Paleolitska umetnost
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2
  1. #1

    Paleolitska umetnost

    Paleolitska umjetnost, je umjetnost od prije otprilike 32.000 do 11.000 godina, tijekom kamenog doba. Može se podijeliti na dvije glavne kategorije:

    nosive komade, male figurice i dekorirane predmete i
    spiljsku umjetnost.
    Nosiva umjetnost su rezbarije od kostiju, rogova, kamena ili modeli u glini. Mnogo je takvih ostataka nađeno u Europi, a isto tako i u sjevernoj Americi i Sibiru. Spiljsku umjetnost uglavnom nalazimo na području Španjolske i Francuske, a sastoji se od slika, crteža i gravura na zidovima spilja. Moguća treća kategorija bi bile slike i simboli ugravirani na otvorenom prostoru, no malo je od toga ostalo sačuvano.

    Paleolitska umjetnost je prvo otkrivena 1860-ih, kada je francuski paleontolog Edouard Lartet našao dekorirane predmete u spiljama i kamenim skloništima u jugozapadnoj Francuskoj. Starost je procijenjena u vrijeme oruđa i kostiju životinja ledenog doba. Otkrića su pokrenula ludilo prekapanja spilja u potrazi za prastarim predmetima, no malo je pažnje bilo posvećivano crtežima na zidu.

    Lokalni zemljoposjednici su 1880. otkrili crteže u Španjolskoj spilji Altamira na što su arheolozi bili veoma sumnjičavi. 1895. zidovi prekriveni gravurama otkriveni su u spilji La Mouthe, u Dordonskoj regiji jugozapadne Francuske. Šljunak je najprije zatrpao ulaz u ovu spilju, a paleolitski nanosi na pijesku potvrđuju veliku starost tih nalaza. 1901. gravure su nađene u spilji Les Combarelles, a crteži u susjednom Font de Gaume-u, u istoj regiji kao La Mouthe. 1902. arheolozi su priznali postojanje spiljske umjetnosti. Od tada su brojna nova mjesta otkrivena, te su se istraživanja nastavila, osobito u Španjolskoj i Francuskoj. 1994. Francuz imenom Jean-Marie Chauvet otkrio je spilju u dolini Adreche također u jugozapadnoj Francuskoj. Spilja Chauvet sadrži slike brojnih životinja koje datiraju 32,000 godina u prošlost, čineći ih najstarijim spiljskim slikama. Od 1981. arheolozi su otkrili nalazišta na otvorenom prostoru u Španjolskoj, Portugalu, Australiji i južnoj Africi. 1994. tokom rijeke Coa, u sjeveroistočnome Portugalu, istraživači su našli kamenje s ugraviranim ljudskim figurama, konjima, kozorozima i divljim mačkama. Umjetnici su očito čekićem istočkali konture životinja koje su kasnije spojili urezujući linije. Arheolozi procjenjuju te slike na 20,000 godina starosti te vjeruju da je takvo crtanje bilo veoma često no da su ostaci propali zbog utjecaja erozije vjetra i kiše.

    Figurativna paleolitska umjetnost se odnosi na prikaz čovjeka ili životinje, a nefigurativna na oblike znakova i simbola. Prikazi pojedinih životinja variraju od mjesta i vremenskog perioda. Najčešće su se u spiljama prikazivali bizoni i konji, a mamuti i jeleni se nalaze samo na nekim područjima. Ribe i ptice su najčešće na nosivim predmetima. Prikazi insekata i biljaka su samo na nekim predmetima i jako su rijetki. Gotovo sve životinje su prikazane u profilu, uglavnom odrasle jedinke prepoznatljive vrste. Mnoge su životinje nedovršene ili dvosmislene, a ima i izmišljenih bića, kao jednorog u spilji Lascaux, Francuska. Broj figura varira od nekoliko do nekoliko stotina kao u spiljama Lascaux ili Les Trois Freres, Francuska.

    Lascaux, Francuska, zidno slikarstvo. Ova slika je napravljena oko 13,000. g. pr.Kr. Prikazuje kravu i male konje, a njezini su tvorci vjerovali da će im osigurati uspješan lov.

    Ljudski prikazi su rjeđi u spiljskom slikarstvu, a češći na nosivim predmetima. Mali ljudski kipići, poznati kao figure Venere, s uvećanim grudima i trbušnim dijelom su nađeni uglavnom u centralnoj Europi. Takozvana Venera iz Willendorfa, Austrija (30,000 - 25,000 pr.Kr, Naturhistorisches Museum, Beč, Austrija) je jedan od najboljih primjera.

    Simboli i znakovi su mnogo češći u spiljskom slikarstvu nego prikazi ljudi ili životinja. U rasponu od jedne točke i linije do velike plohe složeno grupiranih znakova mogu stajati samostalno u spilji, no češće se nalaze uz figurativne slike. Česti su jednostavni simbolični motivi, uključujući i otiske ruke u obojenoj zemlji, a neki znanstvenici smatraju da su složeniji znakovi obilježja etničke grupe iz paleolita. Znanstvenici su isprva smatrali da je spiljsko slikarstvo bilo čisto iz dekorativnih razloga, bez konkretne važnosti, no nakon daljnjih istraživanja sve figure daju neki smisao toj umjetnosti.

    Po teoriji popularnoj u ranom 20. st., ljudi iz kamenog doba su slikali životinje iz razloga da će iste susresti u stvarnosti. Tako koplja i druga oružja na slikama mogu kazivati da će imati uspješan lov. Ipak, ta je teorija još na razmatranju. Slijedeća popularna teorija kaže da su spiljske slike služile magiji plodnosti te su po njoj ljudi slikali životinje u nadi da će se iste razmnožiti i osigurati dovoljno hrane u budućnosti. Neki smatraju da će ponovno slikanje životinje po staroj slici osigurati ponovni povratak životinje svako proljeće. Neka istraživanja su pokazala da su najraskošnije slike u spiljama s osobito dobrom akustikom, te smatraju da je glazba imala veliku ulogu u obredu. Također su mnoge ostale teorije na razmatranju, no smatra se da jedinstvena teorija neće biti dovoljna za objašnjenje cijele paleolitske umjetnosti, koja je trajala 20,000 godina, na širokom području svijeta. Umjetnost na spiljskim zidovima sastoji se od raznih tehnika. Neki crteži sadrže spojene ostatke mineralnih nakupina stalagmita i stalaktita za prikaz pojedinih dijelova životinje. Drugi dolaze od prstiju utisnutih u glinu koja se nalazila na stjenkama zida. Rad u glini nađen je samo na prostoru Pirineja, isto tako sadrži i gravure na stropu spilje te reljefi oblikovani u umjetnim nakupinama gline. Spiljski umjetnici su modelirali bizona u reljefu u francuskoj spilji Le Tuc d'Audoubert, dok je u spilji Montespan, Francuska, trodimenzionalna skulptura medvjeda od 700kg gline. Zidno kiparstvo, u niskom i visokom reljefu, je nađeno samo u središnjim regijama Francuske, gdje se glina mogla oblikovati. Otkriveni su i tragovi crvenog pigmenta na većini zidnih skulptura što znači da su nekad bili obojani. U nekim je spiljama strop bio previše visok za slikanje bez ljestava ili skela. U Lascauxu, spiljski zidovi pokazuju rupe gdje su mogle biti postavljene skele. Veličine spiljskih crteža jako variraju. Slike bikova u spilji Lascaux dugačke su 5.5m.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  2. #2

    Odgovor: Paleolitska umetnost

    Paleolitska umetnost manifestuje se možda već od kraja starijeg paleolita, i to manje ili vise povezanim apstraktnim urezima na kamenu i kosti, a od srednjeg paleolita odabiranjem neobičnih prirodnih oblika, koji su nalaženi u prirodi. U mlađem paleolitu javlja se u dva osnovna vida: kao pećinska umetnost (crteži, gravure i slike na zidovima pećina), i kao predmetna umetnost (statuete, gravure i rezbarije na kultnim i upotrebnim predmetima ili nakitu). Pećinska umetnost je poznata uglavnom na području Španije, Francuske i Italije, posebno u oblasti Pirineja i jugozapadne Francuske, a predmetna umetnost širom Evrope, od Velike Britanije do Rusije. U obe kategorije zastupljene su tri teme: životinjska figura, ljudska figura i simbolični znaci. U pećinskoj umetnosti, od životinjskih figura najčešće su prikazani konj i bizon, dok su ostale vrste predstavljane znatno ređe (kozorog, jelen, mamut, medved i nosorog). S druge strane, sob i riba češća su tema u predmetnoj umetnosti. Ljudska figura je relativno retka. Na zidovima pećina gotovo uvek je veoma stilizovana i najčešće bez jasnih polnih oznaka.

    Paleolitska umetnost se može podeliti na nekoliko faza:

    1. Prefigurativni period
    2. Stil I
    3. Stil II
    4. Stil III
    5. Stil IV

    Prefigurativni period traje između 35 000. i 30 000. godina p.n.e., tokom koga su kameni blokovi, pločice i predmeti od kosti ukrašavani apstraktnim motivima. Stil I formiran je u okviru orinjasijenske kulture, oko 30 000 godina p.n.e. U vreme gravetijenske i starije solitrejske kulture između 25 000. i 20 000. godina p.n.e. neguje se stil II, odnosno prikazuju se mamuti, bizoni, konji i ostale lovne životinje stilizovanog tela i verno predstavljene glave, a u skulpturi ljudska figura sa prenaglašenim trupom i krajnje stilizovanom glavom, rukama i nogama. U ovom stilu izvedene su prve predstave na zidovima pećina, i oko ulaza, ređe i u poluosvetljenim zonama. U mlađoj fazi solitrejske kulture, između 20 000. i 15 000. godina p.n.e. umetnost je u naglom usponu, mada se u stilu (stil III) i dalje oseća kolebanje između naturalistički, realistički i stilizovano prikazanih detalja. Tako životinjske i ljudske figure imaju preteška, bremenita tela i male glave koje vremenom postaju sve realističnije. U ovom razdoblju uvećava se broj apstraktnih znakova. Stil IV se vezuje za magdalenijensku kulturu. U solitreju nailazimo na krečnjačke pločice sa graviranim predstavama, najčešće različitih pleistocenskih životinja, mada ima i primera reljefa na kojima su predstavljane životinje i ljudi. Takođe ima i fantastičnih životinja poput bizona delom preobraženih u konje ili bizoni sa glavom divljeg vepra kakvi su nađeni u pećinama Rok de Ser.

    Za magdalenijensku umetnost se vezuje stil IV paleolitske umetnosti, s tim što se deli na stil IV stariji i stil IV mlađi. To je klasični period paleolitske umetnosti kada su po pećinama oslikani zidovi koji se nalaze daleko od ulaza, u potpunoj tami. Tokom starije faze, između 15 000. i 10 000. godina p.n.e., životinjske figure prikazane su realistički, sa svim detaljima, često u živom pokretu, a ljudske figure su stanjene, često bez jasno označene glave i ruku. Od kraja magdalenijena, oko 10 000 godina p.n.e., zidovi pećina se ne ukrašavaju, ali je predmetna umetnost u punom procvatu, i to širom cele Evrope. U tom kratkotrajnom razdoblju (stil IV mlađi) životinje su predstavljene potpuno realistički; oko 9 000 godina p.n.e. sve predstave postaju neproporcionalne i krajnje shematizovane. Paleolitska umetnost ima izrazito religijski karakter. Pećine sa graviranim ili oslikanim zidovima su svojevrsna podzemna svetilišta, dok se predmetna umetnost najvećim delom vezuje za mala, takozvana pokretna svetilišta po zaklonima ispod stene ili u staništima pod vedrim nebom.

Slične teme

  1. Umetnost-ogledalo nasih dusa...
    Autor dankaBg u forumu Psihologija
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 15.04.2010, 17:50
  2. Šta nije umetnost ?
    Autor DzuPiter u forumu Umetnost
    Odgovora: 40
    Poslednja poruka: 31.03.2010, 22:42
  3. Naša naivna umetnost
    Autor nenad.bds u forumu Umetnost
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 26.03.2009, 21:19
  4. Gde ide umetnost?
    Autor SQUAW u forumu Umetnost
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 20.11.2008, 13:56
  5. Grafičke animacije - umetnost ili ne?
    Autor yige_gui u forumu Umetnost
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 18.09.2008, 11:35

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •