Egipat - Strana 2
Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 38

Tema: Egipat

  1. #16

    Odgovor: Egipat

    KAMEN IZ ROZETE (ROSETTE) I ODGONETAVANJE HIJEROGLIFA



    Kamen iz Rosette


    Godine 1798. Egipat je zauzeo francuski vojskovođa i državnik Napoleon Bonaparte (1769. - 1821.). Godinu dana kasnije jedan vojnik njegove okupacijske vojske u selu Rozeta sasvim je slučajno kopajući rov pronašao ravni kamen od crnog bazalta na kojem su se nalazila tri natpisa. Gornji dio sadržavao je 14 redaka hijeroglifskog teksta, srednji 32 retka demotskog pisma, a donji 54 retka grčkog pisma. Jedan oficir je odmah pročitao grčki natpis sljedećeg sadržaja:

    U Memfisu su se 196. g. pr. Kr. sakupili svećenici iz cijelog Egipta. Vijećali su o tome kakve će se počasti dati mladom faraonu Ptolemeju V. koji je mnogo učinio za hramove i svećenike. Odlučeno je da se u svakom hramu postavi po jedan kraljev kip s pločom na kojoj će se na tri pisma ovjekovječiti taj događaj.

    Trojezični tekst na ploči odmah je privukao pažnju učenjaka koji započinju njegovo proučavanje. Egipatsko slikovno pismo, hijeroglifi, privlačilo je pažnju stručnjaka još od antike, ali kako je pismo izašlo iz upotrebe potkraj antike nitko nije znao njegovu tajnu. Početkom XIX. stoljeća nekoliko je stručnjaka (istovremeno pokušavalo naći odgovor što su točno hijeroglifi i kako se hijeroglifski tekstovi mogu čitati. Ipak najveći doprinos dešifriranju hijeroglifa dali su Englez Thomas Young (1773. - 1829.) i Francuz Jean-Franois Champollion (1790.- 1832.).
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  2. #17

    Odgovor: Egipat

    Thomas Young je od rođenja bio čudo od djeteta. Naučio je čitati i pisati s dvije godine, a već kao četrnaestogodišnjak se služio s dvanaest jezika među kojima su bili i jezici Bliskog istoka. Nakon studija postao je liječnik. Kako ga njegova ljubav prema jezicima nikada nije napustila počeo se zanimati za povijest i jezik starog Egipta. Dugo je proučavao natpis na kamenu iz Rozete. Young je 1814. dokazao da demotsko pismo s kamena nije alfabetsko, a primijetio je i da su kraljevska imena zasebno označena ovalnim znakovima. Tako je naslutio tajnu hijeroglifa nekoliko godina prije Champolliona, ali je zbog nemogućnosti daljnjeg financiranja morao napustiti svoja istraživanja.



    Thomas Young
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  3. #18

    Odgovor: Egipat



    Jean-Franois Champollion,
    Grammaire gyptienne
    (Pariz, 1836. 1841.)

    Jean-Franois Champollion već je od malena bio stručnjak za jezike. S dvanaest je godina znao osnove hebrejskog i arapskog, a s vremenom je naučio čitav niz istočnih jezika. Studirao je na sveučilištu Grenoble gdje je već zarana proučavao egipatski i koptski jezik. Ubrzo je zavolio egipatsku povijest i kulturu o kojoj se tada još vrlo malo znalo. Još je tijekom studija u Grenoblu primijetio da je koptski jezik mlađa verzija egipatskog jezika. Već je 1808. g. identificirao 15 demotskih znakova s koptskim istoznačnicama. Nastavio je svoja istraživanja sve do 1822. g. kada je prvi puta objasnio metode svojeg rada. Dvije godine kasnije za vrijeme boravka u Torinu gdje je istraživao u tamošnjem muzeju (Museo Egizio) objavio je novu studiju u kojoj je objasnio sistem hijeroglifskog pisma.



    Champollinovo objašnjene
    dešifriranja hijeroglifa
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  4. #19

    Odgovor: Egipat

    Champollion je usporedbom nekoliko egipatskih spomenika s hijeroglifskim pismom i grčkog natpisa s Kamena iz Rozete uspio odgonetnuti ime Ptolemej i Kleopatra. Pronašao je slova p, t, l, m, i s, k, e, a, v, i te znak za slovo t. Na obelisku i na još dva predmeta pronašao je kraljevska imena Ptolemaios i Kleopatra ukvirena ovalom (kartušama). Otkrio je da se egipatsko pismo sastoji od fonetskih i ideogramskih znakova. Primijetio je da je pismo kroz dugu povijest Egipta doživjelo neke promjene pa je tako nastalo hijeroglifsko, zatim pojednostavljeno hijeratsko i jednostavno demotsko pismo.



    Obelisk Tutmozisa III
    Central Park, New York

    Champollion za svoga života nije dobio puno priznanje za svoje dugogodišnji rad. Umro je od srčanog udara 1832. g. nedugo nakon što je završio pisanje rječnika egipatskog jezika i njegove gramatike koji su objavljeni nakon njegove smrti.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  5. #20

    Odgovor: Egipat

    oko 3200 g pne faraon Mena ujedinio je sve egipatske zemlje u jednu državu. "Država" je bila organizovana kroz nome-zajednice opština, ujedinjene da bi lakše obuzdale ćudi Nila, a njegove vode iskoristile za navodnjavanje. Na čelu noma su se nalazili nomarsi-upravnici, koji su uz vezira- komandanta vojske, pomagali faraonu u upravljanju državom.
    Egipatska nauka je bila na visokom stupnju razvoja, postavili su osnove astronomije, kalendara, matematike, medicine

  6. #21

    Odgovor: Egipat

    SVJETIONIK NA FARU


    Na otoku Faru izgrađen je između 297. i 283. g. pr. Kr. najglasovitiji svjetionik Starog svijeta. Kako su se godinama nakon osnutka grada Aleksandrije brojni brodovi razbili o strmu obalu nametnula se potreba za gradnjom svjetionika s kojeg bi se sigurno brodovi usmjeravali u aleksandrijsku luku. Tako je Aleksandrov nasljednik Ptolemej I. Soter (305. - 285. g. pr. Kr.) započeo gradnju svjetionika na obližnjem otoku Faru.

    Svjetionik je bio visok 135 metara, a stajao je na 6-metarskom podnožju koje ga je branilo od velikih valova za olujnog vremena. Na njegovom je vrhu bio kip za kojeg se mislilo da prikazuje boga mora Posejdona. No, u novije vrijeme znanstvenici smatraju da je to Zeusov kip. Ispod njega se nalazio prostor gdje je gorjela vatra. Ispred žeravnika s vatrom bilo je zrcalo za signalizaciju. Židovski povjesničar Josip Flavije (o. 37. - 100. g.) je izračunao da se svjetlost mogla vidjeti s udaljenosti od 300 stadija (oko 56 kilometra). U svjetioniku su boravili vojnici i radnici koji su obavljali različite poslove na njemu i brinuli se o životinjama koje su dopremale sve potrebno za opskrbu svjetionika.



    Svjetionik na Faru

    Tijekom sedamnaest stoljeća postojanja svjetionik je bio oštećen u brojnim potresima. Srušio se u prvoj polovici XIV. stoljeću nakon jednog velikog potresa. Njegov je izgled opisao antički geograf Strabon (o. 64. g. pr. Kr. - 24. g.) u djelu Geografija.

    Na krajnjem rtu otoka stoji stijena, koju sa svih strana oplakuje more, a na njoj je podignut toranj, upravo čudesno izgrađen od bijelog mramora. O njemu kolaju brojne pripovijesti. Ime je dobio prema otoku na kojem stoji (Strabon, Geografija, XVII). Do danas je farski svjetionik ostao najviši svjetionik ikada sagrađen.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  7. #22

    Odgovor: Egipat

    Aleksandrija - kulturno i znanstveno središte svijeta


    Aleksandar III Veliki


    Aleksandrija, kozmopolitski grad znanosti i kulture od osnutka u IV. st. pr. Kr. do danas, mjesto je u kojem se isprepliću orijentalna i zapadna civilizacija. Tijekom više od 2000 godina njome su vladali brojni narodi: Grci, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Turci, Francuzi, Englezi i Egipćani, ali nitko nije odolio njezinim čarima. Tako ona i danas osvaja na prvi pogled.

    Najstarije naselje na prostoru današnje Aleksandrije nalazilo se na otoku Faru, danas poluotoku Ras-el-Tin. Ondje su pronađeni ostaci luke još iz prapovijesnog vremena. Nasuprot otoku nalazilo se malo ribarsko selo Rhakotis. Arheološki ostaci nagovješćuju da je ovo naselje postojalo još u XIII. st. pr. Kr. Nažalost, u pisanim svjedočanstvima gotovo da i nema njegova spomena pa se ne može utvrditi važnost ovog naselja.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  8. #23

    Odgovor: Egipat

    Najveći vojskovođa i državnik helenističkog svijeta Aleksandar III. Makedonski (356. - 323. g. pr. Kr.; vladao od 336. - 323. g. pr. Kr.) osvojio je Egipat u jesen 332. g. pr. Kr. nakon pobjeda nad perzijskim kraljem Darijem III. (336. - 331. g. pr. Kr.). Aleksandar je imao samo 25 godina, a već je bio gospodar čitave istočne obale Sredozemlja od Grčke do Egipta. U Memfisu je dočekan kao oslobodilac od perzijskoga jarma pod kojim su se Egipćani s kratkotrajnim prekidom (404. - 342. g. pr. Kr.) nalazili još od Kambizova osvajanja i zarobljavanja faraona Psametika III. (526. g. pr. Kr.). Želeći se što više približiti Egipćanima i njihovom svećenstvu, dao se okruniti za zakonita egipatskog faraona. Očaran Egiptom, Aleksandar je nakon krunidbe pred sebe postavio novi zadatak - izgradnju prijestolnice koja je trebala povezati Grčku, Malu Aziju i Europu s novoosvojenim područjima na istoku. Za središte novog svijeta izabrao je područje delte Nila između Sredozemnog mora i Mareotskog jezera (eg. Mariout) u čijem se zaljevu nalazio otočić Far. Granice grada odredio je sam Aleksandar, a grad je projektirao grčki graditelj Dinokrat Rodski. Temelji Aleksandrije postavljeni su 7. aprila 331. g. pr. Kr.

    Evo što je o osnivanju Aleksandrije napisao antički pisac Plutarh (46. - 120. g.) u životopisu o Aleksandru: "... Kažu, naime, da je, postavši gospodar Egipta, želio utemeljiti velik i mnogoljudni helenski grad pa mu ostaviti svoje ime i po savjetu graditelja gotovo je već odmjerio i opasao zidom mjesto određeno za nj. Tada noću, dok je spavao, usni čudesno priviđenje: učini mu se da je starac jako sijede kose i časne pojave, stavši uza nj, izgovorio ove epske stihove: U moru šumnom veoma imade nekakav otok Baš pred Egiptom samim a Far zovu ga ljudi. (Homer, Odiseja, IV, 354-355) Stoga odmah čim je ustao pođe na Far koji je u to vrijeme još bio otok malo poviše kanopskog ušća Nila a sada je nasipom povezan s kopnom. Pa kad ugleda mjesto izvanredno povoljna položaja (jer to je dugačak jezičac zemlje koji prevlakom osrednje širine razdvaja veliko jezero i more koje završava prostranom lukom), rekavši da je na koncu konca Homer, koji je i u drugome divljenja vrijedan, sad i veleuman graditelj, naredi da se tlocrt grada iscrta prilagođivan profilu zemljišta. Nije bilo pri ruci krede, pa su zato, uzimajući ječmena brašna, opisali na crnoj zemlji ravnice kružno područje, na krakove čijeg su se unutarnjeg luka nastavljale ravne crte počinjući od onoga što bi se moglo nazvati okrajcima tog područja i jednolično sužujući širinu tako da su činile lik kabanice. Kad se kralj oduševio nacrtom, iznenada ptice s rijeke i jezera, neizmjerna broja i najrazličitijih vrsta i veličine, sliježući se nalik na oblake na to mjesto, ne ostaviše ni mrvicu ječmenog brašna tako da je Aleksandar bio zbunjen znamenjem. Kad ga međutim gataoci osokoliše neka bude miran (jer grad što ga osniva bit će pun obilja i hranitelj ljudi raznoraznih naroda), naredivši da se nadzornici radova prihvate posla, sam krene u Amonovo svetište ..." (Plutarh, Usporedni životopisi - Aleksandar, gl. 26).
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  9. #24

    Odgovor: Egipat

    Postavivši temelje grada, Aleksandar je krenuo u nova osvajanja na istoku. Više se nikada nije živ vratio u svoju buduću prijestolnicu. Umro je u Babilonu 323. g. pr. Kr. od groznice. Njegove zamisli i brigu o izgradnju grada preuzeo je jedan od njegovih vojskovođa i pomoćnika, Ptolemej I. Soter, koji je nakon dugogodišnjih ratova Aleksandrovih nasljednika - dijadoha godine 305. pr. Kr. potpuno preuzeo vlast u Egiptu (305. - 282. g. pr. Kr.). Ptolemej I. vojnim je putem uspio prenijeti Aleksandrovo tijelo iz Babilona u Aleksandriju. Nakon što je početkom III. st. pr. Kr. proširio granice države na Kirenu (današnju Libiju), Palestinu, Cipar i druge otoke istočnog Sredozemlja, Ptolemej I. mogao se posvetiti uređenju nove prijestolnice čime započinje kulturni i znanstveni procvat Aleksandrije. Njegovi nasljednici Ptolemejevići vladali su Egiptom sve do posljednjega građanskog rata u Rimu u kojemu su aktivno sudjelovali egipatska kraljica Kleopatra VII. i Marko Antonije. Poraz kod Akcija 31. g. pr. Kr. navijestio je kraj egipatske samostalnosti. Godine 30. pr. Kr. Oktavijan je zauzeo Egipat čime je postao apsolutni gospodar Sredozemlja i rimske države.



    Stela Ptolemeja I.
    iz 311. g. pr. Kr.
    vezana uz osnivanje
    grada Aleksandrije
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  10. #25

    Odgovor: Egipat

    Aleksandrija je za vladavine Ptolemejevića izrasla u jedan od najvećih antičkih gradova koji je sredinom I. st. pr. Kr. brojio oko 500.000 stanovnika. U gradu su uglavnom živjeli Grci, Židovi i brojni trgovci različitih nacionalnosti. Egipćani su odbijali grad nazivati Aleksandrijom prema imenu njezina osnivača nego su ga nazivali Raqed prema starom ribarskom naselju. Broj Egipćana u gradu uglavnom je bio zanemariv. Grad su krasili mnogi spomenici od kojih su najglasovitiji bili svjetionik na otoku Faru, Velika knjižnica i Muzej (Mouse?on), Serapisov hram (Serapeum) i kraljevske palače.

    Na otoku Faru izgrađen je između 297. i 283. g. pr. Kr. najglasovitiji svjetionik starog svijeta visok 135 m. Na vrhu svjetionika bio je smješten Posejdonov ili Zeusov kip. Tijekom stoljeća svjetionik je oštećen u brojnim potresima. Srušio se u prvoj polovici XIV. st. nakon jednog velikog potresa. Njegov je izgled opisao antički geograf Strabon (o. 60. g. pr. Kr. - 25. g. po Kr.): "Na krajnjem rtu otoka stoji stijena, koju sa svih strana oplakuje more, a na njoj je podignut toranj, upravo čudesno izgrađen od bijelog mramora. O njemu kolaju brojne pripovijesti. Ime je dobio prema otoku na kojem stoji." (Strabon, Geografija, XVII)



    Maketa s prikazom svjetionika na Faru
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  11. #26

    Odgovor: Egipat

    Grad je bio podijeljen na mnoge upravne okruge. U vladarskoj četvrti koja se prostirala na južnim i zapadnim područjima grada podignute su brojne palače Ptolemejevića i njihova plemstva. Ondje su bili uređeni parkovi, Muzej i Knjižnica. Aleksandrova grobnica vjerojatno se nalazila u sklopu kompleksa kraljevskih palača, ali njezini tragovi do danas nisu otkriveni. Prema sačuvanim antičkim svjedočanstvima grobnicu su posjećivali brojni rimski carevi od Augusta (30. g. pr. Kr. - 14. g.) do Karakale (211. - 217. g.). Grobnica je vjerojatno uništena prigodom nemira u Aleksandriji oko 270. g. Brojni dijelovi ove četvrti koji su se prostirali uz obalu mora danas se nalaze 6 do 8 m ispod njezine površine.


    Veliku Aleksandrijsku knjižnicu dao je podići Ptolemej I. Namjeravao je stvoriti znanstveno i kulturno središte koje će se suprostaviti atenskom utjecaju. Zadatak je povjerio Aristotelovu nasljedniku, Dimitriju Falerskom. Izgrađena je Biblioteka sa znanstvenom ustanovom Muzejem. Tako su stvoreni temelji kulturnog i znanstvenog utjecaja koje će Aleksandrija zadržati sve do kraja IV. st. Knjižnica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike. Za potrebe knjižnice prikupljani su rukopisi, papirusi i razni natpisi sa svih strana svijeta. Svjedočanstva brojnih putnika govore da su im u Egiptu oduzimani svi rukopisi koji su potom prepisivani i vraćani vlasnicima. Na taj način stvorena je golema zbirka znanja antičkog svijeta s oko 200.000 rukopisa.


    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  12. #27

    Stari Egipat

    MUMIFICIRANJE

    Vise nista ne zadrzava na ovome svetu Egipcanina,koji je,cuvsi Ozirisov poziv,imao dovoljno vremena da zavrsi gradnju svoje grobnice-vecne kuce,i koji je pripremio sve sto su mu nalagali poboznost i postovanje tradicije.Onoga dana kada je presao na drugu obalu,Egipcani,nisu,naime voleli da upotrebljavaju rec umreti,njegova porodica je pocinjala zaljenje od 70 dana.Ostavljali su sve poslove i vreme provodili kuci u zagrobnoj tisini.Ukoliko su izlazili iz kuce,morali su da lice namazu blatom i da se neprestano udaraju rukama po temenu.Imali su i jednu neodloznu duznost da telo predaju majstorima balsamovanja i da izaberu sam nacin tog cina.Herodot i Diodor nam svedoce da su postojala tri postupka balsamovanja.Prvoklasni postupak trazio je mnogo truda i vremena,kao i novca.Majstori su najpre izvadili utrobu i mozak,osim srca,preparirali ih posebno i podelili u cetiri dela za cetiri kanope.Umesto izvadjenih organa supljine su,nakon dvostrukog ciscenja,napunili aromaticnim travama i smolama.Zatim su premazivali solima iz doline Vadi Natron,slanom polju zapadno od Fajuna,kao i u oblasti Nekheb,a te soli su se koristile i za ciscenje kuca.Posle 70 dana oprali su telo i zamotali u lanene trake natopljene biljnom smolom.Za taj posao im je trebalo 15 razlicitih stvari -pcelinji vosak za premazivanje usiju,nosa,usta i operativnog reza,kasija,cinamon,kedrovo ulje,koje se u stvari dobijalo od biljke kleke,teklina,kna,klekinje,luk,palmino vino,nekoliko vrsta smole,piljevina,pepeo,katran i natron,koji je bio najvazniji agens.Dobar deo tih proizvoda su stari Egipcani uvozili,narocito smolu iz libanskih suma.
    Kad je posao bio obavljen,telo je bilo ,u stvari,samo kostur ovijen zuckastom kozom,ali sa sasvim prepoznativljim licem,iako su obrazi postali upali a usne skupljene.Posle mnogo vekova mumija Setija I jos uvek ima sacuvane crte i izraz lica velikog kralja,a isto se moze reci i za vecinu drugih mumija.
    Posle balsamovanja,mumija je trebalo da se okiti i obuce.Stavili su na nju ogrlice,prstenje i razne amajlije.Navukli su joj narukvice i sandale,a preko rane koju je majstor balsamovanja napravio vadeci utrobu, stavljena je debela zlatna folija sa ugraviranim okom udza,koje je isceljivalo rane,i sa likovima cetvoro zastitnika kanopa.Medju noge joj je stavljen primerak knjige mrtvih,vodica za drugi svet.Na lice mumije se zatim stavljala maska ,faraonima i velikodostojnicima stavljane su zlatne maske sa bisernim ukrasima,dok je obicnim gradjanima maska bila od platna ili gipsa.Sve je to zatim obmotavano trakama i stavljano u sanduk.Umesto u kovcegu,Sesankova mumija pronadjena u predvorju Psusenesove grobnice u Tanisu,lezala je u nekoj vrsti uveza,na kojem su zlatnim listicima i tankim plocicama plave majolike bili reprodukovani ukrasi sa srebrnog sarkofaga.Ukoliko su svi majstori rezbari,stolari,oruzari,balsamitelji,koji su radili na mumiji i namestaju koji ce krasiti grobnicu, bili brzi,moglo se posle vise od dva meseca pristupiti konacnom sahranjivanju.
    Poruku je izmenio felix, 31.08.2008 u 21:10

  13. #28

    Odgovor: Stari Egipat

    Rodoslov Porodice Ptolomeja

    ?+Logos
    =Ptolomej I (general Aleksandra Makedonskog)+Verenika
    =Ptolomej II Filadelf+Arsinoe Lizimah
    =Ptolomej III Euerget+Verenika Magas Seleukida
    =Ptolomej IV
    =Arsinoe Filopator

    Ptolomej IV+Arsinoe Filopator
    =Ptolomej V Epifan
    =Kleopatra I Seleukida

    Ptolomej V Epifan+Kleopatra I Seleukida
    =Kleopatra II
    =Ptolomej VI Filometor
    =Ptolomej VII Fiskon

    Kleopatra II+Ptolomej Vi Filometor
    =Kleopatra III

    Kleopatra III+Ptolomej VII Fiskon
    =? Kcerka
    =? Sin
    =Ptolomej VIII Latir
    =Ptolomej IX
    =Aleksandar I

    ? Kcerka+ Ptolomej VIII Latir
    =Ptolomej Ix Aulet
    =Kleopatra V Trifaina

    Ptolomej IX Aulet+Kleopatra V Trifaina
    =kleopatra VI
    =Verenika
    =Kleopatra VII
    =Arsinoe
    =Ptolomej XII
    =Ptolomej XIII

    Kleopatra VII+Julije Cezar
    =Cezarion

    Kleopatra VII+Marko Antonije
    =Aksandar Helios
    =Ptolomej XIV
    =Kleopatra VIII Selena

    Kleopatra VIII Selena+Juba Od Mauretanije
    =Ptolomej XV
    =Drusila

    Drusila+Felix
    =???
    Poruku je izmenio felix, 03.09.2008 u 20:12

  14. #29

    Odgovor: Stari Egipat

    Ishrana starih Egipcana

    Stari Egipcani su oduvek jeli mnogo mesa,i to narocito govedine i divljaci.Od goveda mozemo izdvojiti rogato i prilicno brzo africko govece pod imenom "iua",zatim bezrogo govece "undzu" i ,kako su oni smatrali,najlepse govece "herypsa".
    Od divljaci su u ishrani koristili gazele i oriks antilope,zatim zdralove (tri vrste:dza,aiu i ga),guske (terp i ro) i prepelice pod imenom "parit".
    Od povrca(renput) koristili su crni luk(hadzu),praziluk(iaqet),lubenice,krastavce,dinj e i beli luk (khizan).
    Narocito su cenili rogac (nodzem).
    Riba je bila svojevrsni tabu,i retko su je koristili.Obicno su je nazivali "bu"(odvratna) i "sep" (zalost).
    Za razliku od danasnjih stanovnika,stari Egipcani nisu poznavali limun,pomorandze i banane,a breskva ,badem i tresnja su dosli na red tek u doba Rimljana.Obicno su od voca imali urme,grozdje,smokve,nar,kokos i jabuke.Ulje nisu koristili za spremanje namirnica ,vec za osvetljenje kuca.

  15. #30

    Odgovor: Stari Egipat

    Stari Egipcani i seksualnost

    Stari Egipćani su bili vrlo opusteni kad je u pitanju golotinja i seksualnost uopste. Seks pre braka je bio dopusten, cak se pretpostavlja da su devojke pristupale grupi "svetih prostitutki" kako bi se sto bolje obucile za brak. U braku se ipak vodilo racuna o vernosti. Mada, postoji verovanje da jedan invalid (nedostajale su mu po jedna ruka i noga), nije otisao u ratni pohod, i da je dok su se drugi muskarci borili, bio veoma predusretljiv i usluzan prema zenama, pa su vojnici po povratku svoje ljubljene zatekli sa povecim stomacima. Lik ovog izuzetno "obdarenog" heroja isklesan je na jednom od zidova hrama Karnak u blizini grada Luksora, a sta se desilo s njim kasnije stvarno ne znam. Znam samo da ga veliki broj Egipcana naziva svojim dedom, bar iz razloga da im se poveruje da su na slican nacin potentni ili da su izvesne dimenzije nasledili od tog pretka.




    Prema legendi, vrhovni bog Amon Ra je masturbirajuci stvorio svoju decu Šu i Tefnuta. Proslavljajuci taj događaj, svake godine bi aktuelni faraon masturbirao u reku Nil, u ime toga sto je Raov potomak.
    Institucija harema je takođe postojala. Ramzes II Veliki je na taj nacin uspeo da napravi oko 110 sinova i kćeri.
    Starim Egipcanima nije bio stran ni incest, jer su i sa najblizim srodnicima stupali u brak, a kazu da i prvi gej par potice iz Egipta, tj. da su izvesni Kxnumxotel i Niankxkxnum sahranjeni u zajednickoj grobnici, i da su po zidovima bile nasarane njihove omiljene igrice i poze...
    Vrag odneo šnalu...

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Egipat - 1001 noć
    Autor blueella u forumu Turizam i putovanja
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 28.04.2007, 20:53

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •