Indijanci - Strana 5
Strana 5 od 6 PrvaPrva ... 3456 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 61 do 75 od ukupno 80

Tema: Indijanci

  1. #61

    Indijanci

    Evo da i ja dam mali doprinos:

    Gde je danas pleme Pekot? Gde su Naraganseti, Mohikanci, Pokanoketi i mnoga druga nekada moćna plemena našeg naroda? Iščezli su pred pohlepom i tlačenjem belog čoveka, kao što sneg iščezava pod letnjim suncem. Hoćemo li dopustiti da nas unište bez borbe, hoćemo li se odreći svojih domova, zemlje koju nam je zaveštao Veliki Duh, grobova svojih mrtvih i svega što nam je drago i sveto ? Znam, svi ćete uzviknuti za mnom: Nikada! Nikada!

    TEKUMSEH, POGLAVICA PLEMENA ŠONI

    Beli čovek nam je mnogo toga obećavao, mnogo više no što sam mogao da zapamtim, a održao je samo jedno jedino - obećao je da će nam oteti našu zemlju, i oteo ju je. - ovo je bilo na engleskom

    POGLAVICA CRVENI OBLAK, OD OGLALA TETON SIJUA

    Kada čovek nešto izgubi, on se vrati, potraži i nađe ono što je izgubio. To radimo i mi Indijanci kad od vas tražimo da nam date ono što ste nekada obećali. Sa Indijancima ne treba postupati kao sa zverima. A sa njima se tako postupa, pa sam i ja odrastao sa osećanjima koja su i danas u mom srcu... Moja zemlja je danas na rđavom glasu; a ja želim da ona bude na dobrom glasu jer je uvek uživala dobar glas. Sedim tako ponekad i pitam se ko je kriv što je danas moja zemlja na rđavom glasu.

    TATANKA JOTANKA ( BIK KOJI SEDI)

    Očita sudbina:

    Ekspanzionisti su smatrali da je "bogomdana dužnost Amerikanaca da svoje demokratske običaje" prošire na ceo kontinent. "Proviđenje dejstvuje u velikim razmerama i ono će postići svoje naume", pisao je jedan list, dok je jedan političar izjavio: "... napravite mesta mladom američkom bizonu - on nema dovoljno prostora.... I ja vam kažem, daćemo mu Oregon za letnju hladovinu a kao zimski pašnjak područje Teksasa..." Sva ova osećanja i zahtevi sažeti su pojmom "Očita sudbina".

    odlomak iz knjige "Sahranite mi srce kraj Ranjenog kolena"

    P.S ima toga još mnogo, ali o tome drugom prilikom. E da, ja se izvinjavam ako je nešto od ovoga već bilo

    Ajd' malo da učimo jezike

    Ovo mi je poslala jedna Indijanka, pripadnica Ojibwe plemena. Inače živi u Leech Lake rezarvatu u Minnesoti.

    thank you- mii gwech
    please- daga
    thank you very much- Aapiji go mii gwech
    hi- boozhoo
    how are you- Aaniin ezhi-ayaaayan
    maybe/perhaps- Maagizhaa
    excuse me- Gaawiin igo onjidaa
    beautiful- miikawaadizi

    Ako neko ima još nešto od reči (bilo koje grupe jezika), molio bih ga da nas obrazuje malo. Hvala!
    Poruku je izmenio BaneK, 26.09.2007 u 10:44 Razlog: uzastopni postovi

  2. #62

    Odgovor: Indijanci

    Da li je neko od vas možda pročitao Vinetu-a, od Karl Maja???
    Kniga je ODLIČNA!!!
    Ja mislim da znam i gde se koji poglavlje nalazi, onako odokativno, eto toliko sam je puta pročitala. A prvi put, kad sam je i dobila. Nije bilo srećnije osobe tada Evo u originalu posvete iz mog Vinetua:

    Mojoj ćeri za odličan uspeh
    Tata
    26.01.1984

    SQUAW - svaka cast!!

    Veoma inspirativno je sve ovo sto si napisala. Dosta ovoga sam vec znao (iako sam samo ovlas pregledao), ali ima puno stvari o kojima nisam imao ni blagu predstavu.
    Hvala Leonarde i pridruži se, ljubav nam je zajednička

    Evo i ja dodajem još malo o Crvenom Oblaku, pisao Čarls Istman Ohijesa

    Crveni oblak je bio nepokolebljivi protivnik potčinjavanja belom čoveku. Održao je mnoge značajne i zapažene govore u kojima se zalagao za svoj stav. Jedan od njih ponovio mi je starac koji ga je čuo i zapamtio zahvaljujući poznatoj sposobnosti Indijanaca da izuzetno dobro upamte izgovorene reči.

    "Prijatelji", rekao je Crveni Oblak, "velika je nesreća što smo belog čoveka dočekali sa dobrodošlicom. Prevareni smo. Sa sobom je doneo svetlucave stvari koje su godile našem oku; doneo je oružje daleko ubojitije od našeg i iznad svega, doneo je vatrenu vodu koja omogućava da se na trenutak zaborave starost, slabost i tuga. Ali, ukoliko želite da posedujete stvari koje je doneo beli čovek, moraćete da započnete potpuno drugačiji život i odreknete se mudrosti svojih očeva. Postavljaćete svoj sto i zaboravljati na gladne. Podizaćete kuće i puniti ostave a onda se osvrtati oko sebe i tražiti suseda od koga ćete moći da otmete sve što ima! Odricaćete se samo onoga što vam ne treba ili bolje rečeno, nećete se odvajati ni od čega što posedujete, ukoliko to ne zamenite za posed nekog drugog čoveka.
    Sunarodnici moji, razmislite o svetlucavim drangulijama toga bogatog čoveka i o njegovom opakom piću koje muti razum! Da li će nas te stvari dovesti u iskušenje da se odreknemo svoga doma ili svojih lovišta i časnog učenja naših predaka? Da li ćemo sebi dozvoliti da budemo povlačeni tamo-amo kao stoka? Da li ćemo sebi dopustiti da postanemo krdo belog čoveka?


    Sledeći upamćen govor Crveni Oblak je održao 1866. godine, neposredno pred napad na tvrđavu Fil Kerni. Napetost koju su izazivala jaka osećanja protiv osvajača dostigla je najvišu tačku. Na većanju kod Barutne reke, na kome je odlučivano o pružanju otpora do poslednjeg čoveka očiglednim namerama vlade, nije bilo podeljenog mišljenja. Crveni Oblak je bio sasvim svestan brojčane nadmoćnosti i bolje opremljenosti belog čoveka, ali je i pored toga doneo čvrstu odluku da se upusti u neravnopravnu borbu; smatrao je da je i neravnopravna borba bolja od potčinjavanja.

    "Čujte Dakote!" uzviknuo je, "Kada nam je Veliki Otac iz Vašingtona poslao svog prvog vojnika (generala Harnija) da od nas traži prolaz kroz naša lovišta duž koga bi beli ljudi izgradili gvozdeni put do planina i zapadnog mora, rekao nam je da njegovi sunarodnici žele samo da prođu kroz našu teritoriju a ne da se zadrže među nama - da žele samo da dođu do krajnjeg zapada na kome će tražiti zlato. Naše stare poglavice bile su uverene da pokazuju znake prijateljstva i dobru volju kada su toj opasnoj zmiji dozvolile da se nastani mežu nama. Obećali su da će štititi putnike.
    Pa ipak, još pre nego što se pepeo vatre koja je gorela na tom veću ohladio Veliki Otac je počeo da gradi tvrđave na našoj zemlji. Čuli ste zvuke sekira belih vojnika kod Malog Bora; njihovo prisustvo među nama predstavlja kršenje sporazuma i vređanje duhova naših predaka. Da li ćemo dozvoliti da njihovi sveti grobovi budu preorani da bi na njima bio posađen kukuruz? Dakote, ja sam za rat!"

    Crveni oblak je u starosti gotovo sasvim oslepeo, a umro je 1909. u devedesetoj godini.
    Njegov privatni život bio je uzoran. Jednoj ženi ostao je veran celog života a svojoj deci bio je dobar i potpuno posvećen otac. Gajio je velike ambicije za svoga sina jedinca, koji je među Indijancima bio poznat kao Džek Crveni Oblak i želeo da od njega stvori velikog ratnika. Na ratnu stazu ga je izveo kada je dečak imao samo petnaest godina jer u to vreme nije mogao da zna da će doba međuplemenskih ratova biti okončano.
    Među poglavicama iz kasnijeg doba Crveni Oblak se isticao kao smiren i jednostavan čovek, neposredan u govoru i hrabar u borbi. U svojim najboljim godinama ovaj vatreni zaštitnik domovine posedovao je sve muževne kvalitete karakteristične za američke Indijance toga vremena.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  3. #63

    Odgovor: Indijanci

    Stigla sam u citanju tek do cetvrtog posta ,a u trecem se pominje kultura Maya.Zanimljivo je sve o njima, a ono sto je novo je njihovo pismo sa oko 800 simbola, nastalo 250 god pre nove ere.Pronadjeno je u
    piramidi Las Pinturas u San Bartolu,Gvatemala.
    Tekst o ovome postoji ovde

    http://news.nationalgeographic.com/n...ayamurals.html

  4. #64

    Odgovor: Indijanci

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku

    "Ne postoji ni jedan dokaz"

    [/I]
    ***još malo o aferi Peltje***



    Mediji protiv indijanskog pokreta

    Sabijeni u rezervate u južnoj i Severnoj Dakoti, Sijuksi će posle toga biti izloženi poniženjima i bedi: postepeno gube svoju kulturu i materijalna dobra. Ipak, duh otpora i dalje je prisutan. Jedan nov zakon, prikazan kao po njih povoljniji, omogučio je 1934. osnivanje "plemenskih uprava" koje biraju sami Indijanski. Međutim, ove "uprave" nisu bile oličenje istinskih težnji naroda Sijuksa. Pedesetih godina 20. veka, mnogi Indijanci prinuđeni su da se nastane u gradovima - pre svega mladi, podstaknuti drugim, tada delatnim političkim pokretima (Crni Panteri, Portorikanci, čikanosi, protivnici rata u Vijetnamu). Zato, po ugledu na crnačke grupe i njihove zahteve za dobijanje građanskih prava, Indijanci osnivaju 1968. vlastitu organizaciju, Američki indijanski pokret (AIM).

    Njemu se Lionard Peltje veoma rano priključuje [1]. Učestvuje u svim njegovim delatnostima: u borbi protiv alkoholizma, raspodeli hrane i drugih vidova pomoći, u stvaranju ekonomskih programa za samostalno priređivanje u rezervatima, zalaganjima za povratak tradicionalnim verskim običajima, za oživljavanje autohtonih jezika.

    AIM nastoji da javnosti ukaže na dramatične uslove života Indijanaca, spektakularnim ali nenasilnim akcijama. Tako se Peltje 1970. pridružuje akciji zauzimanja Fort Lotona, gde se sreće sa glavnim vođama pokreta: Denisom Benksom i Raselom Minsom. Godine 1972. organizuje čuveni marš zbog kršenja potpisanih sporazuma, koji se uz veliki medijski odjek završava okupiranjem prostorija biroa za indijanska pitanja u Vašingtonu. Od toga trenutka, FBI smatra pokret AIM "subverzivnom" organizacijom, a njegove vođe državnim "neprijateljima".

    Administracija predsednika Ričarda Niksona tada uvodi program unutrašnje kontra-špijunaže COILNTELPRO, da bi se infiltrirala i destabilizovala takozvane "subverzivne" organizacije, među kojima je AIM. U novembru 1972, optužen za napad na agente FBI, Lionard Peltje najpre je zatvoren pet meseci, a onda oslobođen optužbe: jer, čitav proces u potpunosti je montiran, još tada, upravo radi kompromitovanja njegove ličnosti.

    Naporedo s tim, FBI svojim uticajem postiže da za predsednika plemenskog veća u Pajn Ridzu (glavnom rezervatu Sijuksa) bude izabran Ričard "Dik" Vilson, "saradnik" federalne službe koji na to zvanje dospeva sa manje od 20 odsto upisanih glasača... Njegov je zadatak da uvede red u ovaj rezervat, ocenjen kao sedište "agitatora". Uz tajno dobijena sredstva, Vilson stvara miliciju Goons Squads (čuvare naroda Ogala). Pobunivši se protiv njihovih okrutnih metoda, Sijuksi zajedno sa aktivistima AIM zauzimaju u februaru 1973. istorijsko selo Ranjenog Kolena. Lionard Peltje učestvuje u zauzimanju sela. Vlasti organizuju opsadu tokom tri meseca, ali oklevaju da izvrše napad; ubijena su, ipak, dva Sijuksa. U maju 1973. pobunjenici se predaju, pošto su zahtevali da otpočnu pregovori o uslovima života Indijanaca i narušavanju potpisanih sporazuma. U sledećih nekoliko meseci, Dik Vilson i njegovi Goons Squads dobijaju odrešene ruke za obračun sa protivničkiom stranom. Talas terora obrušava se na Pajn Ridz: 80 ljudi je ubijeno između novembra 1973. i kraja 1975. godine... Pred ovakvim zločinima milicijskih snaga, borci pozivaju u pomoć AIM. Aktivisti ovoga pokreta, među kojima je i Lionard Peltje, uspevaju da svojom intervencijom donekle zaustave milicijsku represiju. nastanjuju se na imanju jedne prijateljske porodice, u blizini sela Ogala, na rezervatu Pajn Ridza.

    Međutim, jednoga jutra, juna 1975, imanje okružuju pripadnici milicijskih snaga (Goons Squads), agenti FBI i ogroman broj policajaca. Oko podneva, dva federalna agenta, Ronald Vilijam i Dzek Kuler, upadaju na imanje goneći jednog mlagod Sijuksa, Dzimija Igla. Svedočenja o tome šta se nadalje zbivalo ostala su mutna; po svoj prilici, agenti su pucali na kola koja je Igl vozio. Misleći da su se Goons Squads umešali, aktivisti odgovaraju paljbom. Tada i policijske snage, zajedno sa milicijskim, prelaze u napad. Pucnjava dolazi sa svih strana. Dvojica aktivista AIM pokušavaju da se približe Vilijamu i Kuleru, u nastojanju da ih razoružaju. I nalaze ih već mrtve...

    Članovi pokreta AIM odlučuju se za bekstvo i, protivno svim očekivanjima, to uspešno čine. Samo će jedan mladi Sijuks, Dzo Sunc Kilsrajt, biti ubijen. Lionard Peltje je uvek tvrdio da se od kuće nije udaljavao; priznaje da je pucao, ali da ni u jednom trenutku nije nišanio na Vilijama i Kulera.

    Posle te pucnjeve, ogromna medijska kampanja nastoji da indijanski pokret prikaže kao zločinački. U svim rezervatima pojačane su osvetničke mere. Izdata su četiri naloga za hapšenje: protiv Dzimija Igla, Dina Batlera, Boba Robidoa i Lionarda Peltjea. batler i Robido odmah su uhapšeni. Strepeći za svoj život, Peltje beži u Kanadu.

    Batleru i Robidou se sudi u Ajovi. Narodna porota ih oslobađa krivice, a to izaziva bes vlasti: stoga one sve svoje snage usredsređuju na Lionarda Peltjea, jedinog optuženog za dvostruko ubistvo: i zbilja, FBI uspeva da od Kanadske države dobije njegovo izručenje.

    izvor:Le Monde Diplomatique
    prevod : A.J.


  5. #65

    Odgovor: Indijanci

    Ako nekoga zanima, može pogledati veoma dobar film o Leonardu Peltieru koji se zove: Incident at Oglala: The Leonard Peltier story

    Film je režirao Michael Apted a Robert Redford je narator u filmu i izvršni producent filma.

    P.S DrinChe, hvala ti na informacijama o Leonardu Peltier-u. Namestila si lep uvod u moj post

  6. #66

    Odgovor: Indijanci

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    Indijanski Etički Kod


    1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli često. Veliki Duh će slušati, samo ako ti govoriš.

    2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.

    3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj - Drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.

    4. Ophodi se prema gostima u kući s puno obazrivosti. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima s poštovanjem i čestitošću.

    5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato. Nije tvoje.

    6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.

    7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na licno izražavanje.

    8. Nikada ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time saljes u univerzum vratiće ti se višestruko.

    9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

    10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.

    11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je do naše svetovne porodice.

    12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu, daj im mesto da rastu.

    13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli će se vratiti tebi.

    14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.

    15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocionalno Ja, i Telesno Ja.
    Sva trebaju biti jednako snažna, čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti, da izlečiš emocionalne rane.

    16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.

    17. Poštuj privatnost i licni prostor drugih . Ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.

    18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.

    19. Poštuj tuđa verska opredjeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.

    20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanju milostinje.


    Autor nepoznat
    Valja ovo korisno ponoviti.Ima koga ne mrzi da cita.I prihvata.

    Citat Leonard Peltier kaže: Pogledaj poruku
    Ako nekoga zanima, može pogledati veoma dobar film o Leonardu Peltieru koji se zove: Incident at Oglala: The Leonard Peltier story



    P.S DrinChe, hvala ti na informacijama o Leonardu Peltier-u. Namestila si lep uvod u moj post
    Nema na cemu, namerno sam


    p.s.napisite gde kupijete hvataChe snova.
    Sve da ih pohvatamo

  7. #67

    Odgovor: Indijanci

    ...samo hocu da se zahvalim svima vama koji ste ovu temu napravili ovako lepom, a ja sam tek malopre otkrio da ona postoji...


    ...najlepse hvala...

    P.S. Ne znam da li sam negde pomenuo da je jedan od filmova koje najbolje obozavam Poslednji Mohikanac sa Denijelom Dej Luisom....
    Poruku je izmenio love hunter, 04.10.2007 u 19:21

  8. #68

    Odgovor: Indijanci

    @ DrinChe - Dreamcatcher ja ne kupiti u Srbijalendu

    Evo ako hoćete i volite da se igrate indijanskim simbolima, da podelim sa vama font Neko je rasporedio simbole u slovca i sad moj nick (caps lock), kad se napiše izgleda ovako:



    Skinete na komp, u control panelu odete na fonts/file/install new font, dodate ovaj i imate ga i u wordu i u photoshopu i gde treba pa možete i da pravite nešto sa njim
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  9. #69

    Odgovor: Indijanci

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    @ DrinChe - Dreamcatcher ja ne kupiti u Srbijalendu

    Evo ako hoćete i volite da se igrate indijanskim simbolima, da podelim sa vama font Neko je rasporedio simbole u slovca i sad moj nick (caps lock), kad se napiše izgleda ovako:



    Skinete na komp, u control panelu odete na fonts/file/install new font, dodate ovaj i imate ga i u wordu i u photoshopu i gde treba pa možete i da pravite nešto sa njim
    Probao, strava je

    Hvala SQUAW!

  10. #70

    Odgovor: Indijanci

    Igrala sam se - i za pocetnicu nije lose
    gle!

    protiv njega ne postoji ni jedan dokaz




    a nadam se ni protiv mene


  11. #71

    Odgovor: Indijanci

    @DrinChe

    Very nice

    Stvarno ne postoji ni jedan dokaz

  12. #72

  13. #73

    Odgovor: Indijanci

    NEPISANI ZAKONI APAČA

    Suđenja

    Kada Indijancu neki član plemena nanese zlo, on može, ukoliko ne želi lično da reši spor, da se požali poglavici. Ukoliko sam nije u stanju da se obračuna sa počiniocem, a smatra da mu je ispod časti da se obrati poglavici, bilo ko u njegovo ime može da obavesti poglavicu o tome; tada je neophodno da se obavi istraga ili suđenje. I optuženi i oštećeni mogu da imaju svedoke. Svedoci se ne prekidaju pitanjima, već oni jednostavno kažu šta žele o slučaju. Svedoci nisu pod zakletvom, zato što se veruje da niko neće lažno da svedoči o stvari koja se tiče sopstvenog naroda.
    Poglavica plemena predsedava tokom ovih suđenja, ali ako je stvar ozbiljna, poziva još dvojicu ili trojicu vođa plemena da sede sa njim. Oni određuju da li je čovek kriv. Ukoliko nije kriv, stvar je završena i oštećeni gubi pravo na osvetu, jer ukoliko želi da se lično osveti, to će značiti da se protivi presudi. Ukoliko se optuženi proglasi krivim, oštećena strana određuje kaznu, koju poglavica i njegovi saradnici najčešće prihvate.

    Usvajanje dece

    Ukoliko zbog rata ili drugih razloga deca ostanu siročići, što znači da su im oba roditelja mrtva, poglavica može da ih usvoji ili da ih da po želji. Odmetnuti Indijanci smeju, ako žele, da vode svoju decu sa sobom, ali ako ih ostave u plemenu, poglavica odlučuje šta će biti sa njima i tada sramota ne prelazi na njih.

    Slano jezero

    So smo dobijali iz jezera u planinama Hila. To je veoma malo jezero bistre, plitke vode, a u njegovoj sredini se uzdiže brežuljak. Voda je previše slana da bi bila dobra za piće, a dno jezera je prekriveno smeđim naslagama. Kada se ovaj sloj razbije, na njemu se hvataju kristali soli. Ovi kristali mogu da se isperu u jezerskoj vodi, ali se u drugoj vodi brzo rastope.
    Prilikom poseta ovom mestu nije nam bilo dozvoljeno da ubijamo divljač ili da napadamo neprijatelja. Sva stvorenja mogu da dolaze na to mesto bez uznemiravanja.

    Priprema ratnika

    Da bi bio primljen među ratnike, mladić mora četiri puta da krene u ratni pohod uz ratnike svog plemena.
    Prvi put dobija samo malo hrane. To mora da prihvati bez gunđanja. Ni na jednom od ovih putovanja nije mu dozvoljeno da bira hranu kao što to mogu drugi ratnici, već mora da jede hranu koja mu je propisana.
    Na svakom od ovih pohoda on je u ulozi sluge, stara se za konje, kuva i slično. On sam zna šta treba da se uradi, ne čeka da mu neko to kaže. Nije mu dozvoljeno da govori sa drugim ratnicima osim da odgovara na pitanja ili kada mu je tako rečeno.
    Tokom četiri rata, on mora da nauči sveta imena svih stvari koje se koriste u ratu, jer se, kada pleme krene ratnom stazom, obična imena ne koriste za stvari koje se na bilo koji način odnose na rat. Rat je isuviše ozbiljna stvar za to.
    Ukoliko su posle ova četiri pohoda ratnici uvereni da je mladić vredan, da je odmeren u svakom pogledu, da je u borbi ispoljio hrabrost, da je bez vajkanja podneo sve teškoće i da nije pokazao nimalo kukavičluka ili bilo kakve slabosti, on glasanjem može da bude primljen u veće ratnika; ali ako neki ratnik na njega ima bilo kakvih primedbi, on se podvrgava daljim probama. Ako ih hrabro izdrži, njegovo ime ponovo može da bude predloženo. Kada pouzdano dokaže da može da podnosi teškoće bez vajkanja i da ne zna za strah, prima se u veće ratnika u najnižem rangu. Posle toga nema formalnih ispita ili unapređenja, ali on zajedničkom odlukom zauzima mesto na bojnom polju, i ako časno obavi zadatak, može da ostane na tom položaju, a od njega može da se traži da pređe na viši položaj, ili on to može sam da ponudi, ali nijedan ratnik ne bi predložio da pređe na viši položaj osim ako vođe plemena nisu uverene da je njegovo držanje na tom položaju vredno hvale.
    Od ove tačke naviše, jedini izbor koji veće formalno vrši je izbor poglavice.
    Starcima nije dozvoljeno da predvode ratnike u bitkama, ali se njihov savet uvek poštuje. Fizička snaga se gubi sa starošću, a to je kobno za aktivno vođstvo.

    Plesovi

    Svi plesovi se smatraju religioznim ceremonijama i njih vode poglavica i vrač. Oni mogu biti društvene ili vojne prirode, ali nikad bez izvesnih verskih karakteristika.

    Ples zahvalnosti

    Svakog leta brali smo plod juke, mrvili ga i mleli i oblikovali ga kao kolač; pleme se tada okupljalo da bi se gostilo, pevalo i veličalo Usena. Svi su izgovarali molitve zahvalnosti. Kada ples počne, poglavice su nosile te kolače i rečima hvale dopunjavali uobičajene tonove muzike.

    Ratni ples

    Kada ratno veće donese odluku i počne da se priprema za ratnu stazu, počinje ples. Ovaj ples se sastoji od uobičajene pesme koju pevaju ratnici praćene udaranjem u esadedene, ali je igranje živje a usklici i ratni poklicči često skoro nadjačaju muziku. U ovom plesu učestvuju samo ratnici.

    Skalpni ples

    Kada se ratnici vrate iz borbe, priređuje se druga vrsta ratnog plesa. Ratnici koji su doneli skalpove iz bitke pokazuju ih plemenu; kada ples počne, ovi skalpovi se stavljaju na koplja ili motke i u toku plesa se nose oko logorskih vatri. Ovaj ples ima nešto više svečanog duha od ratnog plesa. I ovde ima ratnih usklika i pokliča, koji su često praćeni pucanjem iz oružja, ali je sve uvek uzvišenije nego u ratnom plesu. Kada se sklpni ples završi, skalpovi se bacaju. Apači ih nikada ne čuvaju jer se smatraju nečistim.

    Društveni ples

    Početkom septembra 1905. godine, objavio sam Apačima da moja ćerka Eva, koja se zadevojčila, treba da odbaci dečje stvari i preuzme svoj položaj mlade žene. Trebalo je da bude predstavljena na plemenskom plesu, i tada, ili od tada, ratnici imaju pravo da traže njenu ruku. Svi Apači, kao i mnogi Komanči i Kiove, pozvani su da se prve noći punog meseca u septembru okupe na velikom plesu na poljani na južnoj obali Medisin Krika, u blizini sela u kome se nalazio Naiče, bivši poglavica Čokonen Apača. Trebalo je da svečanosti traju dva dana i dve noći. Tokom priprema nije propušteno ništa što bi moglo doprineti zadovoljstvu gostiju ili savršenstvu verskog obreda.
    Da bi zemlja bila pripremljena za ples, trava je pokošena sa velike površine kružnog oblika.
    Pesmu je poveo poglavica Naiče a ja sam uz pomoć naših vračeva vodio igru.
    Prvo je Eva istupila i odigrala krug oko logorske vatre; a tada je, praćena jednom drugom devojkom, ponovo istupila i odigrala dva kruga oko logorske vatre; pa je sledeći put sa tri devojke odigrala četiri kruga oko vatre; ovaj obred trajao je oko sat vremena. Tada su nastupili vračevi koji su se skinuli do pojasa; tela su im bila čudesno ukrašena; posle njih pojavili su se plesači-lakrdijaši koji su silno zabavljali publiku.
    Onda su se članovi plemena uhvatili za ruke i dugo igrali u krugu oko logorske vatre. Svi prijatelji plemena pozvani su da uzmu učešća u ovom plesu; kada se on završio, mnogi stariji ljudi su se povukli i tada je počeo ljubavni ples.
    Ratnici su stajali u sredini kruga, a žene, dve po dve, igrale su naspram njih i određivale ratnike koji će igrati sa njima. Igralo se unapred i unazad po liniji od sredine do spoljne ivice kruga. Ratnici su stajali licem u lice sa po dve devojke, i kada su one igrale unapred ka sredini oni su išli unazad; zatim su igrale unazad prema spoljnoj ivici, a oni su ih pratili. To je trajalo dva ili tri sata, a onda se muzika promenila. Ratnici su se odmah ponovo okupili u sredini kruga, i ovoga puta svaka dama je birala ratnika za partnera. Ples je bio isti kao i prethodni, samo je sada igralo po dvoje, a ne troje. Tokom ovog plesa, koji je trajao do jutra, ratnik, ako je žena sa kojom igra bila devojka, mogao je da je zaprosi i ako se ona složi, posetio bi njenog oca ubrzo posle plesa i sklopio bi pogodbu za nju.
    U prilikama poput ove, kada se ples završi, svaki ratnik daje poklon dami koja ga je odabrala za partnera i igrala sa njim. Ukoliko je ona zadovoljna poklonom, on se oprosti od nje, ali ako nije, pitanje se pokreće pred nekim ko je za to nadlležan (vrač ili poglavica) koji određuje odgovarajući poklon.
    Za udate žene vrednost poklona treba da bude dva do tri dolara; poklon za devojku treba da vredi najmanje pet dolara. Međutim, devojke često dobijaju veoma vredne poklone.
    Za vreme ljubavnog plesa, vrač je prisutan među igračima da bi terao zle duhove.
    Možda više nikada neću imati priliku da okupim naš narod na plesu, ali ovi društveni plesovi na mesečini bili su u prošlosti veliki izvor naše radosti i verujem da neće biti zaboravljeni, ili se bar tako nadam.

    Diktirao Geronimo (1829-1909) tokom 1905. i 1906. godine, tada ratni zarobljenik u Fort Silu



    Apache Wedding Blessing:

    Now you will feel no rain, for each of you will shelter to the other. Now you will feel no cold, for each of you will be warmth to the other. Now there is no loneliness for you, now there is no more loneliness. Now you are two persons, but there is one life before you. Go now to your dwelling place to enter into days of your togetherness. And may your days be good and long upon the earth.

    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  14. #74

    Odgovor: Indijanci


    Žena Slow Bulla, Oglala Lakota



    Nacija nije pokorena dok god ima srca njenih žena na zemlji. Onda je gotovo, bez obzira koliko su ratnici hrabri i koliko je njihovo oružje moćno.

    Cheyenne proverb

    Srce porodice je majka jer život dolazi od nje.

    Onondaga proverb

    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  15. #75

    Odgovor: Indijanci

    Evo jednog linka gde se može naći dosta fotografija..

    http://www.ushistoricalarchive.com/i...tos/index.html

    A ako nekog baš zanima (kao npr Leonarda P.), evo silabusa sa kraćim spiskom literature i osnovnim smernicama mada je ovde akcenat na Mezoamerici.. :

    http://web.f.bg.ac.yu/index.php?opti...id=1754&zid=32
    Poruku je izmenio Isahara, 02.05.2008 u 16:36
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

Strana 5 od 6 PrvaPrva ... 3456 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •