve, Praga, Beča i Brazila Če stiže u Boliviju 3. novembra.

    8. oktobra 1967. kod sela La Higera Čea i njegova dva saborca zarobila je bolivijska vojska. Na mesto gde su zarobljeni uskoro dolazi pukovnik bolivijske vojske, Kubanac koji radi za CIA-u. On sprovodi naređenje sa više instance i na licu mjesta ubija Čea i njegove saborce Vilija Kubu i Huana Pabla Čanga. Bolivijski vojnik je izvršio naređenje, ali nije mogao gledati dok je pucao u njih.

    Nakon Čeove smrti vodeći svetski listovi ponudili su 125.000 američkih dolara za njegov dnevnik. Dana 1. jula 1968. dnevnik je objavljen na Kubi i distribuiran je besplatno. Sadržaj dnevnika izazvao je međunarodni skandal zbog načina na koji su bolivijska vojska i Amerikanci tretirali ratne zarobljenike.

    Zbog svoje mučeničke smrti Če je postao planetarni uzor mnogim mladima, posebno 1960.-ih i 1970.-ih godina XX veka. Ernesto Gevara de la Serna, ili kraće – Če, autor je i dve knjige:

    Gerilsko ratovanje (1960.) i
    Epizode iz revolucionarnog rata (1963.).
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  10. #10

  11. #11

    14

    Ne bih pricao za podatke pre 65 godine posto to su upravo uradili drugi clanovi i postovaoci Ce-a,ali bih se zadrzao sada samo na pisma koih je Ce patio Kastru za vreme njegov prestoj u Kongo:

    "...ne znaju ni da pucaju.Megju njima nema discipline,ni vojle da ratuju"
    -ovo je del prvog pisma,shaljeno juni 1965 godine.

    "Ne mozemo da pretendyjemo i da kazemo da je situacija ovde dobra,kad nije. Domakji lideri pokreta vekjinom vremena provode u inostranstvu.Megju njima nema sloge,nema organizacije,ni autoriteta.Nema poverenje megju ljudima.Vekjina ne zna sta da rade i koga da slusa.Ovde nema spremnost na zrtvu.Dobiti rat sa ovakvom vojskom,to je van svake pameti"
    - deo vtoro pismo,shaljeno avgust 1965 godine

    Nakon ovih zborovi,Che je bio primoran da odustaje od svoje namere,iako nije bio lako da se on razubedi.A to pokazuje ono sto je ucinio kad su vise bili u zasedu i kad jedinstven izlaz im je bilo preko camci da begaju u Kubanskoj ambasadi,a on tada je ostao sam sa jos jednom pridruznika da nastave sa svojom idejom.Nakon 2-3 dana kasnije Che je bio primoran(sto od svest, sto od pozivi sto mu je Kastro tada shaljao) da odustaje, da ode u Kubanskoj ambasadi.
    Ali tu ne zavrsuju njegovi ideali
    Nakon poziva Kastru da se vrati na Kubi,Che mu je rekao da se on otkazao od sve sto je Kubansko i da nema nameru da se vrati na taj otok.I je nameravao da Kastro mu pripremi gerilu iz Kube za da ode u neku drugu drzavu da se bori.
    Po mnogo replike od obe strane,na kraj Kastro je ponudio resenje koe ga je prifatio Che,a to je da ode u Pragu i tamo da stanuje izvesan period,dok se ne smanji "magla" od strane Amerike,i da bude bezbednije za organizovanje na sledecu revoluciju.

    Eh kako bi bio lep citav svet,da bi Che ispunio svoju nameru?!
    Poruku je izmenio BaneK, 02.05.2007 u 21:28 Razlog: dve uzastopne poruke
    Our freedom, and what keeps it alive day to day, have the color of blood, and they're proud of their sacrifice.

  12. #12

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Citat aleksandarns kaže: Pogledaj poruku
    Smatram da je Che najveci revolucionar svih vremena, i to ne zbog toga koje su posledice njegove borbe, nego zbog njegove nesalomive volje da ucini nesto za "opstu stvar", da se suprotstavi tiraniji, naravno imajuci u vidu pre svega njegovo slabasno zdravlje i doktorsku diplomu. Ne treba Chea posmatrati kao komunistu, jer su drustvene okolnosti tog vremena uslovile njegovo deklarisanje, vec iskljucivo kao borca za oslobadjanje okova koji stezu narod. To sto su ti okovo bile bogate kompanije kapitalisticke amerike je uslovilo to da je on bio komunista. Njegovu velicinu dokazuje to sto posle pobede na Kubi nije ostao tamo, iako je imao jednu od celnih uloga u zemlji, nego je otisao dalje.....u borbu za oslobadjanje drugih.
    Бар из ове перспективе видимо да је комунизам био зло, веће него што су то били окови против којих се борио. Имамо пример да су десничарске диктатуре изродиле здравија и сређенија друштва него што је то урадио комунизам. Имамо примере Чилеа, Шпаније, Португала, Грчке... Че можда јесте био доследан и упоран, али није био доследан и упоран у правој ствари и на прави начин.

    Citat ledche kaže: Pogledaj poruku
    Eh kako bi bio lep citav svet,da bi Che ispunio svoju nameru?!
    Да, људи би или умирали од глади као у Северној Кореји или би добијали троје јаја седмично као на Куби.
    Сви се диве западу и желе да живе као на западу, а просипају причу како се диве револуционарима. Лицемерје чисто.

    http://sejn.blogger.ba/arhiva/2007/01/27#670200
    Bio je jako hrabar dok je u La Cabana tvrđavi ubijao civile, uključujući i
    četrnaestogodišnjeg dječaka. Ali pošto je zarobljen od strane bolivijskih
    vojnika izgledao je prilično uplašeno.
    "Više vam vrijedim živ nego mrtav", rekao im je, moleći za svoj život. Na
    njegovu nesreću, bolivijski vojnici postupili su onako kako bi on postupio s
    njima.

    Skraćena i prevedena verzija teksta napisanog 11. jula 2005. od strane Alvara Vargasa Llose (Alvaro Vargas Llosa) u "The New Republi
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  13. #13

    14

    Tu se ne slazam da Che bio dosledan na losu stvar!!!
    A da to vi bude jasno,dovoljno je da pogledate snimke iz 1959 godine,vremena kad Che i Kastro setaju po ulicama,i uocite tu srecu svih ljudi koji prisustvuju na tu ceremoniju.Pa onda da govorite za to,koje zlo je gorije.
    A da...moze i da procitate nekoju stvar oko to koliko je famu dignuo Kubanski narod kad se Che "izgubio"!!!

    U vezi sa primer koji navodis,Severna Koreja, ni sam cuo da neko moze se sporedi sa Che-a,pa ne moze ni Kim Jong Il !!!
    Drugo...,ne gledam nisto ljiepo u "zapada".dali za tebe je ljiepo da gi ne vidis svoje decu po celi dani,ni svoju zenu,a za svoje bliske da ne govorim,zbog posao, zbog veliki kapital???ima jedan veliki aforizam koji glasi:
    "Jedan momenat srece,vrijedi tisocu godine slave!!!"
    Che u celom zivotu se borio za srecu kod ljude,a ne kapital...i od to sta "kazev" snimke od tog vremena,to je i uspeo da postigne na Kubi.Che ga je ispunjavao druzba sa ljudima,ama samo sa zadovoljnim ljudima,zato svaka Subota je bila njegova istinska sreca...on svaku Subotu je isao na plantazima na dobrovoljni rad pomazejuci na seljacima u posao,iako je drzao 4 pozicije u vlastu-to,ga ne pravi srecan-da sedi u fotelji i naregjuje nekom!!!Tako i ljudi su bili zadovoljniji!!!
    A to sto navodis da na Kubi sad zive se sa korkama hleb po ceo dan...to je tacno!!! ali to ne je posledica na onom za sto se borio Che,vec na onu PROKLETU Ameriku,koja je uspostavio embargo nad Kubi,i to traje i dan,danas.I ti da si zatvoren sa svih strana,neznam kuda bi se dvizio???Ali ipak mogu da konstatiram da sreca sto opkruzuje ljude na Kubi je mnogo velika!!!

    A sakao sam da te upitam sta bi ti radio kad bi te nadglegjuju izdaje,dali ti ne bi se oslobodio od svih ti ljudi???
    Poruku je izmenio BaneK, 02.05.2007 u 21:31 Razlog: uzastopni postovi
    Our freedom, and what keeps it alive day to day, have the color of blood, and they're proud of their sacrifice.

  14. #14

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    blog





    Марксизам (комунизам) није пропао, марксизам је злоупотребљен!
    На основу Марксових теоријских сазнања изграђена је теорија диктатуре пролетаријата, научног социјализма, извршене бројне револуције, почев од Октобарске преко Југославенске до Кубанске. Међутим, дошло је до дегенерације ових друштава и дискредитовања марксизма, и један од задатака свакако је објашњење овога процеса, које нам може послужити за разумевање садашњих друштвених појава и антиципацију будућих. Диктатуре стаљинистичког типа су уништавале у име марксизма, али то није био марксизам. Демократија је у самим темељима истинског комунизма и социјализма. Марксизам подразумева критички однос према друштвеним појавама, и ни у ком случају не може бити 'превазиђен', 'застарио', 'промашен' и слично, како би то многи идеолози и дојучерашњи 'комунисти' желели. Радник продајући своју способност да ради, не добија вредност утрошеног рада, већ велики део те вриједности присваја капиталиста - послодавац. Сталном жељом за увећањем профита, капиталисти све више појачавају експлоатацију и сиромашење радника, увлачећи целу привреду у кризу. Као и против свих других прогресивних идеја у људској историји које угрожавају интересе експлоататорских друштвених група, и против марксизма се већ више од сто година беспоштедно боре реакционарне, најчешће владајуће класе. Свим силама се боре за очување својих социјалних привилегија, схватајући да је управо дјеловање марксистичке теорије на радничку класу њихов највећи непријатељ, која их када једном постане самосвсна, неизбежно уништава. Отуда и толико упињање да се пролетаријату оцрне и згаде идеје социјализма. Разбијање СФРЈ, братоубилачки ратови, пљачкање друштва и убрзано осиромашење становништва су недвосмислено показали да се ни један социјални и економски проблем не може решити на основама национализма, шовинизма нити наводним прозападним реформама. Као што су опасни сви тоталитаристички режими, опасни су и садашњи "про-западни" и "про-демократски" заговорници потпуног отварања тржишта западном империјализму и "приватизације" (пљачкализације) друштвене имовине.
    Реците НЕ капитализму, криминалу, национализму, 'либерализму', корупцији и другим реакционарним појавама и струјама. Заузмите хуман, интернационалистички став. Борите се свим демократским средствима за праведно, социјалистичко друштво у коме ће слобода сваког појединца бити основ слободе за све. Укључите се у борбу за ново друштво засновано на марксизму и научном социјализму!

    проглас копиран и прилагођен.
    извор ХКП.
    Poruku je izmenio StOlA, 03.05.2007 u 00:54

  15. #15

    Odgovor: Ernesto Che Guevara

    Svako koga interesuje Che trebao bi da pročita knjigu "Dnevnik motocikliste". Knjiga je putopisnog karaktera i laka je za čitanje... Opisuje njegovo putovanje po Južnoj Americi i dogodovštine vezane za njegovu mladost.
    Kad pijem ne preterivam, nit volem nit preferiram... Al mi se desi...
    Svega se tako nakupi... Pa tamburama mangupi, prepreče put...

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Ernesto Sábato
    Autor Kalina u forumu Književnost
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 21.11.2008, 10:42

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •