Znamenitosti vašeg grada/sela - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 34 od ukupno 34
  1. #31

    Odgovor: Znamenitosti vašeg grada/sela

    Citat Tami80 kaže: Pogledaj poruku

    Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Adi je ponos naseg mesta.
    Mora da ima Milutinovu povelju o izgradnji?
    Back in red!

  2. #32

    Odgovor: Znamenitosti vašeg grada/sela

    U izmaglici detinjstva na salašu, na Selištu kraj Malog bačkog kanala, bilo je bezbroj nezaboravnih pojava i doživljaja. Detinju maštu valjda je najviše uzbuđivao prizor koji se mogao videti samo za vedrih zimskih i prolećnih jutara, dok još nisu stasali kukuruzi i olistalo drveće. U daljini je promicalo, gotovo lebdeći, nešto srebrno. Šinobus...

    ... Seljaci duž pruge ne nose sat na njivu. Vreme određuju po suncu, po zvonjavi (tamo gde još postoji crkva) ili po šinobusu. "Radnički" u pet i pet odnosno u petnaest do tri jedna je od retkih pojava koje su preživele raspad Jugoslavije i pogubne, ničim izazvane sankcije. Može i on da odocni nekih frtalj sata, ali ne mož' da omane. Poslovni i međunarodni vozovi mogu da kasne satima, mogu i da naprosto izostanu, kako se to zvanično kaže. Šinobusi redovno tandrču tamo i nazad, kao dokaz da perpetuum mobile ipak postoji.

    Dok ga čekate u nekom Farkaždinu ili Kljajićevu i dok se zadovoljno truckate u njemu, imate utisak da je vreme stalo. Čak vam se čini da se ni motorvođa ni kondukter nisu promenili za tih trideset i kusur godina. Odavno znate napamet sadržaj svih upozorenja ispisanih na tablicama ("Samo za motorvođu i dva službena lica", "Zabranjena upotreba za vreme zadržavanja u stanici" itd.). Odavno znate i kakva lica ćete obavezno sresti, kao i kakva nikad nećete videti u šinobusu. Istovremeno, svaki put vas sve navodi na zaključak da je ovo vozilo upravo pošlo na poslednje putovanje. Tačnije, da će se već u narednoj krivini raspasti na hiljadu delova, zajedno s putnicima koji takođe deluju kao da im nije potrebna povratna karta.

    Šinobus je, po definiciji, motorni vlak bez posebne lokomotive, s pogonskim uređajem i vozačem u putničkom vagonu; vozi najčešće u prigradskom prometu. Čak i na današnjim šinobusima mogu se, nakon pomnijeg zagledanja, nazreti ostaci srebrne boje. Posmatran iz daljine, dok mili kroz kukuruze, suncokrete, pšenice, trnjine i zove, on je jednako blještav i tajnovit kao nekad.

    Kad uđete u njega i udahnete onaj specifičan miris kao da ste ušli u bajku. Možete da okrenete sedište i zagledate se u beskraj ravnice ili da s prvim saputnikom/sapatnikom nastavite priču koju ste juče, vi ili on, započeli s nekim drugim. Za razliku od autobusa i poslovnih vozova, gde je nepristojno ometati gospodina odnosno gospođu, šinobusi su sačuvali prisnost među ljudima. U njima se sapatnici oslovljavaju sa "zemljače", "rode" ili "majko". I svi imaju iste brige. Raštrkana porodica, nikakva primanja, skupoća i, naravno, presedanje. Kondukteri su puni razumevanja za svačije jade. Ako već moraju da svakom naplate kartu, bar pristaju da ga saslušaju i uvek kažu da u Odžacima ima veza za Sombor.

    Uz dosta sreće, šinobusom se za samo dan može stići s kraja na kraj Vojvodine. Nekad se moglo i dalje, sve do Vinkovaca i Osijeka. Ko je išao još dalje, mogao je da zapazi da u Austriji ili Italiji nema šinobusa. Sve neki brzi i super brzi vozovi. Tamo, kanda, nema ni sirotinje, radi koje šinobusi verovatno i postoje. Nema šinobusa ni istočnije od nas, jer tamo nije bilo predviđeno da sirotinja putuje iz mesta u mesto. Šinobus je, zato, još jedan dokaz da je ova zemlja nešto između: čuva ono što su jedni davno odbacili a drugi ga nikad neće ni imati.

    Bilo je, doduše, i ovde pokušaja modernizacije. Prvo se pojavila nekakva "plava strela" ali se ispostavilo da ona, iako je prave u Rusiji, teško podnosi zimu. Potom je prugama zakratko zujala i "lepa Brena" takođe vrsta usavršenog šinobusa koja je ubrzo na volšeban način nestala. Šinobus opstojava uprkos nezadrživom svakodnevnom napretku u svakom pogledu.

    Kada iz neprozirne magle na Orlovat Stajalištu začuje poznato kloparanje, čovek oseti sreću i olakšanje. Em nije sam na svetu, em može da nastavi putovanje. Pa i da nekud stigne, dok ne stignu do njega brze pruge iz onog veka i onog sveta.
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

  3. #33

    Odgovor: Znamenitosti vašeg grada/sela

    Da vidimo šta se može još napisati za Pančevo

    -najstarija pivara na Balkanu iz 1722.
    -jedini svetionici na Dunavu
    -gimnazija iz sredine 19. veka
    -crkve, magistrat i ostale zgrade od kulturnog i istorijskog značaja (dosta je nažalost i srušeno)
    -filmski grad (Maratonci, Skupljači perja, Ko to tamo peva, Balkan ekspres,... nedavno i Fajnsov Koriolan)
    -tu su i buvljak i rafinerija (nekada smo bili industrijski centar u YU sa mnogo fabrika)
    -a i znamenitih Pančevaca ima dosta...



  4. #34

    Odgovor: Znamenitosti vašeg grada/sela

    Rodjena sam u Kraljevu, gde sam zivela 18 godina kada sam se preselila u Novi Sad, za koji sam jako vezana, za razliku od Kraljeva, za koji me ne vezuje skoro nista, ali ipak, Kraljevo ima svoje znamenitosti.

    Par recenica o mom rodnom gradu:

    Grb grada Kraljeva




    Opština Kraljevo se nalazi u središnjem delu Srbije i zauzima prostor oko donjeg toka reke Ibar i srednjeg dela toka reke Zapadne Morave.
    Istoriju grada Kraljeva najsažetije vidimo preko promena naziva mesta. Prvi pomen naselja pod nazivom Ruda Polja sreće se 1476. godine. Nešto kasnije, oko 1540. godine, u upotrebi je dvojni naziv: Rudopolje i Karanovac. Prilikom posete kralja Milana Obrenovića Karanovcu, na zahtev građana, 19. aprila 1882. naziv je promenjen u Kraljevo. U kratkom periodu (1949 -1955) u upotrebi je naziv Rankovićevo da bi se ponovo ustalio naziv Kraljevo.Krajem 12. veka podignut je manastir Studenica, zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, osnivača nezavisne srpske države i rodonačelnika dinastije Nemanjića. Početkom 13. veka sagrađen je manastir Žiča, zadužbina Stefana Prvovenčanog u kojem je on 1217. godine krunisan kao prvi srpski kralj. Od 1219. godine manastir Žiča je sedište autokefalne srpske crkve i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save. Iz 13. veka je i utvrđeni grad Maglič, podignut na važnom strateškom mestu. Tokom 19. veka izrasta u značajno gradsko središte Srbije. Izgradnjom crkve 1824. godine određen je novi pravac i prostor za razvoj grada - prostor između Stare čaršije i Pljakinog šanca. Prvi urbanistički plan Karanovca uradio je Laza Zuban 1832. godine. Realizacija plana počela je 1836. godine kada su u varoši ustrojena "tri glavna sokaka". Do kraja 19. veka prosecanjem novih sokaka stvorena je mreža ulica sa do danas zadržanom karakteristikom pravilnog ukrštanja koje polaze od centralnog kružnog trga u četiri pravca.
    Razvoj grada i okoline zaustavljen je nemačkom okupacijom od 1941. do 1944. godine. Masovno streljanje talaca desilo se u oktobru 1941. godine u Kraljevu kada je za jednog poginulog nemačkog vojnika streljano stotinu, a za ranjenog pedeset Srba. Razaranjem i pljačkom uništena su industrijska preduzeća i imovina građana.
    Posle Drugog svetskog rata Kraljevo doživljava intenzivan privredni, kulturni i urbanistički razvoj. Okosnicu privrede čine Fabrika vagona, Industrija vatrostalnog materijala "Magnohrom", Drvni kombinat "Jasen", Fabrika tehničkih gasova "Goč" i niz poljoprivrednih, saobraćajnih, rudarskih i zanatskih preduzeća.



    Manastir Žiča sagrađen je početkom trinaestog veka (1205-1208.) ali joj istorija zapravo počinje onog trenutka kada je sedamnaestogodišnji Rastko Nemanjić odlučio da napusti dvor svoga oca i postane monah na Sv. Gori Atonskoj, u manastiru Sv.Pantelejmona, sa imenom Sava.
    U manastiru Zica je krunisano 7 Kraljeva i po tome je grad Kraljevo dobilo ime.


    Centralni Trg - Nocu



    Centralni Trg - Nekada
    Fotografija iz arhive Narodnog muzeja u Kraljevu.



    Spomen park


    Panorama Kraljeva
    Poruku je izmenio nenad.bds, 06.04.2010 u 23:43 Razlog: Onemogucen nezeljeni smajli
    neunistiva zlojebaba!

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Abeceda sela
    Autor pedja.gogic u forumu Igre bez granica
    Odgovora: 114
    Poslednja poruka: 05.11.2019, 18:16
  2. Moj rođak sa sela
    Autor Lilith_021 u forumu Televizija i ostali mediji
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 10.08.2018, 10:53
  3. Beočin i sela opštine beočinske
    Autor nenad.bds u forumu Srem
    Odgovora: 20
    Poslednja poruka: 31.03.2015, 10:42
  4. Istorija vašeg grada / sela
    Autor Invisibleman u forumu Istorija
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 20.09.2013, 11:28

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •