Bolji život građana, smanjenje nezaposlenosti i siromaštva, povećanje proizvodnje, stranih investicija, konkurentnosti i izvoza bili su omiljene teme svih kandidata za ministre iz ekonomskog sektora tokom predizborne kampanje. Tokom trke za glasove "palo" je, kao i uvek do sada, pregršt obećanja, a naredni meseci će pokazati koliko je toga što se može ili hoće - sprovesti u delo. Zastoj u političkim pregovorima, a koji je gotovo četiri meseca blokiralo bilo šta što nije tehnički posao, zamrzao je, za isti period, čak i ekonomska očekivanja. Zato sada, u prvim danima rada nove Vlade, ni jedan ministar koji se nalazi na čelu nekog od ekonomskih ministarstava, nema vremena za aklimatizaciju. Jer, čeka ih podosta gorućih izazova.
Obuzdavanje inflacije, odnosno održavanje cenovne stabilnosti - izrazi su koje su političke stranke tokom borbe za glasove građana ubedljivo najviše koristili. Marketinški stručnjaci kažu da to nije slučajno, jer, uprkos tome što su cene već godinama relativno stabilne, građani se ponajviše sećaju hiperinflacije s početka devedesetih.
I, ne bi da se to ponovi. Sastav ekonomskog dela Vlade gotovo da to i garantuje. Istine radi, moraće da se pomuče kako bi ispravili neke od dispariteta koji su se pojavili, obzirom da je prethodna Vlada, posebno u vremenu dok je bila u statusu "tehničke", vrlo teško odobravala bilo kakva poskupljenja. Zato se dogodilo da poskupljenje struje, koje su mnogi, pa čak i guverner NBS, predlagali za kraj godine, desilo tek u maju. Pored toga, struja je poskupela za pet odsto manje od planiranog. Može se predvideti da će doći do novih poskupljenja električne energije, a zatim, lančano, i svega onoga za šta se cenovnici pišu na osnovu kalkulacije u kojoj je struja jedan od osnovnih elemenata.Ako je sudeći po predizbornim najavama, ekonomski deo Vlade neće se zadovoljiti da obuzda rast inflacije, već da je "spusti na nivo koje imaju zemlje u okruženju, odnosno na oko tri odsto". Ovaj stav, ma koliko dobro zvuči, mora da se podvede pod "populizam", jer ne postoji ekonomski stručnjak, ni u zemlji ni u inostranstvu, koji vidi način na koji će Srbija spustiti svoju inflaciju na, recimo, slovenački nivo.
Budžet i način trošenja državnih para počesto su, posebno u vreme izbora, teme na kojim se "lome koplja". Razvojni ili štedljivi, preambiciozan ili skroman....Kakvog će kvaliteta i obima tačno biti videćemo uskoro, a, kako već najavljuju iz Nemanjine 11 javna preduzeća baš i neće biti u prilici da nastave sa "opuštenom" politikom plata kakva je bila na snazi tačno koliko i tehnička Vlada Srbije. Čak su ovih dana sve prisutnije priče da će mnogi od njih svoje osnovice u obračunu dohodaka morati da vrate na ranije nivoe.
Deficit u robnoj razmeni sa inostranstvom i nije, mora se priznati, bila omiljena tema za priču sa biračima. S razlogom, obzirom da je taj minus, samo za prva tri meseca ove godine došao do dve milijarde evra, odnosno za 40,9 odsto veći je nego u istom periodu prošle godine. Ipak, sadašnji ministri su nam obećali da će podržati sve one koji su spremni da izvoze. U najavi su razni projekti, što orginalni, što preneti iz iskustva bogatijih zemalja. Zadovoljenje predizbornih ambicija zavisiće, naravno, od količine para koje će se, za ove namene, iz državne kase opredeliti.
Privatizacija javnih preduzeća, a posebno NIS izazivala je najviše oprečnih stavova u vreme pred izbore. Otud u ovom segmentu i najviše nedoumica. Hoće li se prodati manjinski ili većinski paket zavisi od toga čija će ideja pobediti. Novi ministar energetike Aleksandar Popović je sklon da brani prodaju manjinskog paketa, aktuelni ministar ekonomije Mlađan Dinkić veruje da je isplativije prodati većinski paket. Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić smatra najboljim slučaj u kom bi prvo ojačali NIS, a zatim ga i prodali - naravno, po višoj ceni.
Strane investicije, odnosno povećanje njihovog obima nisu mogle da ne budu centralna tema. Da to jeste tačka koja, bar u ovoj godini, može da bude prilično sporna, kaže i statistika. Krajem prošle godine licitrano je sa minimum 2,5 milijarde dolara stranih ulaganja u 2007. godini, mada smo gotovo na pola tog roka, investicija stranaca u nas nisu dostigle ni 800 miliona evra.
Božidar Đelić
PRVI STAN
Bivši ministar finansija Božidar Đelić, sada potpredsednik Vlade i čovek koji je vodio ekonomski deo kampanje svoje stranke, pre nekoliko meseci govorio je o ukidanju poreza na kupovinu prvog stana. Bilo bi korisno kada bi to i sproveo, jer bi to mnogim porodicama umanjilo trenutno vrlo visoke troškove obezbeđenja prvog krova nad glavom. Zalagao se i da se za promet svih nekretnina smanji porez na prenos apsolutnih prava sa sadašnjih pet, na tri odsto. Đelić već godinama govori i o smanjenju PDV na informatičku opremu sa 18 na osam odsto. Ako sadašnji ministar finansija Mirko Cvetković, koji je takođe bio kandidat DS, bude pratio Đelićeve smernice čeka nas spajanje Poreske uprave i Uprave carina u jedinstvenu Upravu javnih prihoda, a sve kako bi bila bolja naplata poreza na dodatu vrednost.
Mlađan Dinkić
RADNA MESTA
Ako bude u prilici da svoje stavove sprovede u akcije Vlade, a pre svega svog novog resora -ekonomije, Mlađan Dinkić će raditi na "debeogradizaciji" i ravnomernom regionalnom razvoju. Istine radi, upravo za taj posao namenjeni su i solidno bogati fondovi Evropske unije.
U Ministarstvo ekonomije uključen je i sektor zapošljavanja, a Dinkić planira da država finansira svakog poslodavca za svako novootvoreno radno mesto sa po dve do 10.000 evra po novom radniku. Uslov je da zaposli najmanje 50 radnika i da je reč o novom preduzeću. Ovo je do sada bilo omogućeno samo stranim ulagačima. U Dinkićem ministarstvu je i turizam koji je označen kao jedna od najvažnijih grana za buduća ulaganja.Ono što se, bar prema predizbornim najavama može očekivati, jeste nov predlog Zakona o stranim ulaganjima. Jer, ministar Dinkić zahteva reformu uprave, pojednostavljivanje procedure i stvoranje ambijenta koji će stimulisati investicije u našu privredu.
Slobodan Milosavljević
PARE SELU
Novog ministra poljoprivrede seljaci su zapamtili sa predizbornih okupljanja kao političara koji predlaže uvećanje agrarnog budžeta na minimum 300 miliona evra, uz argument neophodnog subvencioniranja malih gazdinstva. Jedan od primera za podsticaj proizvodnje i izvoza je i njegov predlog da godišnja stimulacija za svakog utovljenog bika bude 90 evra po kilogramu. I duvandžije bi, prema prethodnim obećanjima, mogle da očekuje dotacije od oko 1.000 evra po hektaru zasejanog duvana potrebnog fabrikama. Koliko će od ovih obećanja o subvencijama moći da novi ministar poljoprivrede izvede pokazaće ipak budžet.
Možda i nije baš njegov današnji sektor, ali Milosavljević se, kako se pamti, zalagao i za to da PKB otkupe gradske vlasti, a kako bi se obezbedilo redovno snabdevanje osnovnim životnim namirnicama stanovnika Beograda.
Predrag Bubalo
RECIPROCITET
Novi ministar trgovine nije se ranije eksponirao izajvama direktnom vezanim za ovu oblast. Ipak, nema većih sumnji da li će se Predrag Bubalo snaći na mestu prvog čoveka zaduženog za trgovine. Jer, pre nekoliko meseci direktno je "odbrusio" Slovencima i Hrvatima da nije u redu da stopiraju investicije iz Srbije. Bubalo je bio jasan da ako se nastavi politika da srpski ulagači ne mogu da prođu u Sloveniji i Hrvatskoj sledi uspostavljanje sistema reciprociteta.
Dragan Đilas
KAPITALNO
Do skora direktor Narodne kancelarije predsednika Srbije Dragan Đilas sada je zadužen za sprovođenje Nacionalnog investicionog plana. Prethodnih meseci bio je izraziti kritičar projekta koji danas čini okosnicu ministarstva na čijem je čelu. Ipak, zapamćeno je i da se Đilas zalagao da se preko NIP grade veliki infrastrukturni projekti, kao i da se ulaže u obrazovanje i zdravstvo. Cilj NIP je, kako je Đilas pričao u kampanji, da svaki građanin Srbije ima konkretnu korist od prodaje preuzeća i stranih investicija koje dolaze u zemlju.
Velimir Ilić
ASFALT I LUKA
Evropa nam je dala šansu da u roku od tri godine kompletiramo Koridor 10, a ako to ne učinimo Srbija će postati pusto ostrvo na saobraćajnoj mapi starog kontinenta, najčešće je govorio u predizbornoj kampanji Velimir Ilić, bivši ministar za kapitalne investicije, a sada ministar za infrastrukturu.
Najavljivao je nove kilometre autoputeva, kompletiranje Koridora 10 od Leskovca do makedonske granice od Niša do Dimitrovgrada, izgradnju obilaznice oko Beograda, učešće Srbije u privatizaciji barske luke...Ono što je obeležilo njegov prethodni mandat je projekat Horgoš - Požega i potpisivanje koncesionog ugovora.
Svoju predizbornu kampanju sveo je na resor za koji je i bio zadužen - saobraćaj. Ipak, bilo je situacija kada je izlazio iz tog okvira pa je tako najavljivao preregistraciju vozila sa crnogorskim tablicama za 300 evra.