Krvni pritisak je pritisak krvi na zidove krvnih sudova - na arterije, vene i komore srca. Normalan krvni pritisak kod odrasle osobe je u proseku: gornji-sistolni 120 mm Hg tokom kontrakcije srca i donji ili diastolnu 80 mm Hg tokom opuštanja srca.

Visoki krvni pritisak - hipertenzija se diagnostikuju kada su gornji-sistolni i donji-diastolni pritisak konstantno iznad prosečnih vrednosti. Iako je visok krvni pritisak veoma često oboljenje i zbog toga može zvučati bezopasno, dugotrajan povišeni krvni pritisak može dovesti do veoma opasnih po život oboljenja.

Visok krvni pritisak se često naziva tihim ubicom jer često nema simptoma. Najčešće se dijagnostikuje tokom rutinske kontrole, od simptoma česte su glavobolje ili izuzetna iscrpljenost.

Tačni uzroci visokog krvnog pritiska nisu poznati ali se znaju činioci koji povećavaju rizik od pojave povišenog krvnog pritiska a to su: pušenje, gojaznost, ishrana bogata masnoćama i so, stres i neka druga stanja i oboljenja kao što je visok nivo holesterola u krvi, oboljenja bubrega i moždani udar.

Diagnostikovanje visokog krvnog pritiska - s obzirom da visoki krvni pritisak ne daje neke spcijalne simptome jedini način da bude dijagnostikovan je da se redovno kontroliše. Krvni pritisak može da bude viši posle velikih napora ili vežbi ali ako su vrednosti krvnog pritiska konstantno u dužem vremenskom periodu povišene treba se obratiti lekaru i redovno piti lekove koje je prepisao. Lekar posle uzimanja anamneze kompletnim lekarskim pregledom utvrđuje kako visok krvni pritisak utiče na kompletno zdravlje.

Komplikacije usled povišenog krvnog pritiska - posle izvesnog perioda povišeni krvni pritisak počinje da izaziva komplikacije na drugim organima zbog oštećenja krvnih sudova. Komplikacije mogu biti:

- Aneurizma - visok krvni pritisak može da izazove proširenje krvnih sudova. Ako se aneurizma pojavi u velikim krvnim sudovima mozga ili aorti svojim prskanjem može da izazove naglu smar.

- Moždani udar - usled visokog krvnog pritiska krvni sudovi zadebljavaju usled akumulacije holesterola na krvnim sudovima. Blokirane arterije u mozgu vode ka moždanom udaru.

- Otkazivanje bubrega - blokiranje krvnih sudova bubrega može dovesti do njihovog okazivanja.

- Oštećenje vida usled blokade krvnih sudova oka.

- Otkazivanje srca - visok krvni pritisak posebno opterećuje srce što vremenom može dovesti do njegovog iznenadnog otkazivanja.

Ne postoje lekovi kojima se povišeni krvni pritisak može izlečiti ali se može kontrolisati i sprečiti ozbiljne komplikacije. Lekar će prepisati odgovarajuće lekove a ono što još možete da uradite je da izmenite način ishrane, preporučuje se ishrana sa manje masnoća i soli, smanjte višak kilograma, svakodnevno bavljenje aerobikom snižava krvni pritisak, stabiliše rad srca i smanjuje rizik od srčanog udara, prestanite da pušite, ako nemožete da smanjite stresove makar nađite vreme za relaksaciju.
Neophodno je redovno uzimanje lekova koje lekar prepiše i to najverovatnije do kraja života kao i i redovne lekarske kontrole.

(preuzeto sa net-a)