AMD - Advanced Micro Devices
Prikaz rezultata 1 do 12 od ukupno 12
  1. #1

    AMD - Advanced Micro Devices

    ISTORIJAT


    Kompanija je startovala kao proizvođač logičkih čipova 1969 godine, koja je zatim preoblikovana u RAM chip business kompaniju 1975 god.
    Te iste godine upoznata je sa inženjerskim klonom zvanim Intel 8080 microprocessor.
    U ovom periodu AMD takodje dizajnira i producira seriju prvih elemenata za mikroprocesor koji su se koristili samo za mini kompjutere.
    Rastući sa vremenom jedan od prvih pionira elektronike AMD razmislja o mnogo većem projektu, razvoju sopstvenog mikroprocesora na bazi RISC tehnologije zvani AMD 29K processor, i namerava da ga ugrađuje u muzičke i video uređaje zvano kao fleš memorija.
    Pošto je projekat AMD 29K preživeo i zaživeo AMD je nastavio da bude lider u industriji fleš memorije. Pošto nije bio zadovoljan malim parčetom mikroindustrije AMD je dodao gas i odlučio da se suprotstavi gigantu INTELU i počne da pravi sopstvene mikroprocesore.
    To ga je stavilo u direktnu konkurencuju Intelu i njegovoj arhitekturi x86 kompatibilnom procesoru i njegovoj fleš memoriji.
    8086, 80286, 80386, Am486


    Februara 1982.godine AMD je potpisao ugovor sa Intelom, i tako postao drugi proizvođač 8086 i 8088 modela procesora.Iste te godine IBM je hteo da uzme Intel 8088 u svoj IBM PC, ali IBM-ova polisa u to vreme nije dozvoljavala dva proizvodjača za te čipove. Nešto malo kasnije AMD izbacuje sopstveni mikroprocesor 80286 ili takozvani 286 pod istim aranžmanom i pod istom licencom od strane Intela. Povređeni gigant Intel neverujući da AMD ide korak u budućnost krši ugovor i izbacuje AMD-a iz igre 1986.godine.

    Bilo kako bilo AMD prebroduje ovu odluku i tuži Intel. Tužba protiv Inela traje pet godina i 1991 godine na sudu Supreme Court of California konačno pobeđuje AMD i dobija odštetu od milijardu dolara. Posle ovih sudskih dešavanja AMD dobija legalno korišćenje x86 koda i počinje kao samostalni proizvođač čipova 1991godine. Sredinom 1991 godine AMD izbacuje na tržište Am386, koji je u stvari klon Intelovog 80386 procesora. AMD-u je trebalo manje od godinu dana da proda svoje umeće u million primeraka. AMD-ov 386DX-40 je bio veoma popularan processor sa malom izmenjenom arhitekturom ali jos uvek veoma zavisnom od Intela. 1993 AMD izbacuje Am486. U to vreme postaje mnogo jeftiniji od Intela i počinju da ga kupuju velike kompanije poput OEMs-a, Compaq-a i ostali, što dovodi do popularizacije brenda. Iako je kompaniji počelo da sija u AMD-u se osećalo nezadovoljstvo jer je on bio ništa drugo do klon Intela. Decembra 1994 sud u Kaliforniji je dopustio AMD-u totalno korišćenje i eksploatisanje x86 arhitekture što dovodi do smirivanja tenzija između AMD-a i Intela.




  2. #2

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    K5 procesor

    Prvi kompletan kućni processor je bio K5, pušten u prodaju 1995godine. K5 je bila zamena za "Kryptonite što je bilo preuzeto iz komičnih stripova i bio je jedini lik koji je mogao da naudi supermenu (u ovom slučaju se to odnosilo na Intel) .Ovaj pokušaj je bio direktna konkurencija Intel Pentium procesoru,koji je bio realizovan 1993 godine, ali arhitektonski više je mogao da se poredi sa Intel Pentium Pro-om nego sa Pentiumom-om ili Cyrixs 6x86-om. Bilo kako bilo on je ipak bio nestabilan processor sa dosta grešaka. Mnoge mušterije su se žalile na proizvod i nestabilnost.Ovo je dovelo do totalne neproduktivnosti u prodaji što je dovelo AMD do pada akcija i nestabilnosti na berzi. Ipak processor je našao solidnu prođu na tržištu i za razliku od Cyrixa koji se mnogo više grejao i kvario nekako se izvukao. Arhitektonski gledano i pored silne nestabilnosti AMD je bio logički mnogo bolje rešen processor nego Intel koji je trebalo usavršiti i modifikovati za bolji i stabilniji rad.




    NexGen / K6 procesor

    1996 godine AMD izbacuje NexGen specifikaciju za svoju Nx seriju x86 kompatibilnih procesora.Gledajući stanje AMD do te godine ova serija procesora je izvukla AMD iz krize i stavila ga u sam vrh procesorske industrije. U to vreme AMD daje svom razvojnom centru sopstvenu zgradu i ostavlja ih na miru da projektuju nešto što će se u budućnosti zvati K6procesor pretstavljen 1997 godine. Proizvod je podržavao odbacujuće dinamičke instrukcije, MMX instrukcije i uveden je nedostajući koprocesor. Takođe je bio pin-kompatibilan sa Intel Pentiumom, što je značilo da je takođe kompatibilan i sa socket7 pločom. Slično Nx686 i Nx586 pre njega, K6 je podržavao set Pentium x86 instrukcija. U toku sledeće godine AMD je realizovao projekat zvani K6-2procesor i u njemu uneo nov set instukcija vezanih za multimediju zvanu 3Dnow što je bila direktna konkurencija Intelovoj SSE instrukciji, takođe je uveo i novi standard za procesorska podnožija zvani SuperSocket7 i povećao FSB sa 66Mhz na 100Mhz. Januara 1999 finalni proizvod iz K6-x bio je K6-III na 450Mhz, koji je bio opasna konkurencija najačim Intelovim procesorima u to vreme. Ovaj čip nije bio ništa drugo do K6-2 sa 256kb pune brzine L2 keša integrisana unutar jezgra. Da bi mogao da konkuriše još jače Intelu, AMD je morao da učini još promena na svom jezgru, otuda je izašla i nova tehnologija zvana 3D now.To je bio set intrukcija baziran na obradi 3D modeleringa koji se prvenstveno koristio u 3d igrama i programima za obradu 3D renderinga i grafike uopšte.i pred ovih novih mogućnosti AMD još uvek nije mogao 100% da parira Intelu ali prebacivši svoj rad na SuperSocket 7 format, uvođenjem novih instrukcija i integrišući u to vreme veoma popularni AGP slot na svojim pločama AMD je imao čime da se pohvali.

    K6 je postao veoma popularan od strane kupaca pogotovu na područijima van Severne Amerike, koji je nudio odlične performance za povoljnu cenu. Intel u to vreme gledajući kako gubi tržište u donjem segmentu procesorske industrije izbacuje Intel Celeron koji je bio osakaćena verzija Pentiuma, pokušava da naudi AMD-u ali sve ovo je prošlo bez uspeha što je pozitivno od strane AMD.

  3. #3

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    Athlon / K7

    AMD je uspeo da preživi i napravi dobre korake u procesorskoj industriji što je navelo čelnike AMD da kompanija promeni strategiju. Glavni odgovorni za ovaj projekat bio je Jerry Sanders koji ja predložio "Virtual Gorilla" strategiju. Ova srategija je prvenstveno bila odličan odgovor Inelu koja je podrazumevala napad sitnim koracima.

    Produkt ove stategije desio se Avgusta 1999 godine kad je AMD realizovao AMD Athlon(K7) processor. Glavni tim za razvoj ovog projekta predvodio je Dirk Meyer glavni inženjer DEC Alpha projekta. Jery Sanders je predlagao da mnogi inžinjeri koji su radili na projektu Dec-a mogu slobodno da rade u AMD-u. Pošto je DEC ugasio svoj projekat, te godine u AMD je bio okupljen kvalitetno-futuristički tim za razvoj procesora. Mešavina novih ljudi i onih koji su radili na već zaboravljenim k5 i k6 procesorima stvorila je tim za strahopoštovanje.

    Athlon je imao fantastičnu novu arhitekturu koja je davala natprosečne performance i napokon bio prihvaćen kao moćan CPU. Kada je bio upoređen sa najačim Intelovim procesorom u to vreme Athlon je bio superiorniji. Te kasne 1999 godine Intel je morao panično da uradi reviziju svog Pentium jezgra jer je postao number2 u procesorskoj industriji. Revizija jezgra dovela je do finalnog proizvoda zvanog Coppermine. Revizirajući svoj Athlon AMD marta 2000-te izbacuje Athlone na 900Mhz i 1Ghz koji u to vreme postaju najbrži desktop procesori. Par dana posle AMD-a Intel uzvraća i izbacuje 1 GHz Pentiuma. Radeći sa Motorolom kao deo virtual gorilla strategije AMD dolazi na tron posle 10 godina teškog rada.

    Sledeći potez koji je AMD morao da uradi je da popravi kvalitet svojih ploča. Pošto je AMD bio poznat u donjem segmentu jeftinijih procesora AMD je morao nešto da učini i ispoštuje kupce koji su ga i digli tako visoko. Baziran na osakaćenom Athlonu svetlost dana je ugledao Duron koji je bio mlađi i slabiji brat. U kombinaciji slabog Durona i jakog Athlona AMD je imao šta da ponudi tržištu što mu je donelo veću reprutaciju u high-performance CPU-s. AMD je nastavio da bije bitku sa Inelom, Athlon je bio jeftiniji od Pentiuma a brži što nikako nije godilo Inelu. Te godine akcije AMD su neverovatno skočile i povećana je prodaja za 23%






    Gledajući sa marketinške strane AMD je dobio mnoštvo vrednih nagrada kao što su: odlične performance,odlična arhitektura procesora,odlična sistemska stabilnost Polako se počelo menjati i u štampi gde je Athlon počeo da biva sve popularniji i povoljniji od svoje konkurencije što je i dan danas tako. Bilo kako bilo AMD je od ovog trenutka stalno išao stepenik više što će se odraziti i u budućnosti.

    Iako pobeđena, ali finansijski mnogo jača kompanija Intel morala je da napravi mnogo velike korake i uloži ogromnu količinu sredstava kako bi pobedila svoju konkurenciju AMD-a. Fantastični Athlon K7 procesor dobija svog konkurenata Pentium 4 procesor koji sa Netburst jezgrom i visokim radnim taktom čini velike pomake i pobeđuje Athlona. GledajućI krupne korake Intela AMD izbacuje na tržište AthlonXP. Kako je trka išla sve dalje i dalje AMD se suočava sa problemom arhitekture CPU-a. Dugo AMD nije mogao da objasni kupcima da ako processor radi na manjem taktu neznači da je sporiji. AthlonXp-era obeležila je ovakve probleme Npr. AthlonXP1800+ (Intel Pentium 4 1800 MHz) ova definicija je i dan danas izražena što govori o drugačijoj arhitekturi procesora, realni takt AMD XP 1800+ je 1400 MHz što će se kasnije izraziti i sa 1 GHz razlike. Ovo je dovelo do velikog gubitka u AMD-u što se naravno isplatilo Intelu i njegovom Pentiumu 4 sa Northwood jezgrom.

  4. #4

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    AMD64 / K8

    Iako pobeđeni od strane moćne kompanije Intel, AMD se nije predao nego je odlučio da stavi Intel godinu i po dana iza AMD-a. Zasluga za sve ovo je čuvana u tajnosti K8 arhitektura ili još popularnije zvana AMD 64. Iako je Intel u svojem Pentiumu 4 i Northwood jezgru ugradio Hyperthreading (HT) tehnologiju ona se u praksi pokazala veoma lošom i nestabilnom. Sa druge strane AMD i njegova Hypertransport tehnologija se pokazala neverovatno stabilna i brza, druga velika stvar je 64-bitna arhitektura koja se još i dan danas ne koristi, što govori koliko je AMD otišao koraka u napred. Intel je godinama pokušavao da uradi ovakvu stvar ali svaki put se završila bez uspeha. Ono što stavlja AMD 64 ispred svoje konkurencije je rad u 32-bitnom režimu kao i uključivanje 64-bitnog režima kad za to dođe vreme. Znači jedan processor za dve platforme. Još jedna velika stvar je memorijski kontroler koji je ugrađen u procesorsko jezgro što se pokazalo neverovatno korisno i stabilno u praksi. Mučenje muka oko procesorskog takta ovog puta nije uspelo Intelu da odvrati kupce. AMD 64 je bio toliko superiorniji procesor od Pentiuma 4 da je prosto i Intela bilo sramota da priča loše o K8 arhitekturi. Sve ovo se dešava u jesen 2003 godine. Primera radi: Intel je 64 bitan processor izbacio u proleće 2005 godine AMD Athlon 64 3200+ (2000 MHz) u svim testovima radi bolje, stabilnije i brže od Pentium 4 na 3,4 GHz što govori o kvalitetu procesorske arhitekture. Sa serverske tačke gledišta AMD izbacuje Opteron procesorske servere bazirane na K8 jezgru. Posle tolikih godina i toliko bitaka između AMD-a i Intela koji je u serverskoj platformi bio ispred AMD, u septebmbu 2005 godine AMD postaje lider i u ovoj grani. Od 100 najvećih kompanija u Americi 70% servera je bazirano na Opteron serverima.




  5. #5

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    PARTNERSTVO

    AMD nastavlja da koristi dobre veze sa svojim partnerima pogotovu sa nVIDIOM koja je i omogućila da AMD bude ono što jeste danas lider mikroprocesorske industrije. Suočavanje sa prošlošću po pitanju korisnog i stabilnog čipseta omogućila mu je 2001 sa izlaskom AthlonaXP nVIDIA napravivši i danas megapopularni nForce 4, u ranijoj izvedbi (nForce, nForce2, nForce3) koji je lično i Intel naručio za svoje Pentium 4 procesore.

    Virtual gorilla strategija dovela je na svet i mega popularni HyperTransport tehnologiju koje su kupile mnoge kompanije sveta stavljajući AMD u sam vrh kontrolne periferne tehnologije.

    AMD je takođe oformijo partnerstvo sa IBM-om produživši ugovor čak do 2012godine što govori o budućnosti i strategiji ove sad već veoma moćne kompanije koja se našla tik uz rame sa već poznatim Intelom.

    Takođe AMD ima partnerstvo sa megapopularnim IT kompanijama kao što su HP, Compaq, Alienware, ACER itd.





    FLEŠ TEHNOLOGIJA

    Vraćajući se na sam početak AMD-ove tehnologije koja je bila bazirana baš na fleš tehnologiji AMD je ostao u samom vrhu ove mikro grane. Da bi pobedio svoju konkurenciju AMD je ušao u partnerstvu sa Fujitsu-om i oformio novo preduzeće nazvano FASL LLC koje je 60% pod kontrolom AMD-a, a 40% pod Fujitsom smešteno u Kaliforniji.


    AUTOR: Rade Markovic
    Poruku je izmenio goldie, 05.05.2006 u 23:03

  6. #6

  7. #7

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    Intel rules.
    Neki ljudi samo zinu, pa zagade okolinu...


    Nisam paranoičan, ali to ne znači da me neko ne progoni!

  8. #8

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    Intel je Intel... AMD je koristio stecheno "znanje" pravetji Intelove procesore, po Intelovom projektu... To bi moglo da mu dodje kao kradja... Ili industrijska shpijunazha, ne?

    Uostalom, AMD je popravio kvalitet tek pre mozhda dve godine, a do tada su imali najpacerskiji (jel' postoji ta rech uopshte?) sistem kachenja heat sink-a, koji je otpadao, kao lud... Pa greshke u termalnoj diodi... Pa samozapaljivanja

    Imao sam K5 (ne svojom zheljom, vetj mi je tip uvalio K5 umesto Pentiuma), i to je bilo takvo sr*, da nije normalno...

    Po mom humble mishljenju, AMD je savrshen za igrice... Ali kad je u pitanju neki ozbiljniji rad... Intel je i dalje lider... Pogotovo obrada grafike, i neke slozhene kalkulacije...

    P.S.
    Nije li zgodno, da je bash poshto je Intel predstavio HT, i AMD smislio isto HT... Intelov HT je HyperThreading, koji oznachava virtualni procesor, a AMD-ov HT... Neam ni pojma shta je njihov HT, valjda neshto sa memorijom, ili shta vetj...

    ME IS INTEL FAN


    Spajdr pig, spajdr pig, daz vatevr a spajdr pig daz, ken hi sving, from a veb, no hi kent, hiz a pig, lukaaaaaaaout, hiz a spaaaajdr piiiiiig...

  9. #9

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    LOL, nema ljubitelja AMDa? Ili nema ljubitelja citanja dugih tekstova LOL

  10. #10

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    AMD RULE`S !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
    Nek prica sta ko hoce ali u praksi se ipak pokazalo da je danas AMD stabilniji ,jaci i brzi i od intel procesora (koji kobojagi imaju teorijski dosta vece brzine), a o fantasticnim mogucnostima oc da i ne pricam . I sve to tvrdim na osnovu iskustva..............
    Possibility of dream come true makes life worth living.....

  11. #11

    Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    A Intel ne mozhe da se OC? Ja OC mog Intela sa 2.0, na 2.6, i radi mali, kao shvajcarski sat... Po mom iskustvu, tj, experiencu, AMD koji imam na poslu, na zhalost, je toliko spor i davi kad imam par programa otvorenih (Photoshop 7.0, Visual Basic 6.0 x2 ili x3, WinCommander, UltraEdit, i recimo FireFox i neki messenger)... To shtucanje... Ona njihova Performace rating 3200+, valjda na 2.2, sa 1GB memorije, i shta ja znam chega josh... Poshandrcam... Pored, kolega sa Intelom, na 2.0, sa 512MB, shiba k'o lud... A i moj kutjni, isto tako... Znachi, uz sve mogutje i nemogutje optimizacije, u everyday poslu, AMD sucks big time

    Al' zato ja njih tuchem kad igram igrice

    Al' opet, to je samo moje mishljenje...

    Bachitju ja istorijat Intela, samo dok iskopam negde, jerbo sam ga vetj pisao...


    Spajdr pig, spajdr pig, daz vatevr a spajdr pig daz, ken hi sving, from a veb, no hi kent, hiz a pig, lukaaaaaaaout, hiz a spaaaajdr piiiiiig...

  12. #12

    05 Odgovor: AMD - Advanced Micro Devices

    Citat Galahad kaže: Pogledaj poruku
    A Intel ne mozhe da se OC? Ja OC mog Intela sa 2.0, na 2.6, i radi mali, kao shvajcarski sat... Po mom iskustvu, tj, experiencu, AMD koji imam na poslu, na zhalost, je toliko spor i davi kad imam par programa otvorenih (Photoshop 7.0, Visual Basic 6.0 x2 ili x3, WinCommander, UltraEdit, i recimo FireFox i neki messenger)... To shtucanje... Ona njihova Performace rating 3200+, valjda na 2.2, sa 1GB memorije, i shta ja znam chega josh... Poshandrcam... Pored, kolega sa Intelom, na 2.0, sa 512MB, shiba k'o lud... A i moj kutjni, isto tako... Znachi, uz sve mogutje i nemogutje optimizacije, u everyday poslu, AMD sucks big time

    Al' zato ja njih tuchem kad igram igrice

    Al' opet, to je samo moje mishljenje...

    Bachitju ja istorijat Intela, samo dok iskopam negde, jerbo sam ga vetj pisao...
    evo malo da vidite zašto intel

    Intel Core 2 X6800 ES (3.7 for benchmarking, 3.4 everyday use)
    eVGA 680i SLI Motherboard
    2 8800 GTX SLI (635/1010)
    2 Gig Corsair XMS 6400 (3-3-3-6-1T)
    Soundblaster X-FI XtremeMusic
    Tuniq Tower 120 / Silverstone FN 121
    PC Power and Cooling 1kw PSU
    Nvidia SLI Custom CM Stacker 830
    2 WD 74 Gig Raptors RAID 0
    1 WD 80 Gig 7200 (Vista DB)




    Poruku je izmenio Geto Son, 20.01.2007 u 07:07 Razlog: kako da postujem sliku....grrrrrrrrr
    Teko vreme a ja teak tip...

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •