Internet na više koloseka
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3
  1. #1

    Internet na više koloseka


    Mozda je malo bajat text, ali sve se to svodi na isto, tako da, ako neko zeli vise da zna od citacima weba...

    Internet na više koloseka

    Tokom poslednjih nekoliko meseci razbuktao se pravi rat između programa za čitanje Interneta. Liderska pozicija, koju Microsoft sa svojim Internet Explorerom čvrsto drži još od početka 1999. godine, više i nije tako ubedljiva. Kao njegovi najozbiljniji konkurenti izdvajaju se tri vrlo kvalitetna programa: Firefox, Opera Browser i Netscape Browser.

    Istorijski gledano, prvi "rat" Web čitača odigrao se polovinom prošle decenije, kada je Netscape Navigator bio de facto standard za krstarenje Mrežom. Microsoft je tada projektom Mosaic postavio temelje Internet Exploreru, čija je prva verzija svetlost dana ugledala avgusta 1995, u sklopu paketa Microsoft Windows 95 Plus Pack. Netscape je vodeću ulogu na tržištu ipak održao do kraja 1997. godine, kada se pojavila četvrta verzija Microsoftove alatke, s prepoznatljivim logotipom u obliku stilizovanog slova "e". Novi program se pokazao kao brži i otvoreniji za nove standarde, tako da je uskoro došlo do smene na tronu. Tome je doprinelo i to što je Microsoft uz svaku distribuciju Windowsa besplatno isporučivao najnoviju verziju Explorera.

    Do pre tri godine, tržišni udeo Internet Explorera je beležio neprekidan rast - vrhunac je postignut sredinom 2002. godine, kada se ovom alatkom služilo, prema nekim analizama, gotovo 96 procenata korisnika Interneta. Brojni bezbednosni propusti, zastarelo korisničko okruženje i nespremnost inženjera da prošire mogućnosti upravljačkog interfejsa i primene nove tehnologije, omogućili su Microsoftovim konkurentima da dođu do daha i istupe sa sopstvenim rešenjima. Eksploatišući mušičavost Explorerove mašine i na desetine "slabih tačaka" koje su hakeri koristili za ubacivanje špijunskih programa, nepoželjne pošte, reklamnih poruka i virusa, korporacije Mozilla, Opera i Netscape pokrenule su kampanje zasnovane na naglašavanju Explorerovih nedostataka i novih mogućnosti koje krstarenje Mrežom čine udobnijim i bezbednijim.

    Rezultati su brzo postali uočljivi: broj korisnika Internet Explorera je postepeno opadao, tako da je njegov tržišni udeo u junu 2005. bio 85,07 procenata. Najveći porast popularnosti zabeležio je Mozillin Firefox (8,83% u istom periodu), marketinški najbolje potkovan "alternativni čitač": on je pod sloganom "Otkrijte Web iznova" tokom prvih šest meseci preuzet više od pedeset miliona puta, a prema poslednjim procenama, ovih čitačem se danas služi preko sedamdeset pet miliona Internet "serfera".

    Iako u senci sve poletnijeg Firefoxa, čitači Opera (tržišni udeo oko 1%) i Netscape (1,8%) ne odustaju od svog parčeta kolača, pri čemu s Mozillom održavaju prećutni "pakt o nenapadanju" - u cilju okončanja vladavine Internet Explorera. Naravno, ni Microsoft ne sedi skrštenih ruku i već uveliko sprovodi beta testiranje sedme generacije Internet Explorera. Ona obećava mnoga suštinska unapređenja, uz očuvanu kompatibilnost sa starijim verzijama, što je značajno zbog činjenice da je najveći deo sadržaja na Webu prilagođen upravo verzijama IE 5 i 6, naročito onaj koji sadrži ActiveX komponente i VB skriptove, jer njega nijedan konkurentski čitač ne emulira u potpunosti (ovi elementi su ujedno i najslabija karika u bezbednosnom sistemu). Isto tako, treba očekivati da će Firefox s daljim rastom popularnosti biti sve izloženiji zlonamernim napadima, a niko ne može da pretpostavi koliko će se efikasno ovaj čitač boriti s novim pretnjama.


    Mozilla Firefox v1.0.7

    Tri nove verzije Firefoxa objavljene u kratkom roku dokaz su da Mozilla Foundation vodi računa o pouzdanosti svog čitača. Firefox je zasnovan na sistemu Gecko i nastao je na temelju paketa Mozilla Suite (ranije je bio poznat pod imenima Phoenix i Firebird). Program je osmišljen kao otvoren, kompaktan, brz i jednostavan čitač čija je osnovna prednost praktično neograničena mogućnost nadogradnje putem priključnih programa. On ima funkciju za blokiranje iskačućih prozora, mogućnost otvaranja Web strana u vidu kartica, dobro uobličeno korisničko okruženje i niz korisnih komponenata koje olakšavaju pretraživanje: integrisane pretraživače (Google, Yahoo!, eBay, Amazon, a drugi se mogu naknadno dodati), funkciju za brzo pretraživanje teksta u realnom vremenu (traženi pojam je označen na stranici zelenom bojom dok ga korisnik upisuje u polje za pretragu) i mogućnost zadavanja ključnih reči za otvaranje određenih lokacija (na primer, automatsko otvaranje prve stranice na Googlovoj listi za zadati pojam).

    Firefox se može višestruko poboljšati instaliranjem proširenja (ekstenzija). Ovi priključni programi (XPInstall moduli) preuzimaju se s Mreže i ugrađuju u interfejs Firefoxa, a omogućuju najrazličitija unapređenja: upravljanje programom pomoću pokreta miša (mouse gestures), automatsko blokiranje reklamnih poruka, prebacivanje proxy servera, ispisivanje izveštaja o vremenskoj prognozi, korišćenje IRC klijenta, RSS čitača itd. Na sličan način on podržava i promenu grafičkog okruženja: korisnicima su na raspolaganju desetine dopadljivih maski kojima se prilagođavaju svi elementi interfejsa, uključujući i raspored i sadržaj menija. Sva instalirana proširenja i tematski paketi mogu se automatski osvežavati novim verzijama.

    Firefox se može pohvaliti i odličnom podrškom za najveći broj aktuelnih Web standarda, kao što su HTML, XML, XHTML, CSS, JavaScript, DOM, MathML, DTD, XSL i XPath (radi se i na punoj implementaciji standarda CSS2, SVG, APNG i XForms). Čitač prikazuje i prozirnu PNG grafiku, a u osnovnoj verziji postoje još i opcija Live Bookmarks, namenjena praćenju vesti u formatima RSS i Atom, i modul za praćenje procesa preuzimanja datoteka.

    Bezbednost Firefoxa je zasnovana na brojnim alatkama za blokiranje potencijalno opasnog sadržaja, ali i na činjenici da program ima potpuno otvoren izvorni kod, tako da se i najmanja izmena može lako uočiti. Mozilla Foundation nudi novčanu nagradu korisnicima koji pronađu "bubu" u sistemu: za otkriveni bezbednosni propust korisnik će biti nagrađen s 500 američkih dolara i majicom. U julu 2005, Secunia je otkrila tri propusta u Firefoxu, ali nijedan nije označen kao kritičan; u Internet Exploreru je evidentirano 20 ozbiljnijih propusta (neki od njih su označeni kao vrlo opasni), a u Operi nijedan.

    Slabost Firefoxa su skromnije mogućnosti osnovne verzije, jer je ona lišena funkcija koje postoje u konkurentskim programima. Autori se pravdaju željom da čitač oslobode sadržaja koji bi nepotrebno "naduvali" instalacionu verziju i ističu neprevaziđene mogućnosti nadogradnje. S druge strane, pretraživanje proširenja na Internetu sve više liči na potragu za iglom u plastu sena, budući da postoji nekoliko stotina priključnih programa različitog kvaliteta, što nije lako pretražiti. Pokretanje aplikacije traje nešto duže nego Internet Explorera i Opere, a donekle je veće i zauzeće memorijskih resursa. Zbog izostanka podrške za aplete ActiveX, za neke lokacije se i dalje mora koristiti IE.


    Opera Browser v8.5

    Danas verovatno najpouzdaniji čitač, Opera Browser (mašina Presto) rado je korišćen program u kancelarijskom okruženju. Druga prednost programa finske kompanije Opera Software ogleda se u integraciji svih neophodnih alatki u osnovnoj verziji, tako da nema potrebe da se naknadno instaliraju prikljični programi. Osim toga, Opera je najkompaktniji čitač u svojoj klasi i odlikuje se izuzetno dopadljivim korisničkim okruženjem, besprekorno "ispeglanim" grafičkim interfejsom, izvanrednom brzinom i pouzdanošću (neočekivana krahiranja se praktično ne dešavaju). Opera je poznata i kao najpopularniji čitač za prenosive uređaje, mobilne telefone, lične digitalne pomoćnike i TV aparate.

    Opera je uobličena kao tehnološki napredan program malih hardverskih zahteva a velike brzine iscrtavanja, što je čini omiljenim izborom vlasnika sporijih računara. U poslednjoj verziji dodatno je unapređena jedinstvena mogućnost upravljanja glasom (usavršavana u saradnji sa IBM-ovim inženjerima). Napredne mogućnosti upravljačkog interfejsa ogledaju se u savršenoj integraciji komandi koje se zadaju preko tastature i pomoću miša. Praktično, Web strane se mogu u celini pregledati pomoću tastature i bez korišćenja miša, što je pogodnost za vlasnike prenosivih računara. Opera ima i neprevaziđene funkcije za podešavanje veličine stranice (zumiranje), i zahvaljujući tome raspoloživ prostor koristi racionalnije od drugih čitača.

    Standardno podešena, Opera sve prozore otvara u vidu kartica (uključujući i iskačuće poruke), i one se znatno lakše organizuju nego u Firefoxu. Program pamti sve otvorene kartice, tako da korisnik nakon neočekivanog prekida (nestanak struje, blokiranje programa) može da nastavi pretragu s mesta na kome se našao pre toga. Opera podržava sve aktuelne Web standarde, uključujući i WAP i WML za prenosive uređaje.

    Opera Mail je dobro koncipiran i potpuno funkcionalan klijent elektronske pošte i sastavni je deo osnovne verzije programa. Ovaj klijent podržava i POP/IMAP protokole i rad s više korisničkih naloga, a ima i jedinstveno rešenje za upravljanje porukama, koje su organizovane u vidu baze podataka. Naime, sve poruke se smeštaju na jedno mesto, dok su u direktorijumima klijenta (inbox, outbox, sent itd.) razvrstane samo prečice, pa se jedna poruka, odnosno njena prečica može naći u nekoliko direktorijuma. Od verzije 7.2, Opera ima i integrisan RSS čitač vesti i IRC klijent. Pored verzije za mobilne uređaje, postoji i varijanta programa (Opera Mini) koja se može koristiti na svim mobilnim telefonima s podrškom za platformu Java J2ME.

    Zamerka se odnosi na reklame u besplatnoj verziji čitača, a one se mogu ukloniti samo ako se proizvođaču uplati 40 dolara. Internet Explorer se i u sličaju Opere mora držati u rezervi, budući da postoje stranice kojima se pomoću ovoga čitača ne može pristupiti na odgovarajući način.


    Netscape Browser v8.0.3.3

    Netscape v8.0.3.3 je Web čitač kompanije AOL i delo je stručnjaka studija Mercurial Communications. On nastavlja seriju istoimenih čitača, a zasnovan je na istom sistemu i vrlo sličnom korisničkom okruženju kao Firefox. U stvari, Netscape Browser ima dve mašine: Gecko (Firefox) i Trident (Internet Explorer), tako da uspešno oponaša ta dva najpopularnija čitača današnjice. Osnovne karakteristike programa su praktično istovetne Mozillinom paketu.

    Podesna mogućnost Netscapea je zasebno podešavanje bezbednosnih opcija za svaku Web lokaciju: na karticama postoji meni za podešavanje relevantnih parametara i rangiranje lokacije prema različitim bezbednosnim nivoima. U program je integrisana i moćna alatka za odbranu od "pretećih" lokacija (phishing), koje se nalaze na redovno osvežavanim spiskovima potencijalno opasnih Web strana. U odnosu na Firefox, ovaj program ima komplikovanije korisničko okruženje i nešto je teži za korišćenje. Najupečatljivija je opcija Multibar, koja omogućuje podešavanje različitih polja za pretraživanje, odnosno brži pristup vestima, berzanskim izveštajima, vremenskoj prognozi i drugim sadržajima. Slično Operi, Netscape može da otvara skupove kartica pri svakom pokretanju. Korisnicima koji često popunjavaju obrasce koristiće i opcija za automatsko ispunjavanje (Form Autofill).

    Najglasnije kritike upućene su na račun diskutabilne bezbednosti: pošto koristi sisteme Gecko i Trident, program je izložen opasnostima koje prete obema platformama, a to ga čini dvostruko ugroženim (nezgodno je i to što prebacivanje između ova dva režima može da zbuni neiskusne korisnike). Poznavaoci paketa Netscape zameraju i to što su u novom izdanju izostavljeni klijent elektronske pošte i modul za uređivanje HTML-a. Značajan minus u poređenju s prethodno opisanim programima jeste i veličina instalacione datoteka, koja prelazi 11 MB. U svakom slučaju, pred Netscapeom je period borbe za opstanak.


    Internet Explorer 7

    Iako danas postoje brojni čitači zasnovani na IE arhitekturi i sa svim naprednim mogućnostima kojima se diče Microsoftovi konkurenti (Maxthon, Avant, Deepnet Explorer, NetCaptor i dr.), najveća očekivanja ipak su usmerena na Internet Explorer 7, čija se zvanična verzija očekuje do kraja godine. Probna verzija Microsoftovog čitača ima nekoliko prednosti koje se ogledaju u podršci za ActiveX i VB skriptove, brojnim dodacima za poslovnu upotrebu, boljoj integraciji sa sistemskim alatkama i paketom Office (Word, Excel) i potpunoj kompatibilnosti sa svim sadržajima na Webu, zbog čega ga korisnici drugih paketa i dalje moraju držati u rezervi. U sedmom izdanju najviše izmena će biti na planu bezbednosti, koja će biti poboljšana novim antihakerskim alatkama i funkcijama za šifrovanje IP saobraćaja. Internet Explorer 7 će takođe imati interfejs sa karticama, RSS čitač i ostale popularne mogućnosti za udobnije pretraživanje Mreže.

    Ne treba ni biti prorok da bi se predvideo buran razvoj događaja na tržištu Internet čitača u predstojećim mesecima.
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: Internet na više koloseka

    Je li Japanac, a zašto je logo Firefoxa najveći?




    ps. Dobar tekst.
    Neki ljudi samo zinu, pa zagade okolinu...


    Nisam paranoičan, ali to ne znači da me neko ne progoni!
      Vrh

  3. #3

    Odgovor: Internet na više koloseka

    Mrzelo me da ga smanjujem


    A, i uostalom, zasluzila je
      Vrh

Slične teme

  1. Internet trol
    Autor Bombica u forumu WWW
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 03.08.2010, 22:50
  2. MTS internet
    Autor Painkiller u forumu Online savetnik
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 26.01.2009, 22:04
  3. Internet bonton...
    Autor DrinChe u forumu Predlozi, pohvale i kritike
    Odgovora: 18
    Poslednja poruka: 23.12.2007, 00:14
  4. Internet TV kanal
    Autor goldie u forumu WWW
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 22.09.2007, 02:51
  5. Internet Explorer 7
    Autor goldie u forumu Spomenar
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 28.03.2007, 10:57

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •