ISTORIJAT
Kompanija je startovala kao proizvođač logičkih čipova 1969 godine, koja je zatim preoblikovana u RAM chip business kompaniju 1975 god.
Te iste godine upoznata je sa inženjerskim klonom zvanim Intel 8080 microprocessor.
U ovom periodu AMD takodje dizajnira i producira seriju prvih elemenata za mikroprocesor koji su se koristili samo za mini kompjutere.
Rastući sa vremenom jedan od prvih pionira elektronike AMD razmislja o mnogo većem projektu, razvoju sopstvenog mikroprocesora na bazi RISC tehnologije zvani AMD 29K processor, i namerava da ga ugrađuje u muzičke i video uređaje zvano kao fleš memorija.
Pošto je projekat AMD 29K preživeo i zaživeo AMD je nastavio da bude lider u industriji fleš memorije. Pošto nije bio zadovoljan malim parčetom mikroindustrije AMD je dodao gas i odlučio da se suprotstavi gigantu INTELU i počne da pravi sopstvene mikroprocesore.
To ga je stavilo u direktnu konkurencuju Intelu i njegovoj arhitekturi x86 kompatibilnom procesoru i njegovoj fleš memoriji.
8086, 80286, 80386, Am486
Februara 1982.godine AMD je potpisao ugovor sa Intelom, i tako postao drugi proizvođač 8086 i 8088 modela procesora.Iste te godine IBM je hteo da uzme Intel 8088 u svoj IBM PC, ali IBM-ova polisa u to vreme nije dozvoljavala dva proizvodjača za te čipove. Nešto malo kasnije AMD izbacuje sopstveni mikroprocesor 80286 ili takozvani 286 pod istim aranžmanom i pod istom licencom od strane Intela. Povređeni gigant Intel neverujući da AMD ide korak u budućnost krši ugovor i izbacuje AMD-a iz igre 1986.godine.
Bilo kako bilo AMD prebroduje ovu odluku i tuži Intel. Tužba protiv Inela traje pet godina i 1991 godine na sudu Supreme Court of California konačno pobeđuje AMD i dobija odštetu od milijardu dolara. Posle ovih sudskih dešavanja AMD dobija legalno korišćenje x86 koda i počinje kao samostalni proizvođač čipova 1991godine. Sredinom 1991 godine AMD izbacuje na tržište Am386, koji je u stvari klon Intelovog 80386 procesora. AMD-u je trebalo manje od godinu dana da proda svoje umeće u million primeraka. AMD-ov 386DX-40 je bio veoma popularan processor sa malom izmenjenom arhitekturom ali jos uvek veoma zavisnom od Intela. 1993 AMD izbacuje Am486. U to vreme postaje mnogo jeftiniji od Intela i počinju da ga kupuju velike kompanije poput OEMs-a, Compaq-a i ostali, što dovodi do popularizacije brenda. Iako je kompaniji počelo da sija u AMD-u se osećalo nezadovoljstvo jer je on bio ništa drugo do klon Intela. Decembra 1994 sud u Kaliforniji je dopustio AMD-u totalno korišćenje i eksploatisanje x86 arhitekture što dovodi do smirivanja tenzija između AMD-a i Intela.