Jet Lag - Sindrom BPVZ
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2
  1. #1

    Jet Lag - Sindrom BPVZ


    Jet lag je engleski naziv za poremećaj uzrokovan brzom promenom vremenskih zona tokom letenja avionom.
    Jet (eng.) = mlazni avion
    Lag (eng.) = zaostajanje, kašnjenje
    Spajanjem ova dva izraza objašnjava se sindrom "kašnjenja" za vremenskom zonom u koju se prebrzo stiglo avionom.


    Putovanje avionom kroz vremenske zone često se povezuje s prekomernom dnevnom pospanošću, poteškoćama usnivanja i čestim buđenjima, pogotovo u drugom delu noći.
    Česti su pri tom poremećaji probavnog sistema.
    Poremećaj je privremen, obično traje 2-14 dana, zavisno od broja pređenih vremenskih zona, smera putovanja, putnikovih godina i kapaciteta pomicanja faza.
    Putnici koji provedu više vremena napolju brže se prilagode nego oni koji nakon putovanja borave u zatvorenim prostorima, verovatno zbog izloženosti dnevnoj svetlosti i njenom uticaju na mozak.




    Šta uzrokuje jet lag?




    - prolazak kroz vremenske zone
    Glavni, ali ne jedini uzrok ovog sindroma jeste prolazak kroz vremenske zone. Obično je putovanje na istok teže za organizam nego putovanje na zapad. Deca mlađa od tri godine nisu posebno pogođena ovim sindromom jer su prilagodljivija i manje podložna ustaljenim navikama. Odrasli koji se lako prilagođavaju promenama rutine takođe manje pate od ovoga. Osobe koje su "robovi" svakodnevne rutine najviše su pogođene.
    - stanje putnika pre leta
    Putnik koji je umoran, uzbuđen, pod stresom, nervozan ili mamuran pre leta ima veće mogućnosti za veće posledice ovog sindroma. Često putnici kažu kako će spavati dok putuju, ali to se retko događa, ili bar ne onako kako bismo svi mi to želeli. Neudoban položaj sedišta, buka avionskog motora, stjuardese s hranom, susedi koji hrču, trnci u nogama, nedovoljno mesta za noge, nemogućnost dovoljnog spuštanja sedišta... sve su to razlozi za manje sna i manje kvalitetan san nego što bi to bilo kod kuće. Zbog toga je osnovno pravilo ugodnog leta naspavati se noć pre.
    - suva atmosfera
    Vazduh u kabini aviona je suv. Osobama koje normalno žive u vlažnijim uslovima promena može biti vrlo neugodna. Suvoća vazduha može uzrokovati glavobolju, suvu kožu, suvoću sluznice nosa i usta i stvoriti preduslove za prehladu, kašalj, upalu grla i grip. Pijenje većih količina tečnosti pomaže, pa osobe koje često putuju obično uz sebe imaju bočicu s vodom jer je nezgodno stalno tražiti vodu od stjuardesa. Pijenje kafe, čaja, alkoholnih i voćnih sokova nije preporučljivo. Voda je ono što vaše telo želi.
    - pritisak u kabini
    Putovanjem na visini od desetak kilometara pritisak je u kabini snižen na visinu od 2500 m. Osim osoba koje inače žive na toj nadmorskoj visini i prilagođene su tim uslovima, ostali mogu biti umorni, letargični i otečeni.
    - ustajali vazduh
    Stalni dotok svežeg vazduha predstavlja dodatni trošak pa ga neki avio-prevoznici obavljaju manje revnosno od drugih. Snabdevanje svežim vazduhom je obično bolje u prvoj i bussiness klasi nego u ekonomskoj. Manjak dobrog vazduha može uzrokovati umor, nervozu i glavobolju. Ako ovo osetite možete zatražiti od stjuardese da upali ili pojača dotok svežeg vazduha.
    - alkohol
    Uticaj alkohola na telo je 2-3 puta veći tokom letenja. Jedna čaša vina za vreme leta ima dejstvo kao 2-3 na zemlji. Kad se to dejstvo pridoda ostalim spomenutim rizičnim činiocima, putnik može iz aviona izaći mamuran i pojačati svoj jet lag.
    - hrana i piće
    Kafa i čaj u avionu često imaju loš ukus, a i viši sadržaj kofeina pa nisu sasvim ugodni za stomak. Sok od narandže takođe može uzrokovati neugodan osećaj u želucu ako osoba na njega nije naviknuta. Ako normalno ne pijete jaku kafu, čaj ili sok od narandže, nemojte ih uzimati u avionu. Takođe treba paziti s čestim obrocima koji se služe tokom leta. Ne treba vam toliko hrane i ne morate pojesti sve. Mirovanjem na vašem sedištu ne možete potrošiti toliko energije. Sedenje u zgrčenom položaju predstavlja i dodatni pritisak na vaš želudac.
    Treba biti oprezan i s hranom u određenim delovima sveta, posebno kad su u pitanju salate i hladno meso. Svetska zdravstvena organizacija raspolaže podacima kako 50% međunarodnih putnika nakon leta ima probavne probleme.
    - nedostatak fizičke aktivnosti
    Jedna od najgorih osobina dugotrajnih letova jest dugotrajno mirovanje, odnosno nedostatak fizičke aktivnosti. Letenje je stoga neugodno, neudobno, i veća je mogućnost za teži jet lag. Svakako je preporučljivo raditi istezanje za vreme sedenja i povremeno prošetati po kabini. Ne samo do wc-a već i gore-dole po prolazu između sedišta. Ili samo ustati. Na monitorima se često između TV programa prikazuju vežbe koje možete izvoditi sedeći pa ih ne propustite izvoditi. Ukoliko je mesto pored slobodno preporučljivo je podići stopala. Tokom presedanja i zaustavljanja preporučljivo je obaviti nekoliko vežbi, a ako je moguće i istuširati se. Tuširanje osvežava i poboljšava cirkulaciju.




    Simptomi
    - umor
    Osećaj nemoći, umora i istrošenosti nakon sletanja, popraćen nedostatkom motivacije i koncentracije, naročito kad se radi o vožnji, čitanju, raspravljanju ili poslovnim dogovorima, redovan je simptom. Čak i svakodnevne aktivnosti mogu biti problem, kao npr. istinsko uživanje u turističkoj ponudi.
    - dezorijentiranost, zbunjenost
    Vraćanje natrag par puta kako bi se proverilo je li hotelska soba zaključana tipičan je simptom koji putnici i zaposleni u avionu opisuju nakon dugog leta.
    - nerazumno, iracionalno ponašanje
    Lako "gubljenje živaca" često se opisuje nakon dugog leta i stoga često prolazak kroz carinu i dolazak u hotel izgleda kao prava drama.
    - poremećaj sna nakon sletanja
    Prelazak vremenskih zona može uzrokovati teškoće pri pokušajima da se zaspi, teškoće buđenja ujutro, često buđenje tokom noći i pospanost tokom dana. Naš mozak je podešen na 24-satni ritam, koji se naziva cirkadijani ritam, te ga brz prelazak u novu vremensku zonu ostavlja nepripremljenim i remeti naš prirodan ritam spavanja i budnosti. Težina poremećaja sna zavisi od broja pređenih vremenskih zona. NASA procenjuje kako je za svaku prijeđenu zonu potreban jedan dan oporavka kako bi se postigao normalan dnevni ritam i nivo energije.
    - dehidracija
    Posledica je vožnje u drugačijoj atmosferi, suvog vazduha, nedovoljnog uzimanja tečnosti i pijenja alkohola, a može uzrokovati glavobolju, umor, suvoću sluznica i olakšati oboljevanje od drugih bolesti.
    - neugodan osećaj u nogama i stopalima
    Oticanje udova tokom letenja može biti vrlo neugodno te u nekim slučajevima onemogućuje nošenje uobičajenih cipela i 24 sata nakon leta.
    - probavni problemi
    Svetska zdravstvena organizacija direktno povezuje jet lag s prolivom uzrokovanim mikroorganizmima i procenjuje kako pogađa 50% putnika međunarodnog prometa. Umor nakon putovanja, jet lag, promena prehrane, drugačija klima i smanjen imunitet smanjuju otpornost putnika te ih čini sklonim trovanju hranom.

    Ko razvija jet leg simptome?
    Gotovo svi putnici razvijaju bar neke simptome. Procene raznih istraživanja su kako je to 90-94% putnika i članova posade. Iako su članovi posade navikli na dugotrajna putovanja, nisu otporni od razvijanja ovog sindroma. Putnici su ipak više pogođeni jer obično nisu naviknuti na dugo letenje, a osim toga zatočeni su u ograničenom prostoru dugo vremena.
    Svi ljudi nisu jednako pogođeni. Mlađa deca su otpornija, prilagodljive osobe takođe, a i oni koji lako zaspe bilo gde. Dužina leta nije kritičan pojam već broj pređenih vremenskih zona. Broj zaustavljanja aviona takođe je važan jer je svako zaustavljanje praćeno promenom pritiska u kabini. Stanje pre leta je takođe važno - odmoran, zdrav i fizički treniran čovek manje je podložan razvoju svih simptoma.

    Kako smanjiti jet lag?

    Ponašanje pre leta
    U sprečavanju sindroma ovo je najvažniji činilac na koji putnik može uticati. Pre leta je važno srediti sve poslove i obaveze na vreme. Treba putovati bez stresa i strahova, odmoran i nikako mamuran. Zdrav čovek najbolje podnosi putovanje. Prehlada će se verojatno pogoršati nakon leta pa, ako je moguće, treba razmisliti o odlaganju putovanja. Pre leta se obavezno treba dobro naspavati.
    Istok ili zapad?
    Mnogo se raspravlja o tome je li sindrom neugodniji ako se leti prema istoku ili zapadu. Može biti podložno individualnim varijacijama, ali uopšteno postoje dokazi kako se letenje na zapad mnogo bolje podnosi.
    Dnevni ili noćni let?
    Ovo je takođe podložno individualnim razlikama, ali putnici uglavnom kažu kako je jet lag manji tokom dnevnog putovanja. Primećen je i trend povećanja broja dugotrajnih letova tokom dana.
    Pijenje tečnosti
    Dehidraciju treba sprečiti učestalim pijenjem. Voda je bolja od kafe, alkohola i sokova. Alkohol uzrokuje dehidraciju te ga svakako treba izbegavati.
    Pomagala za spavanje
    Tamni povezi za oči, čepići za uši... od neprocjenjive su važnosti tokom leta. Nešto od toga obično se može dobiti u avionu ako nemate svoje vlastito pa treba zatražiti od stjuardese. Izuvanje cipela također pomaže, a u nekim avio-kompanijama nude se lagane papuče poput čarapa. Budući je u avionu obično hladno većini putnika dobro je odmah zatražiti ćebe(nce ).
    Vežbanje
    Kretanje i vežbanje je vrlo važno. Obavezno izvoditi vežbe koje se pokazuju na ekranima i povremeno prošetati po kabini. Na taj način se smanjuje oticanje nogu, ukočenost mišića i neudobnost sedenja. Kretanjem i vežbanjem smanjuje se mogućnost nastanka krvnih ugrušaka i tromboze.
    Tuširanje
    Tokom produženih zaustavljanja i presedanja često se nudi ova mogućnost i preporučljivo je iskoristiti je.
    Lekovi
    Na tržištu se nude različiti lekovi za smanjenje/sprečavanje ovog sindroma, ali je njihova korisnost pod znakom pitanja. Često se preporučuje upotreba melatonina, hormona koji je odgovoran za održavanje cirkadijanog ritma, međutim je li on zaista delotvoran još uvek nije sigurno.
    Neke osobe uzimaju tablete za spavanje kako bi olakšali simptome. Ovo može biti opasno. U časopisu Lancet je 1988. godine objavljeno kako je 18% od 61 smrtnog slučaja nakon leta bilo uzrokovano krvnim ugrušcima u plućima (plućna embolija). Nakon uzimanja tableta za spavanje osobe se vrlo malo pomiču, usporena je cirkulacija i povećana mogućnost stvaranja ugruška. Mogu pojačati i dehidraciju.
    Svetlost
    Boravak napolju na sunčevom svetlu nakon leta pomaže uspostavljanju normalnog cirkadijanog ritma i oporavku od jet lag sindroma.
    Podešavanje sata
    Odmah na početku putovanja dobro je podesiti sat na vreme koje je u vremenskoj zoni odredišta ili menjati vreme na satu tokom leta u svakoj pojedinoj vremenskoj zoni. Na taj način se obavlja psihološka priprema za novu vremensku zonu.




    Literatura
    1. Brown TP, Shuker LK, Rushton L, Warren F, Stevens J. The possible effects on health, comfort and safety of aircraft cabin environments. J R Soc Health. 2001 Sep;121(3):177-84.
    2. Flower DJ. Managing jet lag. J R Soc Health. 2002 Mar;122(1):8-9.
    3. Kuller R. The influence of light on circarhythms in humans. J Physiol Anthropol Appl Human Sci. 2002 Mar;21(2):87-91.
    4. Parry BL. Jet lag: minimizing it's effects with critically timed bright light and melatonin administration. J Mol Microbiol Biotechnol. 2002 Sep;4(5):463-6.
    5. Stauffer WM, Konop RJ, Kamat D. Stauffer WM, Konop RJ, Kamat D. Traveling with infants and young children. Part I: Anticipatory guidance: travel preparation and preventive health advice. J Travel Med. 2001 Sep-Oct;8(5):254-9.
    6. Takahashi M, Nakata A, Arito H. Disturbed sleep-wake patterns during and after short-term international travel among academics attending conferences. Int Arch Occup Environ Health. 2002 Aug;75(6):435-40.
    7. Wolff P. Environmentally safer traveling. Part II: Airplanes. Beginnings. 2002 Jul-Aug;22(4):7, 9.Izvor
    Poruku je izmenio DrinChe, 29.06.2009 u 13:36 Razlog: BrzaPromenaVremenskeZone

  2. #2

    Odgovor: Jet Lag - Sindrom BPVZ

    Izbeći tablete: Predlozi razni

    Na primer, na primer...


Slične teme

  1. Stendalov sindrom
    Autor memento u forumu Psihologija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 25.05.2013, 18:04
  2. Sindrom vođe
    Autor Turkmenbashi u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 18.08.2011, 18:43
  3. Ljubav i sindrom prazne šerpe
    Autor Mish u forumu Ljubav
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 24.05.2011, 15:25
  4. Sindrom slomljenog srca nije tek metafora
    Autor Goga u forumu Belosvetske zanimljivosti
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 29.11.2008, 00:02
  5. Dinaroidni sindrom u Vojvodini
    Autor Zlatni mis u forumu Spomenar
    Odgovora: 78
    Poslednja poruka: 13.02.2007, 19:17

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •