Zvanično
Zasavica se nalazi u jugoistočnom delu Evrope, u Srbiji, na području južne Vojvodine i severne Mačve, istočno od reke Drine i južno od reke Save, na teritoriji opština Sremska Mitrovica i Bogatić.
Prirodno dobro se nalazi između 44 52' 56'' i 44 58' 04'' severne geografske širine i 19 24' 07'' i 1936' 31'' istočne geografske dužine (po Griniču).
Prostorom dominira rečni biotop, koga čini rečica Zasavica i pritoka Batar u ukupnoj dužini od 33,1km. U ekološkom nizu smenjuju se vodeni i močvarni ekosistemi sa fragmentima poplavnih livada i šuma.
Ukupna površina rezervata je 1825 ha od čega je 675 ha u prvoj kategoriji zaštite. Kičmu rezervata čine vodena površina kanal Jovac i Prekopac, kanalisan i prirodni tok potoka Batar, kao i sama rečica Zasavica, koja preko kanala Bogaz ima direktnu vezu sa rekom Savom. Zasavica se podzemnim putem napaja i vodom iz reke Drine i gravitaciono sa planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od od poslednjih izvorno očuvanih močvarnih područja, idući od severa ka jugu Srbije.
Mirna i pitoma, kao reka ravnice, omogućila je opstanak brojnom i raznovrsnom biljnom i životinjskom svetu. Da bi taj svet bio očuvan sama Zasavica i njeno priobalje stavljeno je pod zaštitu Države 1997. godine, kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog značaja, na predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
Na nacionalnoj mreži zaštićenih područja Ramsara (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja koju je naša zemlja ratifikovala) Zasavica se našla na listi prioriteta za nominaciju za Ramsarsko područje, a prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) kao područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and species menagment area) ima IV kategoriju. Od 2001. godine Zasavica je postala član Europark Federacije.