Šizofrenija
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10

Tema: Šizofrenija

  1. #1

    Šizofrenija

    Što je šizofrenija?

    Kod osoba sa šizofrenijom u pravilu dolazi do promjena u ponašanju i percepciji, kao i nesređenih misli što može
    iskriviti njihovo doživljavanje stvarnosti. To se naziva psihozom.
    Šizofrenija je duševna bolest koju prati dosta stigme i pogrešne informiranosti. To često povećava uznemirenost
    kod oboljelih osoba i njihovih obitelji.
    Šizofrenija se obično prvi put pojavi kod osoba između 15 i 20 godina starosti, premda može nastati i kasnije u
    životu. Šizofrenija pogađa oko jedan posto cjelokupnog stanovništva.
    Oko jedne trećine osoba sa šizofrenijom dožive samo jednu ili nekoliko kratkih epizoda te bolesti u svom životu.
    Kod ostalih, ona se može povremeno pojavljivati tijekom čitavog života.
    Bolest može nastati brzo, s akutnim simptomima koji se razvijaju kroz nekoliko tjedana, ili sporo kad pogoršanje nastaje mjesecima ili čak godinama.
    Tijekom nastajanja bolesti oboljela osoba se često povuče od drugih, zapadne u depresiju i obuzme je tjeskoba, a razvije i neobične ideje ili užasan strah.Primjećivanje tih ranih znakova je važno kako bi se pružilo rano liječenje.
    Rano prepoznavanje i učinkovito rano liječenje od vitalne je važnosti za buduću dobrobit osoba sa šizofrenijom.
    Šizofreniju okružuju mnoga pogrešna shvaćanja što doprinosi stigmi, izolaciji i diskriminaciji koju mogu doživjeti osobe sa šizofrenijom kao i njihove obitelji i njegovatelji.
    Uobičajeno pogrešno vjerovanje je da su osobe sa šizofrenijom opasne. One su rijetko opasne, naročito ako im se pruži odgovarajuće liječenje i podrška.Samo ponekad mala manjina osoba sa šizofrenijom može postati agresivna tijekom akutne epizode psihoze, ako ju se ne liječi, zbog straha ili umišljanja. Najčešće je to agresivno ponašanje usmjereno na sebe same tako da rizik od samoubojstva može biti visok.
    Šizofreniju često pogrešno nazivaju “podvojena ličnost”. To nije istina; osobe sa šizofrenijom mogu često umišljati
    i imati iskrivljenu sliku stvarnosti, ali oni nemaju višestruku ličnost.
    Osobe sa šizofrenijom pokazuju normalni raspon intelektualne sposobnosti, i nisu duševno onesposobljene, premda akutni simptomi psihoze mogu poremetiti njihovu sposobnost razmišljanja tijekom akutne epizode bolesti.
    Koji su simptomi šizofrenije?
    U glavne simptome šizofrenije spadaju:
    Umišljanja – pogrešno vjerovanje u vlastitu krivnju ili veličinu, ili da ih netko progoni ili kontrolira izvana.
    Osobe sa šizofrenijom mogu opisivati zavjere drugih protiv njih ili mogu misliti da posjeduju posebne talente ili moći. Ponekad se povuku od drugih ljudi ili se skrivaju kako bi izbjegli imaginarno proganjanje.
    Halucinacije – to je najčešće čujenje glasova. Drugi, manje uobičajeni doživljaji su viđenje, osjećanje, okus
    ili mirisanje stvari koje takvim osobama izgledaju vrlo stvarno, iako ustvari nisu tu.
    Poremećaj u razmišljanju – kada je teško slijediti govor koji nema logičnu povezanost. Misli i govor mogu biti zbrkani i nepovezani.
    Drugi simptomi šizofrenije uključuju:
    Pomanjkanje energije – kada se izgubi sposobnost obavljanja svakodnevnih radnji, poput pranja i kuhanja.
    To pomanjkanje poleta, motivacije i poduzetnosti dio je te bolesti, a ne lijenost.
    Poteškoće u razmišljanju - kod oboljele osobe mogu biti poremećeni koncentracija, pamćenje i sposobnost planiranja i organiziranja. To otežava logično rasuđivanje, komuniciranje i obavljanje svakodnevnih zadataka.
    Otupljeno izražavanje emocija – kada je kod oboljele osobe uveliko smanjena sposobnost izražavanja emocija. To je često popraćeno neprimjernim reagiranjem u veselim ili tužnim situacijama.
    Društvena povučenost – uzrok tome može biti nekoliko čimbenika uključujući strah da će ih netko ozlijediti ili bojazan od kontakta s drugim ljudima zbog gubitka društvenih sposobnosti.
    Pomanjkanje uvida – budući da su neka proživljavanja, kao što su umišljanja i halucinacije tako stvarna,
    uobičajeno je za osobe sa šizofrenijom da ne budu svjesni svoje bolesti. To može biti vrlo uznemiravajuće za obitelj i njegovatelje. Nedostatak uvida može biti razlogom da osobe sa šizofrenijom odbiju prihvatiti liječenje koje bi im moglo pomoći.Isto tako, neželjene nuspojave od nekih lijekova mogu također doprinijeti odbijanju liječenja.
    Što uzrokuje šizofreniju?
    Nije pouzdano utvrđen niti jedan uzrok šizofrenije, ali se pokazalo da je nekoliko čimbenika vezano uz nastajanje te bolesti.
    I kod muškaraca i kod žena postoji jednaka vjerojatnoća da obole od te bolesti tijekom života, iako se kod muškaraca šizofrenija češće pojavljuje ranije u životu.
    Genetski čimbenici
    Sklonost šizofreniji može biti nasljedna. Općenito u pučanstvu samo jedan posto ljudi oboli od šizofrenije tijekom života, ali ako jedan roditelj ima šizofreniju, onda djeca imaju 10 posto šanse da i ona obole - odnosno 90 posto šanse da ne obole of šizofrenije.
    Biokemijski čimbenici
    Vjeruje se da su izvjesne biokemijske tvari u mozgu povezane sa šizofrenijom, osobito neuroprijenosnik koji se zove dopamin. Jedan od vjerojatnih uzroka kemijske neravnoteže je genetska predispozicija na tu bolest.
    Komplikacije tijekom trudnoće ili porođaja koje uzrokuju oštećenje strukture mozga također mogu imati udjela u tome.
    Odnosi u obitelji
    Nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi išli u prilog tvrdnji da šizofreniju uzrokuju odnosi u obitelji. Međutim, neke
    osobe sa šizofrenijom su osjetljive na bilo kakvu napetost unutar obitelji, što one mogu dovoditi u vezu s ponovnim napadom bolesti.
    Stres
    Dobro je poznato da stresni incidenti obično prethode nastanku šizofrenije.Kod osjetljivih osoba oni mogu
    pospješiti razvijanje bolesti. Osobe sa šizofrenijom često postanu nervozne, razdražljive i ne mogu se koncentrirati i prije nego akutni simptomi postanu očigledni. To može prouzročiti probleme na poslu
    i pokvariti odnose s drugima. Često se onda misli da su te stvari krive za nastanak bolesti, dok je ustvari bolest ta koja je prouzročila tu stresnu situaciju. Stoga nije uvijek jasno je li stres uzrok ili posljedica šizofrenije.
    Uživanje alkohola i drugih droga
    Štetno uzimanje alkohola i drugih droga, naročito marihuane i amfetamina može potaknuti psihozu kod osoba koje su podložne oboljenju od šizofrenije. Iako samo uzimanje tih supstanci ne uzrokuje šizofreniju, vrlo je snažna veza između toga i povrata bolesti. Osobe sa šizofrenijom obično češće uzimaju alkohol i druge droge nego opće pučanstvo i to otežava liječenje. Pokazalo se da znatan dio oboljelih od šizofrenije puši, što doprinosi njihovom lošem fizičkom zdravlju.
    Kakvo je liječenje na raspolaganju?
    Najučinkovitije liječenje šizofrenije uključuje lijekove, psihološku terapiju i potporu za ublažavanje posljedica te bolesti u svakodnevnom životu. Također su važni edukacija o toj bolesti kao i naučiti kako učinkovito reagirati na rane upozoravajuće znakove napada bolesti.
    Otkrivanje lijekova protiv psihoze unijelo je revoluciju u liječenje šizofrenije. Sada većina oboljelih može živjeti u zajednici i ne mora biti u bolnici.Neke osobe nikad i ne završe u bolnici i njima se zdravstvena njega u potpunosti
    pruža u samoj društvenoj zajednici.
    Lijekovi djeluju tako što ispravljaju kemijsku neravnotežu u mozgu koja se povezuje s tom bolesti. Noviji, ali dobro ispitani lijekovi doprinose potpunijem oporavku i imaju manje štetnih nuspojava.
    Šizofrenija je bolest kao i mnoge fizičke bolesti. Isto kao što je insulin spas za osobe s dijabetesom, tako i lijekovi protiv psihoza mogu biti spas za oboljele of šizofrenije. I isto kao što je to slučaj kod dijabetesa, neki će trebati uzimati lijekove do daljnjeg kako bi držali simptome pod kontrolom i spriječili ponavljanje epizoda psihoze.
    Oboljelim osobama u oporavku mogu pomoći promjene u načinu života, kao što su smanjeno uzimanje alkohola i drugih droga i drugih stvari koje potiču napade. Premda ne postoji lijek za šizofreniju, oboljelim osobama u kontroli simptoma i da žive ispunjen i produktivan život mogu pomoći redoviti kontakti s liječnikom ili psihijatrom i po mogućnosti s multidisciplinarnim timom (koji može obuhvaćati medicinske sestre duševnog zdravlja, socijalne
    radnike, radne terapeute i psihologe).
    Podrška vršnjaka također može biti dragocjen izvor pomoći, korisnih informacija i nade.
    Ponekad mogu biti od pomoći posebne terapije usmjerene na liječenje simptoma kao što su razna umišljanja. Fizički zdravstveni problemi također se trebaju liječiti. Usluge i potpora za oporavak osoba s psihijatrijskom
    onesposobljenošću također mogu pomoći oko problema u vezi posla, financija, smještaja, društvenih odnosa i samoće.
    Obitelj i prijatelji osoba sa šizofrenijom često mogu osjećati zbunjenost i uznemirenost. Podrška i edukacija, kao i bolje razumijevanje bolesti u zajednici važan su dio liječenja

    Mental Health and Workforce
    Division of the Australian Government

    www.health.gov.au/mentalhealth
    Poruku je izmenio Mish, 14.02.2010 u 23:00 Razlog: najvolijem 'vaki copy-paste
    & underpaid......

  2. #2

    Odgovor: šizofrenija

    Razvojem molekularne biologije omogućena su istraživanja koja će omogućiti stvaranje novih terapija. Lekovi koji se primenjuju trenutno ne dovode do potpunog izlečenja, već jedna od pet osoba ozdravi. Osobe koje koriste terapiju uglavnom gube samo neke od simptoma, zadržavajući tokom čitavog života pojedine smptome.

    Ne postoji samo jedan uzrok šizofrenije. Mnoge bolesti nastaju kao posledica interakcije genetskih , sredinskih I drugih faktora. Ovo može biti slučaj I sa šizofrenijom. Naučnici još uvek nisu pronašli koji sve faktori mogu da dovedu do šizoferije.

    Odavno je poznato da se šizofrenija javlja u porodicama. Osobe koje imaju bliskog rodjaka koji boluje od šizofrenije su sklonije ka tome da se kod njih razvije poremećaj, nego osobe koje nemaju ovakve rodjake. Npr. jednojajčani blizanci, potomci osobe koji imaju šizofreniju imaju najveći rizik da obole I to od 40 50 %, dok dete koje ima roditelja koji ima šizofreniju ima šansu 10% da oboli.

    Naučnici razmatraju genetske faktore koji mogu dovesti do šizofrenije. Sva iatraživanja koja su do sadaizvedena govore o tome da mnogi geni kontrolišu pojavu ovog poremećaja. Ali pored genetskih fektora tu su I drugi faktori koji takodje mogu imati velikog udela u razvoju I uopšte samoj pojavi šizofrenije. Takvi faktori su prenatalne teškoće, intrauterino gladovanje ili virusne infekcije ili različiti nespecifični stresovi. Medjutim još uvek nije utvrdjeno ne koji način se genetska predispozicija ispoljava I da li se osoba koja nosi odgovarajuće gene za šizofreniju I oboleti od iste. Nekoliko regiona humoanog genoma je bilo istraživano u cilju idetifikacije gena koji mogu da dovedu do šizofrenije. Najverovatnija pozicija ovih gena je hromozomima 13 I 6, ali to još uvek nije potvrdjeno. Identifikacija specifičnih gena koji su uključeniu razvoj šizofrenije će dati uvid u to šta se u mozgu menja I kakvi su produkti poremećeja.

    Šizofrenija
    & underpaid......

  3. #3

    Odgovor: šizofrenija

    ABC News

    "svi smo chuli priche o ljudima koji kazzu da su ih do ludila doveli glasovi u njihovim glavama koji ih ometaju, naredjuju da se povrede, da povrede nekog drugog.. ali sada po prvi put mozzemo iskusiti na nekoliko trenutaka ono s chim ovi ljudi zzive svakodnevno dok se bore s boleshchu poznatom kao shizofrenija. ...."




    ...Dr. Timoty Johnson ima novosti o zadivljujuchem futuristichnom izumu koji vas mozze smestiti u izmuchen um...."

    Poruku je izmenio maski, 14.02.2010 u 21:18
    & underpaid......

  4. #4

    Odgovor: šizofrenija

    Strukturne i funkcionalne moždane abnormalnosti:

    Najvažnije metode izučavanja morfologije (dijelom i fiziologije) in vivo mozga su CT, MR, PET i SPECT. U objašnjenju promjena vezanih za shizofreniju od posebne su važnosti prefrontalni korteks, limbički sustav i bazalni gangliji.
    Prefrontalni korteks ima dominantnu ulogu u čovjekovu psihičkom životu. Taj dio mozga integrira informacije koje stižu izravno iz limbičkih regija, neokorteksa, moždanog stabla i hipotalamusa., a neizravno preko talamusa iz gotovo svih ostalih dijelova mozga. Poremećaj ovog djela mozga i poremećaj povezanosti s prije navedenim sustavima može dovesti do kvalitativnih i kvantitativnih poremećaja svijesti, planiranja, izvođenja i dovršenja radnji, kvalitativnih i kvantitativnih poremećaja vida, koncentracije, govora, poremećaja emocije, afekta te suvislog ponašanja sukladnog cilju i odluci koja je u skladu s osobnim ili općim interesom.
    Vrlo važnu ulogu u patofiziologiji shizofrenije ima i limbički sustav. Brojne i različite interakcije limbičkog sustva povezanu su s emocijama, uplašenošću, strahom, tugom, sumnjičavošću a vrlo vjerojatno i persekutornim idejama. Smatra se da je odgovoran za psihotičko ponašanje, derealizaciju i depersonalizaciju, specifične halucinatorne doživljaje (olfaktorne i gustativne) i za nagone.
    Bazalni gangliji su također važni u psihičkom životu čovjeka. Čine ih s. nigra, gl. pallidus i putamen, koji zajedno s limbičkom korom i hipotalamusom čine funkcionalnu jedinicu limbičkog sustava. Glavni izlazni put mu je preko hipotalamusa čime izravno sudjeluje u regulaciji tjelesnih organa, metabolizma, tjelesne temperature, endokrinog sustava i ponašanja. Uz bazalne ganglije vežu se i dopaminski receptori, posebice D2 koji imaju glavno mjesto u proučavanju patofiziologije shizofrenije.
    Česte abnormalnosti u EEG-u, CT-u, MR-u, PET-u i suptilne neurološke abnormalnosti koje su povezane s tim poremećajem snažan su dokaz da razvoj shizofrenije predviđa određene strukturalne i/ili funkcionalne promjene u središnjemu živčanom sustavu. Zahvaljujući spomenutim morfološkim i funkcionalnim metodama danas se vjeruje da shizofreni mozgovi imaju blage morfološke promjene limbičkog sustava, prije svega hipokampusa, girusa cinguli i parahipokampalnog girusa, amigdala, septuma i entorinalnog korteksa. Osim jasnih promjena volumena postoje promijene i u citoarhitekturi tih regija. Jedan od najčešće nađenih volumnih promjena shizofrenog mozga je ventrikularno povećanje, te proširenje kortikalnih sulkusa. No, to nije specifično samo za shizofreniju. Funkcionalne snimke pokazale su da je kod shizofrenih bolesnika smanjen regionalni cerebralni protok posebno u prefrontalnom korteksu. To se smanjenje posebno prepoznaje, kada je potreba za povećanjem protoka, tj. u intenziviranju aktivnosti, jer je u takvim, više zahtjevnim situacijama, shizofreni mozak vidljivo insuficijentniji.
    Za sada se nijedna od tih metoda ne koristi radi potvrđivanja dijagnoze shizofrenije, ali se koriste za istraživanja i radi isključivanja dijagnoze shizofrenije (npr. kod psihoza izazvanih organskom promjenom mozga kao kod tumora).
    & underpaid......

  5. #5

    Odgovor: Šizofrenija

    Empatatija vs. psihoza

    Teškoće u socijalnom funkcioniranju jedna su od osnovnih karakteristika shizofrenih bolesnika. Deficit empatije u tih bolesnika javlja se i na njenoj kognitivnoj i na emocionalnoj razini. Dosadašnja istraživanja na području empatije kod duševnih bolesnika, u prvom redu shizofrenih, rijetka su i u literaturi se javljaju tek unazad pet godina. Iako se većina autora slaže da kod shizofrenih bolesnika postoji određeni deficit empatije, izravnih dokaza o tome je malo, a rezultati istraživanja nerijetko su proturječni. Razlog tomu može se objasniti raznolikošću mjernih instrumenata od kojih se većina temelji na samoprocjenama, ali i brojnim faktorima koje je teško kontrolirati, kao što su socijalni utjecaji, utjecaj psihofarmaka, neurokognitivni deficiti i drugo.
    Pojedini autori nastoje upotpuniti kliničku sliku emocionalnog funkcioniranja u shizofrenije, ispitujući shizotipne osobnosti koje su u pojedinim aspektima ponašanja, kognitivnog funkcioniranja i govora vrlo slične shizofreniji. Tako su Henry
    i sur. potaknuti Montagovim istraživanjem, utvrdili da kod shizotipnih poremećaja osobnosti postoji reducirani empatijski kapacitet, slabo socijalno
    funkcioniranje i povećan negativni afekt. Dodatno su ustanovili da je deficit kognitivne empatije karakterističan za pozitivne i negativne shizotipne osobnosti, dok je deficit afektivne empatije karakterističan za negativne i dezorganizirane shizotipne osobnosti, ali ne i za pozitivne. Autori smatraju da ispitanici na bihevioralnom nivou ne pokazuju empatijski kapacitet, unatoč tome što na kognitivnom nivou imaju spoznaju o tome da je njihov empatijski kapacitet adekvatan. Slične rezultate dobili su Kerns i Becker, utvrdivši da kod dezorganiziranih shizotipnih osobnosti postoje veće teškoće u komunikaciji, veća ambivalencija i teškoće radnog pamćenja kad se govori o emocionalno negativno obojenim temama.

    Aguirre i sur. utvrdili su da kod osoba s dijagnosticiranim shizotipnim poremećajem osobnosti postoje teškoće u percipiranju i kontroli emocija te da su također narušena tri aspekta socijalnog funkcioniranja:
    odnosi s parovima, odnosi u obitelji i akademsko funkcioniranje.

    Bora i sur. proveli su slično istraživanje o deficitu empatije kod shizofrenih bolesnika. Neuropsihološkim ispitivanjem kognitivnog funkcioniranja i empatije autori su utvrdili da se shizofreni bolesnici značajno razlikuju od kontrolne skupine u obilježjima kognitivne empatije, odnosno da shizofreni bolesnici teže pronalaze uzrok određenom mocionalnom stanju. Podjednaku učinkovitost u obilježjima afektivne empatije između dvije skupine
    objasnili su automatskim, refleksivnim empatijskim odgovorom za koji smatraju da u shizofrenije nije narušen. Montag i sur. utvrdili su da shizofreni bolesnici pokazuju značajno slabiji rezultat na mjernim skalama kognitivne empatije, ali i da nema razlike u afektivnoj empatiji u odnosu na kontrolnu skupinu. Svoje su rezultate objasnili
    nemogućnošću introspekcije koja je evidentna kod shizofrenih bolesnika, kao i nemogućnošću odmicanja od vlastita egocentričnog pogleda na svijet i stavljanja sebe na tuđe mjesto.

    Čini se kako shizofreni bolesnici posebno teško prepoznaju osjećaje straha, tuge i iznenađenja u usporedbi sa zdravim osobama i osobama sa shizoafektivnim psihozama, što se povezuje s abnormalnostima u funkcioniranju amigdale. Tehnike funkcionalnog snimanja mozga putem magnetne rezonance (fMRI) ukazale su na hiperaktivaciju prefrontalnog korteksa, kao i sniženu aktivnost temporalnog režnja kod shizofrenih bolesnika. Ove se regije povezuju s prepoznavanjem i kontrolom emocija te s dozivom socijalnih interakcija iz prošlih iskustava.
    & underpaid......

  6. #6

    Odgovor: Šizofrenija

    motiv za pokretanje ove teme bila mi je tema teorija evolucije vs kreacionizam.... pa tako moram josh jednom da ih povezzem....

    ima u engleskom jeziku jedan izraz delusion, za koji mi u srpskom jeziku nemamo adekvatan prevod. nemamo rech koja bash tako ispravno i adekvatno opisuje dato stanje.

    pored svih slichnosti ovo je jedan momenat koji pravi bitnu razliku izmedju osobe koja boluje od shizofrenije i osobe koja veruje i propagira kreacionizam.

    shizofrenichar zaista chuje glasove i zaista vidi prividjenje. njegovi dozzivljaji su stvarni koliko je stvarno i to shto vi u ovom trenutku chitate ovaj niz slova na ekranu. pa opet je lakshe ubediti shizofrenichara da je bolestan i da njegovi osechai nisu realni nego shto je tonom dokaza pokazati delusioned kreacionisti da prizna(u smislu - prihvati) istinu.
    & underpaid......

  7. #7

    Odgovor: Šizofrenija

    sjajno!

    ...mislim da sam na discovery-u gledala emisiju u kojoj su objasnili kako se tachno shiri bolest i gde se pojavljuje... to mi je zaista bilo zacudjujuce sto iz nevezanog odjednom pocnu da zamiru mozdane celije u prednjem reznju... ako sam dobro zapamtila... fascinantno jeziva bolest...

    ...uz to, kod onih kojima se stanje vremenom pogorshava uglavnom je slucaj da ljudi u pochetku chuju samo shushtanje i neartikulisane zvukove... slicno onome kao kada trazimo stanicu na radiju... dok se ne desi prvo "pojavljivanje"... neki su svedochili o tome da su u pochetku chuli lavez ili mjaukanje, plac deteta... svakodnevne zvukove dok oni nisu postali posebni...

    ...takodje na discovery-u je isla cetvrtkom emisija "Most Evil"... u jednoj epizodi su portretirali zivot osobe koja je pocinila trostruko ubistvo... ispostavilo se da je zena imala shizofreniju i da su je vizualne halucinacije izludele... naime, imala je paranoidnu shizofreniju gde je umishljala da je prate nacisti u zelji da je ubiju...

    ...mene interesuje, u kojoj meri je dementia praecox povezana sa shizofrenijom, ukoliko uopste jeste?

  8. #8

    Odgovor: Šizofrenija

    engleski slikar louis wain (1860 - 1939) oboleo je od shizofrenije i kasnim pedesetim godinama i umro insane (tako istorichari kvalifikuju njegovu smrt)... u video klipu se vidi progresija bolesti kroz njegovo slikarstvo:

    & underpaid......

  9. #9

    Odgovor: Šizofrenija

    svakodnevni zzivot sa shizofrenijom

    & underpaid......

  10. #10

    Odgovor: Šizofrenija

    kako radi shizofrenija

    & underpaid......

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •