300: Bitka kod Termopila - Strana 2
Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 16 do 28 od ukupno 28
  1. #16

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Pogledao film i za razliku od kritike koja ga je, uglavnom popljuvala, meni se svidio i efekti su zaista mnogo jaki. Znam da je sva radjeno ispred plavog platna, al' ipak, svaka im cast.
    Scar tissue is stronger than regular tissue. Realize the strength, move on.

  2. #17

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Са њузгрупе yu.forum.politika
    news:f3ts1f$50c$1@news.eunet.yu

    - Pazite sad ovo :

    "Termopili su ostali zauvek zapamćeni kao toponimski simbol herojskog
    otpora višestruko jačem protivniku i svesnog žrtvovanja sopstvenog
    života na oltaru otadžbine"

    - vidi bogati,a ja mislio da je vrhunska glupost, sramota i genetska
    greska slaviti tako nesto, i jos povrh svega usaditi to u same temelje
    svoje nacionane svesti.
    Ali, ostavitmo sada to, i krenimo dalje:


    ---------------
    "U predvečerje nove kampanje

    Film 300 Bitka kod Termopila ovih dana izaziva veliku pažnju širom
    sveta, kako zbog zavidnog uspeha na bioskopskim blagajnama (preko 200
    miliona dolara zarade samo u Americi), tako i zbog porasta tenzija u
    američko-iranskim odnosima, koje je prouzrokovao filmski prikaz ove
    legendarne bitke iz V veka pre nove ere. Rađen po stripu, pardon
    grafičkoj noveli Frenka Milera, film Zeka Snajdera dočarava mitsku
    sudbinu tri stotine najhrabrijih Spartanaca, predvođenih kraljem
    Leonidom, koji su kod Termopilskog klanca danima uspešno odolevali
    milionskoj vojsci persijskog cara Kserksa. Iako su svi do jednog
    položili svoje živote, njihova požrtvovana borba do poslednjeg daha i
    ispoljena ratnička veština učinili su ih besmrtnim u očima istorije;
    Herodot je svakog od 300 junaka ponaosob po punom imenu upisao u svoju
    Istoriju, a Termopili su ostali zauvek zapamćeni kao toponimski simbol
    herojskog otpora višestruko jačem protivniku i svesnog žrtvovanja
    sopstvenog života na oltaru otadžbine.

    Što se tiče samog filma, nije teško utvrditi razloge tolike njegove
    popularnosti. U svetu sedme umetnosti, Miler je veliko ime s impresivnim
    opusom, njegov crtački i scenaristički rad na serijalu Mračni vitez
    revitalizovao je Betmen serijal, a inventivnom i uspešnom ekranizacijom
    svog stripa Grad greha, koju je potpisao sa Robertom Rodrigezom, uveo je
    specifično stripovsko pripovedanje i kadriranje u film i učvrstio svoju
    poziciju kultnog autora i u fabrici snova. Pored toga, odluka da se
    pozabavi temom iz klasične antike bila je u skladu sa holivudskim
    trendovima koji trenutno favorizuju kvaziistorijske spektakle i filmove
    epske fantastike u kojima ima mnogo vitlanja mačevima i borbe hladnim
    oružjem licem u lice. S druge strane, fascinacija Spartom i spartanskim
    vaspitanjem i načinom života nesumnjivo je pojačana trenutnim žalosnim
    stanjem duha na Zapadu, gde je muški princip ozbiljno ugrožen i gde su
    mekomudost, beskičmenjaštvo i sveopšta korumpiranost, kako moralna tako
    i fizička, uveliko uzeli maha. Sirova muževnost spartanskih ratnika i
    njihov ratnički kodeks, kao i neprestano prizivanje u filmu reči i
    pojmova kao što su čast, dužnost, ponos, slava, hrabrost kod Zapadnjaka
    bi trebalo da probude sećanje na vrednosti i pojmove koje su, čini se,
    nepovratno izgubili. Slična fascinacija i kult obožavanja postoje na
    Zapadu i kad su u pitanju japanski samuraji, čije je shvatanje života i
    dužnosti bilo vrlo blisko Spartancima, te se na neki način mogu smatrati
    njihovim duhovnim potomcima.

    FILMSKA VATRENA PRIPREMA

    Isto tako, nije nimalo slučajno što se ovaj film u bioskopima pojavio
    baš u trenutku kad se zahuktava američka vojna mašinerija i kad se sve
    češće i sve glasnije pominje mogućnost preventivnog napada na Iran.
    Krvožedni jastrebovi iz Pentagona i američke administracije navikli su
    da (zlo)upotrebljavaju Holivud u svoje propagandne i mobilizatorske
    svrhe. Dovoljno je setiti se filma Top Gan koji je rehabilitovao imidž
    američke vojske i petostruko povećao odziv za regrutaciju u marince,
    pripremajući tako teren za Zalivski rat. U tom smislu, kako tvrde
    kritičari, 300, kao glorifikacija ratničkog herojstva, vojničke žrtve i
    krvoprolića, trebalo bi da posluži kao mamac za masovnu regrutaciju
    golobradih američkih mladića u Ujka Semove oružane snage. Mnogi
    kritičari nisu se libili da naprave poređenja sa nacističkim
    propagandnim filmovima Leni Rifenštal (što je samo po sebi veća uvreda
    za legendarnu nemačku rediteljku), a Kajl Smit iz Njujork posta napisao
    je da je siguran da bi se 300 dopao Hitlerovoj omladini .

    Takođe, osim ispoljenih ratnohuškačkih ambicija, kako tvrde
    kritičari, tvorci filma 300 potvrđuju rasne i civilizacijske predrasude
    i stereotipe. Mnoge je uznemirio prikaz sudara kultura u kome su, baš
    kao i u Tolkinovom Gospodaru prstena, slobodoljubivi, progresivni beli
    ljudi sa Zapada prinuđeni da se brane od tamnoputih, varvarskih hordi sa
    Istoka, koje prete da ih porobe i ugroze njihove demokratske vrednosti.
    Drugim rečima, princip individualnog, koji navodno oličava slobodni i
    napredni Zapad, suprotstavljen je principu kolektivnog, koji je
    karakterističan za nazadni i represivni Istok. Ovakvo viđenje preuzeto
    je direktno iz Herodotovih spisa, ali u današnjem geopolitičkom
    kontekstu i aktuelnom društvenom trenutku dobija sasvim drugačiji smisao
    i političku konotaciju.

    Kako se moglo i očekivati, zvanični Teheran je reagovao i oštro
    osudio američku administraciju i producente filma, otpužujući ih za
    zveckanje oružjem, kao i za pružanje iskrivljene predstave istorije i
    dehumanizaciju potencijalnih neprijatelja. Svako ko je odgledao film i
    ko poseduje obrazovanje na nivou osnovne škole može da potvrdi da ima
    dosta argumenata koji potkrepljuju ove optužbe. Iako je režiser filma
    Zek Snajder izjavio da je, ako se izuzmu određena vizuelna preterivanja,
    90 odsto sadržaja filma istorijski verodostojno, brojni istoričari ne
    dele njegovo mišljenje.

    POISTOVEĆENjA ISPRANIH MOZGOVA

    Prosto se utrkujući u tome ko će u filmu pronaći što više faktografskih
    grešaka i netačnih podataka, istoričari su osećali potrebu da, između
    ostalog, istaknu: da Sparta nije bila demokratija i ostrvo slobode u
    moru licemerja i tiranije , već robovlasnička država u kojoj su
    spartijati vladali nad obespravljenim helotima, da u Sparti žene nisu
    bile ravnopravne sa muškarcima a pogotovo da nisu konsultovane u
    donošenju važnih državnih odluka, da su i Spartanci, a ne samo Atinjani,
    bili skloni homoseksualnosti, da su Persijanci imali duge i negovane
    brade i da njihovu vojsku nisu sačinjavali robovi, slonovi i džinovski
    nosorozi... itd. Ono što je posebno uzburkalo duhove, kako na Istoku
    tako i na Zapadu, jeste uvredljiv prikaz persijske vojske kao razularene
    skupine nakaza, mutanata i maskiranih nindža, koju predvodi car
    nakinđureni transvestit, dok su Spartanci svi odreda predstavljeni kao
    muževni, izvajani manekeni, čime je još više estetski potcrtan
    simbolični odnos Davida i Golijata, u kome se publika prirodno
    opredeljuje da navija za brojčano slabije i fizički privlačnije Grke.

    Ovakve naivne i grube simplifikacije karakteristične su za američki
    film, u kome i dalje dominira vestern psihologija po kojoj se sve deli
    na belo i crno, dobro i loše, odnosno na kauboje i indijance. Uostalom,
    samo mozak tako temeljno ispran i programiran, kao što je prosečan
    američki, može sebe da vidi u ulozi Davida, odnosno da se identifikuje
    sa hrabrim i malobrojnim Spartancima, a ne sa glomaznom osvajačkom
    persijskom vojskom sastavljenom od sto nacija , mahom plaćenika, i to u
    situaciji kada njegova zemlja ima skoro hiljadu vojnih baza širom sveta,
    a vojni budžet joj je veći nego zbirni vojni budžeti sledećih dvadeset
    najbogatijih zemalja.

    O umetničkim dometima filma ne vredi suviše trošiti reči.
    Intelektualno tup i emocionalno isprazan, sa lošim i neuverljivim
    glumcima koji tumače loše i neuverljivo napisane likove, povremeno
    komično pretenciozan, zahvaljujući visokoparnoj naraciji iz ofa, 300 je
    spoj stripovske naivnosti i emtivi estetike video spota, koja
    insistira na kratkim kadrovima, brzim rezovima i furioznoj promeni
    planova, bespotrebnoj estetizaciji pokreta kroz usporene snimke i
    zaglušujućoj rok muzici u pozadini. Ovakav rediteljski postupak može
    delovati dinamično i uzbudljivo kada se njime koriste inovatori i
    provereni majstori zanata (braća Skot, Majkl Man, Džon Vu), ali u rukama
    diletanata poput Zeka Snajdera postaje napadan i naporan. Po tencijalno
    moćan dramaturški motiv termopilske žrtve, to jest nekolicine koja se
    suprotstavila mnogima svesna da ide u sigurnu smrt, mnogo je bolje
    iskorišćen i obrađen u filmovima poput Poslednjeg samuraja ili Hrabrog
    Srca, a gledaoca kroz čitav tok filma prati jak osećaj već viđenog, jer
    su određeni elementi filma, od vizuelnog koncepta (Grad greha), preko
    pojedinih scena i dijaloga (Gladijator), do muzike (Troja, Tit) prilično
    očigledno i slobodno pozajmljeni iz drugih, uspešnijih ostvarenja.

    Besmisleniji od Troje, razvučeniji od Aleksandra i istorijski
    diskutabilniji od Nebeskog kraljevstva, 300 predstavlja trijumf stila
    nad sadržajem, dizajna nad suštinom, propagande nad istorijom, te,
    konačno, agresivnog marketinga nad kinematografskim kvalitetom. Ovakav
    infantilni, bučni, hiperstilizovani spektakl može da impresionira i
    napali samo mentalno i fizički zakržljale adolescente koji se nikada u
    životu nisu potukli i koji kradu Bogu dane oslobađajući potisnutu
    agresiju i testosteron u zagušljivim igraonicama, stripovskim
    konvencijama i sajber forumima. "
    -----------
    Marko Tanasković, "Nova Srpska Politicka Misao"
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  3. #18

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Evo bas se spremam da veceras odgledam film. Vecini se film dopao, ali mi je jedan prijatelj nacrnio film. Kaze tipicno americko ispiranje mozga

    Valjda mi se dopadne
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  4. #19

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Pogledao sam nedavno film, najzad Pa mozzda je za nijansu ispod onog shto sam ochekivao. A nisam ochekivao ni istorijsku chitanku ni moralnu pouku niti me briga kako je vidi prosechan Amerikanac i kome je i zashto namenjeno. Film je stilizacija jednog istorijskog dogadjaja, grafichki odlichno dizajniranih kadrova, gotovo potpuno digitalan. I jedino je trejler neshto vishe obechavao i to na polju rezzije. Znachi dekoracija ok, ali film jednostavno nema neku tezzinu istorijskog spektakla. Estetika MTV video spota je sasvim ok, a koliko je Zek Snaider uspeo da je svrsishodno iskoristi.. o tome se dade diskutovati verovatno... Film je lepo ukrashena bajka o dobru i zlu, crnom i belom...

    On je za dobre istorijske spektakle isto shto i extra dobra tetovazza u odnosu na Van Gogova platna...

    Ne znam da li su bash svi filmovi holivudske produkcije namenjeni nakakvom podsvesnom uticaju na "glupe Amere", sve jedno neka temeljna analiza ovako crno bele bajke mi je totalno nepotrebna.

    Film je lep. Treba ga pogledati. A onima koji se inache previshe sazzivljavaju sa likovima i veruju u sve shto se tamo deshava mogu samo da poruchim nek pazzljivo jedu da se ne nagrde kashikom...

    A nechu da propustim da pomenem koliko je ovde imbecilnih filmova snimljeno... I to neko gleda. Jedino shto mi imamo nesrechu da nemamo para da i od glupog scenarija napravimo da na neshto lichi makar kroz efekte.

  5. #20

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Gledala i ja i dopao mi se. Nije me oduševio samo iz razloga što me smorilo malo slowmotion preterivanje i samo zato što sam pročitala knjigu koja je po mom mišljenju bolji doživljaj n puta. Ne vidim neku dubinu u tome, političku, rasističku etc, običan američki blockbuster koji nije klasičan istorijski spektakl i tako i treba da sedneš da ga gledaš, jer se film potpuno oslanja na strip, a strip baš volim, pa mi je zato sa umetničke strane ovaj film jako blizak. Priča o slonovima i čudovištima i preterivanju u tom smislu je smešna, jer se radi o legendi, a legenda je koliko god da ima istine u njoj, u određenom procentu full of shit. Meni su baš zato i interesantne. Enivej, film treba pogledati.

    Ako neko bude hteo da skine strip, izvol'te :

    http://www.scribd.com/doc/15385/Frank-Miller-300
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #21

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Meni se film nije svideo Klasicno americko sranje o uzvisenoj naciji,samo sto su ih sada obukli u Grke no point je isti
    ''Though nothing can bring back the hour of splendor in the grass, glory in the flower, we will grieve not, rather find strength in what remains behind.''

    William Wordsworth

  7. #22

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    ja sam ostao totalno ravnodusan posle filma... pogledah, ne zalim al i nimsam nesto ni uzivao u toku filma... scene bitki su bile OK al' ga brate malcice pretjerase sa tim svim persijskim cudovistima
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  8. #23

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Citat swba kaže: Pogledaj poruku
    ja sam ostao totalno ravnodusan posle filma... pogledah, ne zalim al i nimsam nesto ni uzivao u toku filma... scene bitki su bile OK al' ga brate malcice pretjerase sa tim svim persijskim cudovistima
    Posle gledanja filma vise sam bila razocarana nego ravnodusna. Valjda sam unaprijed ocekivala mnogo vise... Slazem se sa swbom da su vizuelni efekti bitke odlicni. Sto se mene tice to je jedino sto mi se svidjelo. Znam da je film radjen po stripu i da nije upotpunosti baziran na stvarnim istorijskim dogadjajima ali ipak je bilo puno pretjerivanja (cudovista, nindze itd).
    Zaplet i dijalog - nezanimljiv. U stvari pravog zapleta nije ni bilo. Nema razvoja likova, svi su predvidljivi (ko u onim latino-americkim sapunicama ).

    Posle par dana kada su mi se "strasti" oko filma stišale, mogu da kazem da film vrijedi pogledati zbog vizuelnih efekata bitke , ali da se pri tom od filma nista specijano ne ocekuje, tipa dobra prica sa dobrim zapletom...
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  9. #24

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Citat swba kaže: Pogledaj poruku
    ja sam ostao totalno ravnodusan posle filma... pogledah, ne zalim al i nimsam nesto ni uzivao u toku filma... scene bitki su bile OK al' ga brate malcice pretjerase sa tim svim persijskim cudovistima
    Zasto se vecina zali na ta cudovista. Pa film je radjen po stripu!!!
    Poruku je izmenio SQUAW, 21.07.2007 u 21:00 Razlog: caps lock
    Ono sto uradimo za zivota, odjekuje u vecnosti.

  10. #25

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Pogledao sam film, I svideo mi se prilicno. Ne toliko zbog efekata , vec zato sto znam da je sve to zasnovano na istinitom dogadjaju. Divim se hrabrosti ( brace Grka) Spartanaca.

    Film me direktno asocirao na nasu drzavu-Srbiju, koja sa brojem stanovnka cak sta manjim od nekih gradova u svetu je napadnuta od strane mnogo mnogo jacih sila-bez razloga.
    A onaj izdajnik iz filma, sto mu novci ispadaju kad ga kraljica ubija macem-(zaboravih mu ime) -me podseca na brojne nase izrode i politicare koji bi za lovu i svoj narod otpisali.

    Sve u svemu dobar film, zadovoljan sam prilicno.
    ...................

  11. #26

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Nova bitka za likove iz "300"?



    Filmska adaptacija grafičkog romana "300: Bitka kod Termopila" dobiće nastavak, najavio je studio "Vorner bros".

    Autor stripa Frenk Miler trenutno piše novi nastavak, ali nije jasno da li se radi o priči koja prethodi radnji "300", ili nastavku priče o nekom od likova - većina ih je poginula u prvom delu, uključujući i kralja Leonida (Džerar Batler).

    "Vizije Milerovog sveta, koje je režiser Zak Snajder oživeo, zaista su neviđene. Definitivno planiramo još jedan film", saopštili su čelnici studija.

    Snajder još uvek nije zvanično prihvatio da režira nastavak, a Holivud u narednom periodu očekuje još nekoliko krvavih filmova sa mačevima i sandalama. Snimaju se "Rat bogova", "Okršaj Titana" i drugi.

    (MONDO)
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  12. #27

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Dobar film...jedva čekam nastavak, ma kakav god bio.
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  13. #28

    Odgovor: 300: Bitka kod Termopila

    Svima koji su od 300 očekivali dokumentarac, preporučio bih Band of brothers. Uživaće.


    Meni se svideo. Čak šta više, mnogo mi se svideo. A nisam ni znao da je nastao po stripu, do malopre, i umalo da određenoj osobi dam pozitivnu reputaciju, al' nisam siguran da bi je pročitala....

Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Slične teme

  1. Bitka sa osecanjima
    Autor bellissima u forumu Psihologija
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 14.12.2011, 00:35

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •