Sticanje kondicije

Pored anatomskih predispozicija i dobre ishrane, neophodno je psa držati u dobroj fizičkoj kondiciji. Dobru kondiciju pas stiče treningom (trčanjem-kasanjem i plivanjem).
U većini slučajeva vlasnici pasa greše i prerano počnu s treningom sa štenadima od 2-5 meseci. Ovo je velika greška jer organizam, dok ne postigne određeni stepen telesnog razvoja, nije sposoban da podnese velike fizičke napore.
Sa intenzivnim ireningom možemo početi tek u penocfu izmeau 9 i 12 meseci, kada je pas završio s rastom. Do ovog perioda štene treba izvoditi u šetnju i omogućiti što više prostora u dvorištu za kretanje i igru. Svaki forsirani trening mladog organizma može prouzrokovati velike poremećaje i omesti pravilan razvoj šteneta.
Kada počnemo s treningom (u periodu između 9-12 meseci), psa moramo postepeno navikavati na fizičko opterećenje. Na prvim treninzima pas treba da prevali kilometar ili dva. Kasnije, svakih 15 dana, povećamo opterećenje za još 1 km, dok ne postignemo da pas sa lakoćom pretrči 6-8 km. To je sasvim dovoljno da pas bude u odličnoj kondiciji.
Treninge izvodimo svakog drugog dana, da bi postigli i povećanje mišićne mase i kondiciju psa.
Tok treninga se sastoji iz naizmeničnog kasa i hoda-koraka. Ako nemamo dovoljno snage da trčimo sa psom, kao pomoćno sredstvo vodiča odlično može da posluži i bicikl. Pas se vodi sa desne strane (zbog automobila). Povodnikom kontrolišemo psa da se ne upetlja u točkove i povredi se ili nas obori.
Ako imate mogućnosti da vašeg psa trenirate i u vodi, a pre toga obavljate istrčavanja, onda obavezno pre ulaska u vodu, psa ostavite 30-50 minuta u hladovinu da se odmori.
Pored istrčavanja i plivanja, nemojte da zaboravite dobru i kvalitetnu ishranu, koja će kvantitativno i kvalitativno odgovarati psu u treningu.
Samo konstantan rad tokom cele godine može dovesti do vrhunskih rezultata. Kampanjski rad sa psom prouzrokuje velike oscilacije. Takođe nema konstantne nadogradnje. Zapamtite: kondicija i radna sposobnost vrlo teško se stiču, a lako gube.
Pored sticanja opšte kondicije, postoje i treninzi kojima možemo da ispravljamo i određene anatomske greške. Jedna od najčešćih grešaka koje se javljaju kod dobro uglovanih pasa, koji su čak i kondiciono pripremljeni, jeste da pas nema dovoljnu dužinu iskoraka. Ova pojava nastaje zbog nedovoljne razgibanosti mišića. Sa psima treba raditi kratke sprinteve dužine 100-150 m, maksimalne brzine i dužine kasa. Treninge izvodite svakog drugog dana i to u jednom treningu do 10-12 ponavIjanja. Pauze između ponavljanja treba da budu oko 5 minuta. U ovom periodu sa psom ne treba da radite hod-korak na povodniku. Poboljšanje iskoraka možete očekivati već posle 10-15 treninga. Vrlo često se javljaju problemi čvrstine laktova, čvrstine skočnih zglobova i čvrstine i povezanosti leđa. Jedan od najboljih sistema je sistem sa amom i opterećenjem. Psu stavite am i u predelu stomaka sa strane vežite spoljnju gumu od automobila na 100-120 cm da je pas vuče. Time postižemo da pas prilikom hoda korakom "zategne" leđnu liniju. Ujedno, zbog velikog opterećenja, ispravlja laktove i skočne zglobove, a tetive i mišići se u određenom položaju zatežu i zadržavaju kosti u pravilnom položaju (ovo je trening sličan treningu psa na trenažeru). U ovom periodu sa psom ne treniramo kas dok ne popravimo kompletnu čvrstinu i povezanost.
Za trening je najbitnije da dođete do zaključka: šta vašem psu nedostaje, pa tek onda donesete odluku - koji sistem treninga primeniti. Vlasnici pasa često preforsiraju pse ili pogrešno treniraju. Umesto pozitivnih rezultata dobiju negativne, a žive u zabludi da su dobro radili. Onda se javljaju problemi sa sudijama koji okarakterišu psa kao nespremnog. Preforsiranost i nestručan trening su takođe karakteristike nepripremljenosti za izložbu. Takođe, 2-3 dana pre izložbe psa ne trenirate već ga izvodite u kratke šetnje, da bi se pas odmorio i prikupio dovoljno snage za naporan takmičarski dan.