300: Bitka kod Termopila
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 28
  1. #1

    300: Bitka kod Termopila

    300: Bitka kod Termopila

    Ime: 300,-plakat-26736-1-2_670x0.jpg Pregleda: 1043 Veličina: 246.8 KB

    Originalni naziv: 300
    Režija: Zack Snyder
    Uloge: Gerard Butler, Lena Headey, David Wenham, Vincent Regan, Rodrigo Santoro, Dominic West

    Sinopsis:
    300: Bitka kod Termopila je uzbudljiva verzija priče o drevnoj bici kod Termopila u kojoj se Kralj Leonida (Džerard Batler) sa 300 Spartanaca borio do smrti protiv Kserksa i njegove mnogobrojne persijske vojske. Iako su bili daleko malobrojniji, njihova odvažnost i žrtva inspirisali su celu Grčku da se ujedini protiv Persije, postavljajući liniju odbrane demokratije.

    Inspirisan radom strip crtača Frenka Milera, autora Grada greha , film 300: Bitka kod Termopila je epska avantura o strasti, hrabrosti, slobodi i žrtvi koju otelovljuju spartanski ratnici koji su učestvovali u jednoj od najvećih bitaka u istoriji. Ovaj film, u režiji Zeka Snajdera ( Zora mrtvaca ), oživljava poznati strip Frenka Milera kombinujući žive glumce i vituelnu pozadinu i predstavlja njegovu viziju ove drevne priče.

    U filmu glume Džerard Batler ( Fantom iz opere ), Lena Hedi ( Braća Grim ), Dejvid Venam (trilogija Gospodar prstenova ) i Dominik Vest ( Zaboravljeni . Scenario su napisali Zek Snajder, Kurt Džonstad i Majkl B. Gordon, po stripu Frenka Milera i Lin Varli.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  2. #2

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Produkcije:
    Spartanci su među najtajanstvenijim kulturama u istoriji. Učeni da se nikada ne povlače, da se nikada ne predaju, Oni su savršeni ratnici. “Spartanci ostaju misterija za svakoga,” kaže Frenk Miler, koji je autor stripa 300 koji je bio inspiracija za film. “Oni su verovatno jedinstveni po tome što su potpuno ratnička kultura, apsolutno posvećena ratovanju. Imaju kodeks časti koji govori o tome šta znači biti Spartanac, i iz toga je proistekla herojska klasa do tada neviđena u svetu.”

    Koscenarista i reditelj Zek Snajder dodaje, “Spartanci žive za borbu. Oni je obožavaju,” kaže. “Bore se kao jedan, formirajući falangu u kojoj štit svakog ratnika štiti čoveka pored njega. To je zadivljujući i zastrašujući prizor, čak i za masu Persijanca. Iako se Spartanci suočavaju sa brojno daleko nadmoćnijim neprijateljem, pravi spartanski ratnik je uvek spreman da pogine za slobodu—oni to smatraju ‘divnom smrću’. Oni sebe definišu žrtvovanjem i slobodom.”

    Frenk Miler se prvi put susreo sa Spartancima kada je kao dečak gledao film “300 Spartanaca”. On se seća, “Bio sam prilično uzdrman i inspirisan tim filmom jer me je naučio da heroji nisu obavezno ljudi koji dobiju medalju na kraju priče, da su heroji ljudi koji rade pravu stvar zato što je prava, makar za to položili i život. Čitavog života sam želeo da ispričam tu priču zato što je to najbolja priča na koju sam ikada naišao. S vremenom, konačno sam stekao crtačke sposobnosti u takvoj meri da sam mogao da se uhvatim u koštac sa tim.”

    Da bi ilustrovao 300, Miler je sintetizovao svoje obimno istraživanje—koje ga je odvelo do samih litica Termopila—sa svojim prepoznatljivim stilom koji je uneo i u legendarne stripove kao što su Grad greha i Povratak Tamnog Viteza. Sveo je spartansku uniformu (čija je težina pod punom opremom iznosila skoro polovinu težine tela) na ono najosnovnije i na simbolične elemente i začinio priču o istorijskoj bici kod Termopila 480. godine pre n.e. elementima ranijih sukoba između Kserksa i Grka.

    “Frenk je uzeo stvarni događaj i pretvorio ga u mitologiju,” kaže Snajder, koji je uneo i deo svoje vizije priče u film. “Hteo je da uhvati suštinu onoga što čini jednog spartanskog ratnika. Ako odete do Termopila, statua Leonide je naga; ima štit i koplje i to je sve. Frenk je išao do Termopila i siguran sam da je to video i pomislio, ‘U redu, tako moramo i mi da uradimo.’”

    300 je postao bestseler i doneo Mileru brojne nagrade. “Priča je samu sebe prodavala,” kaže on. “Ja sam samo dao sve od sebe da dostojno prenesem veliki istorijski trenutak. Bilo je važno obratiti pažnju na razvoj i pojavljivanje likova da bi bili dinamičniji i da bi se izgubio osećaj da je u pitanju stara priča. To nije stara priča, to je večna priča.”

    Knjiga je pridobila veliki broj fanova, među kojima su bili i reditelj i producenti filma. “Kod Frenka je sjajno to što crteže prati izvrsna proza,” primećuje Snajder. “To nisu samo ilustracije; tu postoji poezija.”

    “300 je neverovatno delo i Zek je ušao u projekat sa velikom ljubavlju za izvorni materijal,” kaže producent Mark Kanton.

    Snajderov proces osmišljavanja filma bio je sličan onome što je iskusio Miler. Želeo je da zaobiđe principe realističkog filma i nađe način da učini da sve to “oživi na ekranu”, objašnjava on. “Nisam hteo da snimim film koji izgleda kao fotografija, već da vas prenesem u svet koji je Frenk stvorio u svom stripu. Ovo nije istorijska drama. Priča nije linearna. Niti je namera bila da bude sasvim istorijski tačna. Naš cilj je bio da stvorimo iskustvo drugačije od bilo čega što ste ikada videli.”

    “Od početka, svi u vezi sa filmom, od studija do producenata, izvršnih producenata, glumaca, izuzetno su me podržali u onome što sam hteo da uradim sa ovom pričom,” kaže Snajder. “Svi su shvatili viziju, tako da je ovo bilo zaista izuzetno iskustvo.”

    Prisustvo Frenka Milera, koji je bio i izvršni producent filma, bila je možda izvor pritiska za reditelja, ali jedan od producenata Berni Goldman kaže, “Frenk je bio toliko fin i raspoložen za saradnju. Kad god bi Zek zatražio njegov komentar ili odobrenje, on bi rekao, ‘Samo napred, sjajno je. Dopada mi se to što radiš.’ Prihvatio je film i sve ljude koji su učestvovali u njegovom stvaranju.”

    Džerard Batler, koji glumi kralja Leonidu, kaže, “Sve izgleda kao da je neko ko je bio tamo i prisustvovao bici zaspao i celu stvar iznova sanjao... puno toga postoji u mašti, tako da smo mogli da odemo mnogo dalje. Ovo je neverovatna priča, koja je bila inspiracija tolikim ljudima kroz istoriju, ali nije dokumentarac. To je fantastična priča puna strasti, politike i brutalnosti, kao i toliko mnogo drugih stari koje postoje u tom hiperrealnom, divnom svetu emocija.”

    Džerard Batler je za projekat saznao tokom sastanka sa ljudima iz studija Warner Bros. “Izgovorili su reč ‘300’ i ja sam znao da tu ima nešto sveže i drugačije,” seća se i dodaje, “Kada sam upoznao Zeka Snajdera, znao sam da je to momak koji razume stvari u ovoj priči koje se ne mogu objasniti i šta one traže.”

    Producent Džefri Silver kaže da Batler ima kvalitete koji ga čine savršenim za ulogu Spartanskog kralja: “Njegova harizma i liderski kvaliteti uspostavili su drugarski odnos među glumcima. On je ujedinio tim Spartanskih glumaca.”

    Batler je bio oduševljen prilikom da se upusti u istraživanje o toj kulturi. “Spartanci se susređu samo sa bolom tokom čitavog života da bi se naučili izdržljivosti, neustrašivosti i nemilosrdnosti prema protivniku,” kaže glumac. “Sve to zahteva snažan karakter, od načina na koji se ti ljudi obučavaju do toga kako žene moraju da daju svoju decu u ime rata.”

    Senarista Kurt Džonstad dodaje, “Konkurencija je oštra. Kodeks časti i osećaj dužnosti i lojalnosti je usađen u njih. Oni tako dišu i ostvaruju međusobne odnose.”

    Zastrašujući i poštovani kralj grčkog polisa Sparte, Leonida, vlada uz pomoć i savete svoje kraljice, Gorgo. “Gorgo je, po svim podacima, briljantna,” kaže Miler. “Ona i Leonida čuvaju jedno drugom leđa i ona daje veliki doprinos njegovom strateškom razmišljanju. Među njima postoji snažno emotivno i intelektualno partnerstvo. Spartanske žene su ratnice baš kao i muškarci. Muškarci prvi odlaze u borbu, ali u filmu ćete videti da i žene umeju da budu žestoke.”

    Rođena na severu Engleske, Lena Hedi poseduje urođenu snagu i gracioznost koji su bili značajni za ulogu Gorgo. “Lena je toliko snažna i staložena. Takođe je i prelepa, a iz očiju joj zrači mudrost,” kaže Batler.

    Spartanska kraljica Gorgo nije istaknut lik u Milerovoj priči, tako da je Hedijeva imala veliku slobodu u osmišljavanju svog lika, vođena razgovorima sa Snajderom. “U filmu, ona je zaista snažan lik, zbog svega kroz šta prolazi i svega što je spremna da žrtvuje,” kaže Hedijeva. “Već je izgubila mu, ali da prizna to bilo bi previše, tako da se ona bori, svim srcem, u političkoj areni. Vidim Gorgo kao srce i instinkt Sparte, a instinkt nas obično vodi do prave odluke.”

    Leonidas dobija priliku da pokaže sve ono što ga sačinjava, kao kralja i kao čoveka, kada u grad stigne glasnik sa upozorenjem da vojska hiljadu pokorenih nacija maršira prema Sparti. Kserks, kojeg igra Rodrigo Santoro, bacio je drevni svet na kolena svojom hrabrošću. “On je bogat i arogantan, veoma nestabilan megalomanijak,” objašnjava brazilski glumac koji tumači lik samoproklamovanog Boga-kralja. “On samo želi da pokori svet. Njegova ambicija nema granica. On želi slavu i pobedu; želi večnu slavu. Ispod svega toga, on je, međutim, veoma slab i nesiguran.”

    Leonida pokazuje Persijancima šta misli o njihovoj pretnji tako što ubije glasnike. Ali spartanski političari ne žele da se bore. Teron, kojeg glumi Dominik Vest, predstavlja novi tip Spartanca, koji je više zainteresovan za pregovaranje oko moći nego za borbu za slobodu. “Teron ni u kom slučaju nije pošten ni iskren političar, i njegova dvojnost se pre svega ogleda u tome što je bio izdajnik naklonjen Persijancima,” kaže Vest. “On je političar, a ne ratnik. Uvek je dobro glumiti negativca; oni obično imaju bolji tekst,” smeje se glumac.

    Spartanski Savet šalje Leonidu da se konsultuje sa Proročicom—mladom ženom okruženom Eforima, ljudima koji tumače njene znake. “Leonida razume tačno šta Persija smera i zna kako da ih zaustavi,” kaže Frenk Miler. “Ali sve je protiv njega. Savet iz nekih svojih razloga ne želi bitku, i koriste proslavu Meseca kao izgovor da ne pođu u rat.”

    Leonida bi radije poginuo u borbi nego kleknuo pred osvajačem, ali sa Ksersom će morati da se bori bez podrške Spartanske armije. “Leonida je verovatno najodlučniji lik koji sam ikada glumio, ali kada njemu dođe trenutak neodlučnosti, kada mu treba potvrda da je u pravu, on se obraća svojoj ženi,” kaže Batler. “I ona mu objasni zašto mora u rat, ‘Idi i umri. Nikada te više neću videti, ali ćeš ovo uraditi kao slobodan čovek. Ne kao kralj ni kao građanin Sparte, već kao slobodan čovek.’ To je zaista suština spartanske žene.”

    Iako nije kod Ognjene Kapije sa Leonidom, Kraljica Gorgo mora da se suoči sa bitkom kod kuće. Njena žrtva za Spartu i budućeg kralja, njenog sina, jednaka je Leonidinoj. “Gorgo je ratnik koliko i Leonida. Ona mora da okupi i povede svoj grad i zemlju u pomoć svom kralju,” potvrđuje Džonstad, “dok se odupire Teronovim političkim malverzacijama.”

    Njene reči su savršen izazov za jednog spartanskog ratnika. “Od njegove nacije se traži jedino što oni ne rade, a to je da se pokori drugom osvajaču,” kaže Batler. “On najbolje razume važnost ove misije. Nije u pitanju samo odbrana Sparte—ovo je trenutak da se svetu, a ne samo Kserksu, pokaže od čega su Spartanci sačinjeni.”

    Dobrovoljačka garda, sačinjena od 300 najveštijih i najhrabrijih spartanskih ratnika, okupila se oko Leonide. On ne može da objavi rat ali može da uzdrma Kserksa. Kada Sparta odluči da se bori, nema osvrtanja. “Suočava se sa neverovatno nadmoćnijim neprijateljem, ali je to savršeno za spartanskog kralja,” kaže Batler. “On vodi svoju elitnu vojsku da se suoče sa Persijancima kod Termopila.”

    Diliosa, Spartanskog ratnika i pripovedača u stripu, igra Dejvid Venam, australijski glumac čija se popularnost u Americi drastično povećala posle uloge u trilogiji “Gospodar prstenova”.

    “Volim da pričam priče, tako da je prilika da glumim pripovedača zaista dar,” klaže Venam. “Dilios veliki deo vremna zabavlja vojnike pričajući priče. On je verovatno jedan od Leonidinih najboljih prijatelja, i veliki ratnik kojeg ljudi veoma poštuju.”

    “Dilios zna kako da ne upropasti dobru priču istinom,” kaže Snajder. “On će priču učiniti većom tamo gde treba da bude veća, i učiniće sve što je potrebno da bi motivisao Spartance. Njegov glas je poetska snaga filma.”

    U Kserksovoj armiji, Spratanci su konačno našli dostojnog protivnika. Kserks je oformio egzotičnu i neverovatnu silu sastavljenu od čiste snage, divljih afričkih životinja, mađioničara i svoje elitne garde i svoje elitne garde zvane Besmrtni. “Besmrtni su njegova specijalna vojska,” kaže Santoro. “Oni su veoma vešti, strašni, maskirani ratnici. To su njegovi najbolji ljudi.”

    “Leonida je suprotnost Kserksu, koji sedi u svojoj visokoj kuli, podmićuje, zavodi, ubija svoje ljude da bi došao do pobede,” kaže Batler. “Postoji sjajna scena u kojoj Kserks kaže, ‘Kako uopšte možeš da mi se suprotstaviš kada bih ja drage volje ubio bilo kog svog čoveka za pobedu?’ A Leonida odgovara, ‘A ja bih poginuo za bilo kog od svojih ljudi.’ Po meni, u tome je suština Leonida.”

    Leonidin plan je da iskoristi geografiju Grčke protiv Persijanaca, vodeći svojih 300 vojnika do Ognjene Kapije Termopila—uskog klanca između dve stenovite litice kroz koji će Persijanci morati da prođu. Ova prirodna građevina dala je Spartancima potrebnu stratešku prednost. Ali ni ona nije neranjiva, i Leonida od deformisanog Efijalta saznaje za skrivenu kozju stazu iza stena.

    Čim se horizont zamračio od Kserksove vojske, bitka počinje. “Priča o 300 Spartanaca nije samo priča o jednoj bici,” kaže Miler. “Leonida zna da ovih 300 ljudi ne može da porazi perskijsku vojsku. Ovo je priča o borbi, o svesti da ne možete pobediti. Samo to ima veću snagu nego strele 300 ratnika. Ovi ljudi su spremni da umru. Zapravo, Leonida i namerava da umru. On zna da nemaju šanse da prežive. Očito ga to i ne zanima, jer zna da će nešto biti postignuto. Ja Spartance vidim kao pobednike kod Termopila. Ponekad možete pobediti tako što izgubite.”

    preuzeto sa neta
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  3. #3

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Kupljene karte za bioskop za veceras. Idemoooooo


    Inace gledala sam dokumentarac kako je sniman ovaj film i mislim da to treba naglasiti. Ceo film je sniman u studiju. Glumci po zelenom tepihu su glumili i borili se u studiju i kostimima. Znaci da je sav pejzaz ili kako bih to nazvala okolina oko glumaca animacija. Znaci sve sem glumaca je nacrtano. Mislim da zato treba ovaj film pogledati, jer je definitivno ovo mozda film koji donosi nesto novo u svetskoj kinematografiji.
    ================================================== ============================================

    A sad dopunjujem ovo gore posto je proslo nekoliko sati i odgledah film u bioskopu. Odlican je film. Svakom bih preporucila. Film je umetnicki, a radnja filma je smestena u istoriji. Tako da nije istorijski po meni nego definitivno je ovo jedna inekcija emocija, strahopostovanja i kreativnosti jednog tima koji je radio na ovom filmu.
    Zaista je film koji se ne moze opisati i mora se odgledati.
    Poruku je izmenio goldie, 31.03.2007 u 03:50

  4. #4

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Posto je film radjen po stripu evo linka na kojem je prikazano poredjenje scena iz filma sa scenama iz stripa. LINK

  5. #5

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Meni sa svih strana stizzu cd ovi i dvd ovi (stizzu mi melovi.. internet je chudo) sas 300, al se suzdrzzavam do bioskopa u koji nikako da se nakanim... Film me oduvao josh prvim trejlerom proshle godine svojom genijalnom kompozicijom filma i muzike..

    Chujem komentare tipa - nije realan, ima mnogo spodoba itd.. Ovaj film je prvenstveno vizuelna stilizacija, umetnichko delo, filmska kreacija nastala na osnovu likovne vizije Frenka Milera, sa sve mitoloshkim bichima... Ko god da je ochekivao suvi istorijski spektakl nije dobro pogledao trejlere...

    i wanna watch it!!

  6. #6

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Ja bih na premijeri i mogu vam reci da sam extra odusevljen... Film je extra uradjen i da skoro nisam gledao tako dobar film i ko ga nije gledao u bioskopu da ga obavezno tamo pogleda jer na dvx ili dvd nije ni 5% od dozivljaja iz bioskopa.
    Inace nekako se bas pogodilo da sam dobio knjigu "Ognjena kapija" koja je isto o bitci kod Termopila, al je jos nisam procitao pa cu da uproredim dozivljaj.
    Necu da pricam o radnji filma jer treba ga pogledati sa sto manje predznanja, dozivljaj je full...

  7. #7

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Procitala Presfildovu Ognjenu kapiju, ja mislim jos pre dve,tri godine kad sam je kupila. Knjigom sam odusevljena, sve mi se cini da sam negde vec pisala o tome a imam dvd odavno i to dobar snimak, al' nikako da ga ubacim sve cekam da idem u bionju, imam jedan dogovor od ranije

    A mozda padne i duplo gledanje, videcemo

    U svakom slucaju ne sumnjam da ce me zakovati za stolicu
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  8. #8

    02 Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Odgledala film ...i ostala bez teksta ...toliko emocija o pravim vrednostima coveka ...koje smo mi zaboravili..ostati dosledan svojih reci i nedati da vas neko savlada ma koliko on mocan bio....pravi ratnik nikada ne bezi sa linije fronta....dali u nama ima jos Spartanske krvi???

  9. #9

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    Procitala Presfildovu Ognjenu kapiju, ja mislim jos pre dve,tri godine kad sam je kupila. Knjigom sam odusevljena
    Takodje sam procitao knjigu (morao sam dva puta ), a poslije nje i Plime rata - o ujedinjenju grcke i nastavku rata sa persijancima i kasnijem ratu izmedju atine i sparte. Ne znam koja mi je knjiga jaca.
    Elem, film je obavezan za pogledati, da ne duzim pricu.
    Scar tissue is stronger than regular tissue. Realize the strength, move on.

  10. #10

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Komentar: FOR SPARTAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA!!!!!!!!!!!!!!!!!!
    Strava je film, obavezno mora da se gleda u bioskop :-)
    Posle filma: ruke mokre, pritisak 180, emocije emocije emocije
    nesto drugo, nije toliko "hollywood-like" :-)

  11. #11

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Хехе, видим ложимо се на храброст, људске вредности, ово, оно... сетимо се да се ове године одлучује о Косову. Јел би смео неко да повуче паралеле?
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  12. #12

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Imao sam srece da odlican snimak dobijem pre mesec dana na dvd-u.
    film je odlican,i sinoc sam ga ponovo odgledao,ovoga puta zbog efekata,vredi ga imati u kolekciji!!

  13. #13

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Izgleda sam ja jedini kome se ne sviđa film
    neću obrazlagati da ne bi došlo do polemike
    ali se slažem @ sokobanja za:"zbog efekata,vredi ga imati u kolekciji!!"

  14. #14

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Taj film mi vec danima stoji na polici, a nekako nemam volju da ga gledam kada odgledam, javljam da li mi se dopao ili ne
    Moja vrata su uvek otvorena... Neka ti ne bude neugodno izaci.

  15. #15

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Odgledala sam ga Stvarno je super, jako mi se svidja
    Moja vrata su uvek otvorena... Neka ti ne bude neugodno izaci.

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Bitka sa osecanjima
    Autor bellissima u forumu Psihologija
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 14.12.2011, 00:35

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •