Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka
Prikaz rezultata 1 do 7 od ukupno 7
  1. #1

    Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Nošen činjenicom da je u Srbiji najviše zastupljena poljoprivredna biljna proizvodnja, i da je u njoj zastupljen veliki procenat poljoprivrednog stanovništva , a i time da ovde ima ljudi različitih dobi, zainteresovanih za različite oblasti-izmedju ostalog i biljke, reših da otvorim temu u kojoj bi smo mogli ćaskati o problemima stvaranja što plodnijeg osnovnog supstrata za gajenje biljaka-tj. Zemljišta. Ovde bismo mogli da pišemo o merama kao što su npr.melioracije, kalcifikacija, humizacija, kalizacija, fosfatizacija, opeskivanje, kiselosti zemljišta,..., i da time damo doprinos razvoju misli tradicionalnih biljnih proizvodjača, i pokažemo im pravac u kome idu razvijene zemlje.
    ...................

  2. #2

    Odgovor: Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Pod pojmom plodnosti zemljišta podrazumeva se sposobnost zemljišta da zadovolji potrebe biljaka u elementima ishrane, vodi, vazduhu, toploti I da se karakteriše povoljnom fizičko-hemijskom sredinom za normalni porast I razvoj biljaka.

    Jedan od odvajkada usadjenih problema u našem narodu je ukorenjeno mišljenje da je
    spaljivanje žetvenih ostataka korisna mera. Medjutim nije tako. Ova mera jedino pozitivno što sadrži u sebi je uništavanje semena korova-medjutim, unište se samo semena korova na površini zemlje, a sva ostala ostanu sposobna za klijanje. Eventualno, u pozitivno može da se uvrsti lakši rad orudja za obradu zemljišta (jer se manje guše), i time imamo malo manju potrošnju goriva.
    Kada vidite parcelu koja gori, živi se zbunite-da li zvati vatrogasce i spašavati divljač ili ...Kada pokušate da objasnite vlasniku parcele da to više ne radi-jer je to više štetno nego li korisno, on odmahne glavom, i kaže vam kako je to radio i njegov deda još pre 100godina, a njiva je ostala ista, i tu je kraj priče.
    Ali sa naučnog gledišta, samo spaljivanje žetvenih ostataka je višestruko štetno. Na stranu to što se i okolina zagadjuje dimom i pepelom, što se uništava i flora i mikroflora zemljišta. Najveća šteta medjutim nastaje usled gubitka organske materije. Problem je sve ozbiljniji ako se ova mera ponavlja iz godine u godinu, pogotovo na zemljištima siromašnim organskom materijom i na onim koja se ne djubre stajnjakom ili drugim organskim djubrivima (poput zelenišnog). Spaljivanjem ćemo izazvati i smanjenje sadržaja humusa , a time će se smanjiti količina hrane za biljkama korisne mikroorganizme. Stoga poenta je vraćati zemljištu hranjive materije u vidu organskih djubriva. Čista sreća da nam se generalno nije mnogo spustila plodnost zemljišta je zbog činjenice da se koriste mineralna djubriva, kojima smo donekle amortizovali štetno dejstvo uklanjanja organske materije i paljenja žetvenih ostataka-ali samo donekle. Masa sporednih proizvoda u proizvodnji bilja može biti značajna. Npr. kod kukuruza iznosi oko 10t/ha, u pšenice oko 6 t/ha, suncokreta oko 5t/ha, soje oko 4t/ha a u šećerne repe čak 40-60t/ha,... Unošenjem a ne spaljivanjem ovih količina već sintetisane organske materije može se znatno uticati na povećanje ukupne plodnosti zemljišta.
    Zaoravanjem žetvenih ostataka uz kombinovanu primenu sa mineralnim djubriva utiče se na značajno povećanje prinosa, povećava se pristupačnost pojedinih elemenata u zemljištu, povećava se sadržaj humusa-što je izuzetno važno za zemljište, a time i njegova opšta plodnost.
    Žetveni ostaci mogu se iskoristiti i kao značajan izvor toplotne energije, pa ih je suludo spaljivati na njivi kad već mogu da služe za ogrev domaćinstva, ili staklenika,ili ... poput kočanki, kukuruzovine, stabljika suncokreta,... Energija dobijena na ovaj način nije ni malo zanemarljiva, i poredi se sa sagorevanjem više kubika drveta. Stoga je i ovaj način iskorišćavanja žetvenih ostataka znatno vredniji od njegovog pukog spaljivanja u polju.
    ...................

  3. #3

    Odgovor: Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Sledece sto cu pokusati objasniti je mera Kalizacije (obogacivanje siromasnih zemljista u kalijumu s kalijumom)- izvodi se na zemljistima siromasnim u kalijumu, na kome usled toga biljke ne mogu dobro da se razvijaju. Ovakva zemljista treba dovesti odmah na sadrzaj kalijuma od oko 20mg/100gr zemlje.
    Putem kalinizacije u zemljiste se unose standardna kalijumova djubriva (sulfati-K2SO4,i hloridi-KCl). Da bi bilo ekonomski opravdano vrsiti kalizaciju neophodno je prethodno izvrsiti humizaciju-unosenjem zelenisnog djubriva , pa tek onda kalizaciju. Kalijum koji smo dodali na taj nacin vezuje se na humusne koloide sa kojih se vrsi lagana desorpcija. Iz napred navedenih razloga na peskovitim zemljistima se ne vrsi kalinizacija toliko dugo dok im se ne pojaca sposobnost adsorpcije hraniva humizacijom-u protivnom moglo bi doci do gubljenja kalijuma ispiranjem, a zbog slabe bufernosti i do stetne koncentracije tecne faze zemljista.
    Primer nedostatka Kalijuma je zelena kragna ploda paradajza-kao simptom pojave se ne-dovoljno zreli plodovi oko peteljke, obicno budu ili zeleni ili zuto-svetlo narandzasti oko peteljke, a ostali deo je crven. Ujedno zelim da skrenem paznju da se crvena boja kod nekih biljaka poput npr. Paraadajza upravo moze donekle intenzivirati primenom K. Sto vise K, jace je obojen plod (naravno, ne treba pretrpavati K). Takodje npr. Kod vinove loze pojave se modro-ljubicasto-crvenkasta boja listova, a grozdovi su mnogo manji nego oni hranjeni K-djubrivima, itd. Takodje kao simptomi nedostatka K javlja se nekroza(tj. odumiranje) ili ulegnuce biljnog tkiva. Treba napomenuti da povecanje sadrzaja kalijuma u zemljistu smanjuje sadrzaj kalcijuma u liscu, a posebno plodovima, i obratno.
    ...................

  4. #4

    Odgovor: Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Cesto se desava proizvodjacima bilja da primete crvenilo listova (obicno kod kukuruza, ili u hladnijem periodu i kod ozimih zita, a javlja se i ljubicasta boja stabla kod mladog paradajza,....)-to su pre svega pojave uslovljene nedostatkom fosfora u zemljistu. Da biste to sprecili i uklonili, dacu vam par saveta koje trebate da obavite-trebate obaviti meru Fosfatizacije-tj.Obogacivanja zemljista fosforom. Usput moram vam napomenuti da je fosfor u zemljistu jako slabo pokretan-tj. tokom godine pomeri se od mesta na koga ste ga stavili samo 5-6cm. Zato fosforna djubriva stavljajte blizu biljaka,(a ne Bogu iza nogu i Djavolu iza tregera od njih) da bi mogle da dopru do njega i iskoriste ga. Zemljista koja imaju ispod 6mgP2O5/100gr zemlje moraju se obavezno obogatiti fosforom ako hocemo dobre prinose i normalno razvice biljaka. Fosfor daje biljkama otpornost na poleganje, biljke brze donose plodove i lepse ih nalivaju. Semena su punija, a od svih elemenata najvise utice na otpornost biljke na bolesti-To je element otpornosti kako ja volim da kazem-ha ha , ali tako je. Fosfatizacijom bi trebalo podici sadrzaj fosfora na 12-20mg P2O5/100gr zemlje. Pseudoglejna kisela zemljista (ona koja su tokom veceg dela godine plavljena podzemnim vodama a kojih imamo dosta u Srbiji a i šire) sadrze male kolicine fosforne kiseline. To nije jedina nevolja, nego se javlja i problem sto se fosforna kiselina ne nalazi u jedinjenjima sa kalcijumom, nego sa gvozdjem i aluminijumom. Znaci ne samo da su nam kolicine fosforne kiseline male nego su i one ne-dostupne. Zato prvo trebte obaviti kalcizaciju(objasni cu vam je u nekom od sledecih postova, a ako ste dobre volje, mozete i vi napisati vase objasnjenje) i time imobilisati stetne jone gvozdja i aluminijuma. Tek posle toga radite fosfatizaciju lako rastvorljivim fosfatima. Za ovaj vid primene posle kalcizacije najvise odgovara Tomasovo brasno, jer druga sredstva za fosfatizaciju su osetljivija prema kalcijum karbonatu (npr.fosforit) i u dodiru sa kalcijumom odmah gube svoju rastvorljivost i vezuju se u Ca3(PO4)2. Ova cinjenica svakako ne znaci da se i ona ne mogu primenjivati ako se vodi racuna o primeni azota, odnosno nekih amonijacnih jedinjenja koja povecavaju rastvorljivost fosforita. Jos ekonomicnije i rentabilnije je unositi osnovne fosfate-Fosforitno brasno , Tomasov fosfat, kostano brasno,...
    Koliko fosfornog djubriva upotrebiti za fosfatizaciju verovatno se pitate, a ja vam kazem zavisi od njegovog sadrzaja u zemljistu-ispitajte ga pa cete znati tacno. Ali generalno najprihvatljivijom i najekonomicnijom se smatra godisnja doza fosfora od oko 90-120kg P2O5/hektaru , dok se sa oko 60kgP2O5/ha pokrivaju samo godisnje potrebe biljaka. No to sve zavisi od toga sta gajite, i koliko ta kultura iznosi „P2O5” iz zemljista. Jos da vam napomenem-jako retko u poljskim uslovima mozete izazvati toksicno dejstvo fosfora (tj. teze mozete preterati ), ali moze doci do nedostatka cinka , mangana i gvozdja ako ste preterali, jer ih fosfor veze za sebe i postanu nepristupacni. U preteranim kolicinama fosfor ce vam dovesti do alkalnosti zemljista, pa cete time otezati usvajanje bora.
    ...................

  5. #5

    Odgovor: Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Buduci da sama fosfatizacija moze dovesti do nedostatka gvozdja (Fe), red je da vam se revansiram I dam savet kako ukloniti nedostatak gvozdja, I pravilno snabdeti biljke I zemljiste njime I uciniti ga plodnijim. Gvozdje je bitno za formiranje hlorofila. Ako li se desi nedostatak gvozdja, simptomi se javljaju na listu I to u pocetku su listovi zuckasti-a obavezno su im samo lisni nervi zeleni, I to se jasno vidi-pogledajte prvo mladje lisce, na njemu se to prvo uoci. Ako li dodje do jaceg nedostatka, onda moze doci do susenja prvo vrsnih grana, pa i celog stabla-to se cesto desava kod npr. Tresnje, kruske, breskve,... Kod vinove loze u nedostatku Fe lisce je manje i zuto je. Od nedostatka gvozdja hoce cesto da pati i gerber, zatim pasulj, ...Biljke gvozdje najlakse usvajaju u vidu Fe-helata. Usvajanje gvozdja smanjuje visoka pH zemljista , zatim dosta Ca i fosfata. Na ishranu gvozdjem znacajno utice i to da li koristite nitratna djubriva-ona smanjuju, ili amonijacna (NH4)-ona povecavaju usvajanje gvozdja. Sva zemljista sadrze velike kolicine gvozdja i one su znatno vece od onih koje su potrebne biljkama za ishranu, ali su na nekim zemljistima(alkalnim) te kolicine nedostupne i ispadne kao da ih i nemate. Na alkalnim zemljistima gvozdje-hloroza se moze otkloniti unosenjem u zemljiste razblazene sumporne kiseline i fizioloski kiselih mineralnih djubriva kao sto je amonijum-sulfat((NH4(SO4)2). Za ishranu biljaka gvozdjem mogu se koristiti i gvozdje sulfat, piratna sljaka, Fe-EDTA(etilen-diamino-tetra-sircetna kiselina)-u trgovini mozete je naci pod nazivom Sekvestren, Versenat, Komplelson. Dobra fora koja deluje 99%preventivno je da uzmete neki jako zardjali ekser vecih dimenzija, ili dva tri manja-ali zardjala, i zakucate u stablo drveta(kruske, tresnje,...), to ce joj u buducnosti svake godine omogucavati izvesne njoj dovoljne kolicine gvozdja-blesavo, ali pali . Ako li se problem vec pojavio, i morate ga se resiti u sto kracem roku , onda vam savetujem koriscenje folijarnog djubriva Wuxal. Postoji vise vrsta Wuxala, a vama bi u tom slucaju najbolje dosao Wuxal Ferro. On se koristi prvenstveno za ekstra ubrzano uklanjanje nedostatka gvozdja i to tako sto ga biljka listovima usvaja direktno posle prskanja. Gvozdje u njemu se nalazi potpuno helatizirano. Na breskvama, jabuci,...hloroza se otklanja odmah po uocavanju simptoma prskanjem sa 2 litra/ha sve dok zutica ne prestane, odnosno 2,5 l/ha za vinovu lozu u razmaku od 14 dana . Ako je nedostatak Fe hronican, i simptomi se opet pojave sledece godine , onda koristite Crescal Fe-on je jaci. On se koristi za odklanjanje hronicnog nedostatka Fe (kada su vidljivi simptomi). Koristi se u prolece preventivno pre pocetka vegetacije. Primenom Crescal Fe otklonicete nedostatak Fe za naredne oko 3-4 godine.
    ...................

  6. #6

    Odgovor: Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Ono sto bi trebalo da znate jeste da su mnoga nasa zemljista plitka, I da se na svega 20-tak centimetara dubine cesto nailazi na siromasniji supstrat I glinoviti sloj. U cemu je fazon? Ljudi cuju od Pere-Mike-Zike ili . .. da je za zemljiste najbolje orati (ili asoviti) na npr. 25cm, i to i rade svake godine. Medjutim posle par godina takve obrade , oni formiraju tzv. Pluzni djon, tj. sakupe se cestice gline u tom delu na toj dubini, i naprave jedan glinoviti tzv. Bt horizont. On je nepropustan za vodu, pa se na povrsini takvog zemljista javljaju lokve vode. A i toliko je tvrd da se biljni korenovi pet puta preznoje nebi li ga probili. Usput, sto je jos gore, ne smete ici sa dubljom obradom plugovima za obrtanje plastice, jer cete izbaciti na povrsinu siromasnu zemlju, a dobru cete baciti na dno brazde. Pa sta onda raditi?! Resenje je izvrsiti �podrivanje�. Podrivac moze biti u sklopu sa plugom, ako hocete odmah npr. Duboku obradu na npr.35cm plugom uz zaoravanje djubriva i iza plugova nakacite podrivace i njima npr. Idete na dubinu od 45cm, i tako dobijete obradeno zemljiste na 45cm dubine (ovo bi trebali da odradite svakih nekoliko godina), a moze biti i posebno orudje za obradu zemljista. Podrivanjem se omoguci obrada zemljista bez okretanja i mesanja lose i dobre zemlje. Tj. losa ostane na dnu-tamo gde i treba, a dobra ostane na povrsini-tu gde i treba. Podrivanje moze da se obavi i krticnim plugovima (ako vam je cilj odvodjenje povrsinske vode), ili dubinskim rastresacima i dletima(ako zelite da usitnite i izmrvite supstrat na vecoj dubini). Za razliku od raonicnih plugova gde je najvaznije prevrtanje i mesanje zemljista, kod podrivaca je najbitnije rastresanje. Svojim radnim organima razbija pluzni djon ako postoji. Kod podrivaca s� obzirom na princip rada nije potrebno deliti parcele. Mozete zapoceti s podrivanjem na bilo kom kraju parcele. Podrivanjem se ne moze u potpunosti zameniti rad klasicnog raonicnog pluga, jer se njime u zemljiste ne mogu uneti zetveni ostaci (o kojima sam vam vec pricao da ih ne treba paliti) ni mineralna i organska djubriva. Rastojanje izmedju pojedinih prohoda podrivaca zavisi od stanja i vrste zemljista, ali u sustini ono se krece oko 60-75cm. Sa podrivacem treba raditi manjim brzinama-da ne izbacuje zemljiste na povrsinu i zbog vecih specificnih otpora. Podrivanje vrsite kada vam je sloj koji podrivate suv-najbolje je leti. Podrivanje nemojte ici odmah na punu dubinu, vec idite postupno.
    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:54
    ...................

  7. #7

    Odgovor: Popravimo plodnosti zemljišta <=> povećajmo prinose biljaka

    Blizi se žetva žita. Shodno tome, osvrnucu se jos jednom na problem obrade strnista (ma da sam o zaoravanju zetvenih ostataka vec nesto pisao). Obradjivanje strnista je prva operacija u pripremi ornice za sledeci usev, i od njenog pravilnog izvodjenja zavisi uspeh ostalih agrotehnickih mera. Ona utice na ocuvanje zemljisne vlage, borbu protiv korova, i podvrgava zetvene ostataka mineralizaciji. Zemljiste u doba zetve je dosta sabijeno i isuseno u povrsinskom horizontu, dok su dublji slojevi vlazniji. Zaoravanjem strnista sacuvacete najveci deo te dubinske vlage u zemljistu-sto je jako korisno. U cemu je fazon?! Zaoravanjem strnista cete preseci kapilaritet i stvoricete jedan izolacioni sloj koji ce spreciti isparavanje vode (usled letnjih vrucina) ali istovremeno ce on biti dovoljno rastresit da primi eventualne padavine. Zadrzana vlaga ce omoguciti povoljne uslove za klijanje korova-sto je odlicno, jer ih posle letnja obrada koja ubrzo sledi posle zaoravanja strnista lako sredi-unisti, a mozete i povrsinu ako hocete prskati herbicidima, ili izvaljate rebrastim valjcima, i ocas posla ste se resili ogromne rezerve korovskog semena. Takodje, i mikroorganizmi bolje vrse mineralizaciju i razlaganje zetvenih ostataka u prisustvu vlage. Deo(ne sve) vegetativnih izdanaka visegodisnjih korova koji su izpali na povrsinu Sunce ce izloziti dehidrataciji, i nepovratnom susenju. Bitno je ne paliti zetvene ostatke, ali ako ne balirate slamu, dubina zaoravanja mora biti malo veca uz dopunu azotnih mineralnih djubriva, kako bi se smanjio odnos C:N, i ubrzala mineralizacija-jer mikroorganizmi vezu privremeno azot zbog razgradnje, ali on posle opet postane dostupan. Sto se vremena obrade strnjista tice, moram naglasiti da je najbolje da se ona obavi neposredno po zetvi strnina-po mogucstvu odmah. Ostavljanjem nezaoranog strnista gubi se vlaga, a to ce vam za posledicu imati povecani vucni otpor-samim tim vise utrosenog goriva . Za obradu strnjista najcesce se koriste plugovi strnjikasi. Dubina zaoravanja na nasim zemljistima je obicno oko 12-15cm.
    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:54
    ...................

Slične teme

  1. Koju dekorativnu osobinu u biljaka najviše volite?
    Autor Aca1983 u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 22
    Poslednja poruka: 29.12.2010, 04:17
  2. Povećanje plata povećanje plata povećanje plata...
    Autor yossarian u forumu Politika
    Odgovora: 21
    Poslednja poruka: 06.10.2010, 17:12
  3. Šta znače botanička imena biljaka?
    Autor Bombica u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 14.02.2010, 14:03
  4. Novosti i zanimljivosti u svetu biljaka
    Autor Charlie Harper u forumu Belosvetske zanimljivosti
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 17.05.2009, 19:51
  5. Ajmo je golicati....
    Autor Kill Bill u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 02.02.2007, 06:57

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •