Milu Đukanoviću apsolutna većina
Po svemu sudeći, na vanrednim parlamentarnim izborima održanim u Crnoj Gori nedelju, Koalicija "Evropska Crna Gora - Milo Đukanović" osvojila je apsolutnu većinu.
Prema nepotpunim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju, za Đukanovićevu koaliciju je glasalo 51,5% birača, te će ona, po svemu sudeći, imati 49 od ukupno 81 poslaničkog mandata.
U parlament ulaze i poslanici Socijalističke narodne partije sa 16 ili 17 mandata, Nove srpske demokratije sa šest ili sedam i Pokreta za promjene sa pet mandata, dok će četiri albanske stranke imati po jednog poslanika.
Kako je saopštio Centar za demokratsku tranziciju, rezultati su dobijeni na osnovu 75% prebrojanih glasačkih listića, a mogućnost greške neće značajnije uticati na konačni raspored snaga u parlamentu.
Glasanje bez većih incidenata
Odziv birača od oko 62% bio je nešto manji od očekivanog i znatno niži nego na parlamentarnim izborima odrzanim 2006. godine, kada je bio 71,1 %, navodi CDT.
Tokom glasanja, kako se navodi, nije bilo značajnijih incidenata.
Posmatrači napominju da rezultati ne predstavljaju iznenađenje, jer su istraživanja javnog mnjenja listom ukazivala na dominantnu pobedu koalicije koju je predvodio premijer Milo Đukanović nad konkurentima iz opozicije.
Međunarodnih reagovanja na projektovane rezultate izbora u Crnoj Gori tokom noći između nedelje i ponedeljka uglavnom nije bilo.
Oprezna izjava britanskog ambasadora
BBC je uspeo da, pola sata po zatvaranju biračkih mesta, dobije opreznu izjavu britanskog ambasadora u Podgorici, Kevina Lajna:
"Važno je naglasiti da je Crna Gora tračak svetlosti na zapadnom Balkanu - s obzirom na njenu, po našoj proceni, značajnu političku i ekonomsku stabilnost u proteklom periodu. Ovi su drugi po redu parlamentarni izbori od nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Međunarodna zajednica je pažljivo nadzirala te i predsedničke izbore dve godine kasnije, i njihov tok je uglavnom pozitivno ocenjen. Od tada Crna Gora je jasno stavila do znanja da želi da se pridruži Evropskoj uniji i Nato paktu, i sasvim je jasno da je svima stalo da ovdašnji izbori budu slobodni i pošteni", rekao je on.
Podgorica
Ambasador Lajn je zatim još rekao da Britanija "podržava evropske i NATO ambicije Crne Gore".
"Što se tiče Evropske unije, mi verujemo da zahtev Crne Gore da dobije status kandidata za članstvo u Uniji, koji je podnela prošlog decembra, treba da bude rešen na uobičajeni, tehnički način. Drugim rečima, Evropska komisija bi trebalo da počne da priprema svoj zvaničnu procenu toga o čemu trenutno pregovaramo sa našim parterima u Uniji. Naše mišljenje je da je to najbolji način da članice Evropske unije odluče da li je Crna Gora spremna za status kandidata i otvaranje pregovora o približavanju", rekao je Lajn.
Britanski ambasador u Podgorici je dodao i da pored rezultata glasanja čeka da čuje i ocenu međunarodnih posmatrača:
"Pažljivo pratimo izveštaje o ukupnom izbornom procesu. Nadamo se da će ovi izbori biti još jedan važan korak napred na putu Crne Gore da postane moderna i demokratska evropska država", rekao je Kevin Lajn.
Zašto baš sada?
Tokom predizborne kampanje, premijer Đukanović je isticao da želi da dobije "mandat za ubrzavanje procesa priključenja EU i NATO-u".
Glavne opozicione stranke su, međutim, tvrdile da su izbori raspisani kako bi se premijer učvrstio na vlasti pre nego što crnogorska privreda počne da oseća pune posledice svetske ekonomske krize.
U trci za 81 mesto u parlamentu učestvovalo je 16 izbornih lista - sedam koalicija i devet samostalnih partija.
Pravo glasa na vanrednim parlamentarnim izborima imalo je 498.305 birača, a izbore je pratilo 1210 stranih i domaćih posmatrača.
Bili su to osmi parlamentarni izbori u Crnoj Gori od uvođenja višestranačkog sistema, a drugi od sticanja nezavisnosti, maja 2006. godine.
Uz parlamentarne izbore, održani su i lokalni izbori u Nikšiću i Budvi, kao i izbori za gradonačelnike Herceg Novog i Tivta.