Kada se rodi, novorodjena beba vec ima vise od 70 instinktivnih refleksa, od kojih su neki vitalni za prezivljavanje.

Bebe se radaju sa više od 70 instiktivnih refleksa, no svega se nekoliko redovno proveravaju. Neki od njih, kao što je disanje i traženje bradavice su vitalni za preživljavanje. Drugi, iako veoma jaki prvih par sati po rodenju, išcezavaju u narednim danima i mesecima, da bi bili ponovo ‘’nauceni’’ u kasnijim stadijumima razvoja deteta.

Refleks sisanja
Ovo je najvažniji refleks koji bebi omogucava preživljavanje, tj. ishranu. Najlakši je za proveru - zagolicajte bebu po obrazu i ona ce okrenuti glavu u tom pravcu tražeci hranu.
Ako dotaktnete centar njene gornje usne otvorice usta. Ako joj stavite vaš (dobro oprani) mali prst u usta, iznenadice vas kako ce jako sisati. Ovaj refleks nestaje oko cetvrtog meseca bebinog života, kada ona može aktivno tražiti hranu pogledom i gestovima.

Refleks hodanja
Ako cvrsto držite bebu ispod rucica u uspravnom položaju i spustite joj stopala na podlogu, videcete da ce ona zapoceti prilicno snažne koracaje, stavljajuci jedno stopalo ispred drugog. Ovo nije pravo hodanje, vec refleks koji slabi izmedu trece i šeste nedelje života, sve dok dete zaista ne nauci da hoda oko prvog rodendana.

Refleks stepenica
Slican je refleksu hodanja - ako držite bebu u uspravnom položaju tako da joj noga dodirne ivicu stola, ona ce automatski podici stopalo kao da hoce da se penje. Ovaj refleks se javlja i kada su u pitanju bebine ruke - ako joj ivica stola dodirne podlakticu ona ce instiktivno podici ruku.

Refleks hvatanja
Ovaj refleks potice od naših dalekih praistorijskih predaka, kada je bio nužan da bi se beba držala za majku ili granu (još jedan refleks važan za preživljavanje). Stavite prest na bebin dlan i videcete kako ce ga snažno uhvatiti. Taj stisak je toliko jak da beba može držati sopstvenu težinu svojim rucicama.
NE POKUŠAVAJTE OVO PROVERITI!

Ako zagolicate bebin taban primecite pojavu ovog istog refleksa.
Prvih par meseci beba ce držati šake stisnute u pesnice veci deo vremena i bice potrebno da se ovaj refleks izgubi da bi mogla da pocne sa hvatanjem predmeta. Od treceg meseca bebine šake bice sve cešce otvorene i ona ce sama odluciti kada želi da nešto uhvati (igracku ili flašicu, na primer).

Refleks oka
Ako dodirnete koren bebinog nosa ona ce trepnuti. Isto ce se dogoditi ako se uplaši i ako upalite jako svetlo (bez obzira da li gleda ili žmuri).
~Nemojte nikad da uperite jako svetlo direktno u bebine oci.
Prvih nedelja beba ce gledati ispred sebe bez obzira da je okrenete levo ili desno. Ova pojava poznata kao ‘’lutkine oci’’ nestaje posle deset nedelja.

Moro refleks
Ako beba ima osecaj da ce pasti ona koristi Moro refleks. Videcete kako naglo pruža ruke, kao da pokušava da vas zgrabi. Istovremeno ona skuplja nožice kao da i sa njima želi da se uhvati. U tom trenutku glavica ce joj se trgnuti unazad, jer su refleksni pokreti ruku i nogu poremetili kontrolu glave, pa je ovaj pokret nacinjen u smislu povratka ravnoteže.
~Ne pokušavajte da ovo isprobate sami.
Moro refleks je izgubio svoju prvobitnu svrhu - da sacuva praistorijsku bebu od pada.
Vaša beba nema istu snagu mišica kao njeni davni preci.
Ovaj refleks nestaje kada beba napuni tri meseca.

Refleks puzanja
Ako stavite bebu na stomak njena prirodno sklupcana poza ucinice da izgleda kao da ce poceti da puzi. Guza ce joj biti visoko dignuta, kolena savijena ispod tela, a kada se bude ritala cak ce se možda i malo pomeriti unapred. Ovo nije pravo puzanje i refleks nestaje cim beba pocne da leži ispružena.

Da li ste znali?
~Ako je vaša beba rodena pre vremena ona možda nece imati sve reflekse kao dete koje je rodeno na vreme. Mnogi refleksi se razvijaju tek u 33. i 34.nedelji trudnoce.
~Sve životinje osim ljudi mogu da ustanu i hodaju ili su pokretne par sati po rodenju.
~Osmeh koji se može videti kod novordencadi nije ‘’pravi’’. Tek oko šeste nedelježivota beba šalje prvi svoj osmeh izazvan interesantim zvucima ili prizorima.
~U prvih nekoliko nedelja života vaša beba ce biti testirana nekoliko puta. Prvi put, pet minuta nkon rodenja, njeno stanje ce biti procenjeno i izraženo tzv.Apgar zbirom. Za svaku od 5 kategorija beba može dobiti od 0 do 2 boda.

U Apgar zbir ulaze ocene za:
1. srcanu radnju
2. disanje
3. boju kože
4. mišicni tonus
5. reflekse
Ovaj test se posle nekoliko minuta ponavlja i tako se dobija ona cuvena ‘’ocena’’ na primer 9/10 ili 9/9.

yumama