Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 23
  1. #1

    Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Sorta bilja oznacava selekcijom stvorenu grupu biljaka koja se odlikuje specificnim kompleksom osobina i prilagodjenoscu na gajenje u odredjenom rejonu, a ciji se geneticki identitet odrzava odgovarajucim nacinima reprodukcije.

    Ovih dana sazreva jedna od po meni naj-ukusnijih sorti šljiva pa se tako i reših da pokrenem ovu temu u kojoj bismo videli koje sorte ili hibride , kog bilja i zašto smatrate dobrim.

    Ne mora tu biti samo voce, mozete napisati i neku cvetnu, ili povrtarsku kulturu sa kojom ste jako zadovoljni da li njenim izgledom ili ukusom ili ... ne bi bilo lose u par recenica i opisati osobine zbog kojih vam se svidja bas ona.

    Ova tema bi mozda mogla ne-odlucnima dati ideju sta kupiti, kako za jelo, tako i za gajenje, jer apsolutno nije svejedno kupiti šljive sorte npr. Stenlej-koje su oporije i sa krupnom kosticom, ili kupiti slatke kao med šljive sorte Čačanske lepotice.

    Sorta šljive-Čačanska lepotica-sazreva u julu. Plodovi su izrazito plave boje, i teski su oko 40gr (i vise), sto ce reci da su jako krupni. Meso je izuzetno ukusno , i lako se odvaja od kostice. A proizvodjacima možda bude zanimljivo i to da je samooplodna i tolerantna na virus šarke. Izuzetno je prinosna.
    ...................

  2. #2

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Pri spremanju jela, nije presudan samo ukus, vec veliku ulogu odigra I dekoracija , odnosno izgled. Stoga cu sad pokazati zanimljiv hibrida karfiola . Od bradavicastog tipa karfiola tzv. Romanesko tipa jako dekorativan je hibrid Amfora F1.

    Amfora F1 je srednje kasni hibrid duzine vegetacije oko 90dana od presadjivanja. Cvetovi su pagodasti, kao jelkice, i zelenkasto je zute boje. Prosecne tezine oko 700grama. Dospeva za berbu ujednaceno. Namenjen je kasnojesenjoj proizvodnji, sa oko 30.000-35.000 biljaka/hektaru.


    Slican Amfori je i Navona F1 hibrid.

    A kad vec pricam o karfiolu, mozda nije lose spomenuti i ljubicasti hibrid npr. Graffit F1 koji svojom ljubicastom bojom privlaci paznju.
    ...................

  3. #3

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat Aca1983 kaže: Pogledaj poruku
    Pri spremanju jela, nije presudan samo ukus, vec veliku ulogu odigra I dekoracija , odnosno izgled. Stoga cu sad pokazati zanimljiv hibrida karfiola . Od bradavicastog tipa karfiola tzv. Romanesko tipa jako dekorativan je hibrid Amfora F1.

    Amfora F1 je srednje kasni hibrid duzine vegetacije oko 90dana od presadjivanja. Cvetovi su pagodasti, kao jelkice, i zelenkasto je zute boje. Prosecne tezine oko 700grama. Dospeva za berbu ujednaceno. Namenjen je kasnojesenjoj proizvodnji, sa oko 30.000-35.000 biljaka/hektaru.


    Slican Amfori je i Navona F1 hibrid.

    A kad vec pricam o karfiolu, mozda nije lose spomenuti i ljubicasti hibrid npr. Graffit F1 koji svojom ljubicastom bojom privlaci paznju.
    Izvin'te, je l' ovo jestivo...?
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  4. #4

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Izvin'te, je l' ovo jestivo...?
    Ne znam da li govoris ovo iz ne poznavanja ove biljke (iskren da budem ni ja npr. do pre par godina nisam znao sta je povrce po imenu Bamija, a povrce Rabarbaru nisam jeo sve do pre tri godine, tako da je sasvim moguce da neko ne zna za karfiol-ma da se samo u Srbiji pojede na vise desetina hiljada tona karfiola godisnje-da ne racunam ceo svet ), ili iz odusevljenja, ili iz gadjenja prema karfiolu, ali u svakom slucaju, pokusacu da kazem jos koju rec vise o njemu .

    Karfiol tj. Brassica oleracea var. botrytis pripada familiji kupusnjaca, tj. Brassicaceae . Poreklom je iz oblasti Sredozemlja. Smatra se delikatesnim povrcem. Cesto se koristi kao dijetalna hrana. Po meni najlepsi ukus mu je u turšiji, iako ja generalno nisam ljubitelj turšije-ali njega volim. Jestivi deo je glavica-najcesce bele (a kod ovih hibrida koje sam pokazao ljubicaste ili zelenkasto-zute). Gaji se na isti nacin kao i kupus. Sadrži vitamine A, B1, B2, C, P, PP.

    Kad vec pisem o sortama, onda da napomenem i da se sorte karfiola mogu svrstati u cetri grupe: rane i srednje rane (130dana duzina vegetacije), srednje kasne (130-160dana), srednje (160-180dana) , i kasne (do 240dana).

    Mozda ako ti se ne svidja obojeni karfiol (obojen je zbog prisustva pigmenate-npr. ljubicasti ima antocijane ) , mozda mozes probati obican karfiol. U Srbiji se najcesce prodaje sorta Snežna grudva.

    Snežna grudva je vrlo rana sorta (oko 100dana). Glavica joj je snežno bele boje, zbijena i nežna. Prosecna težina joj je oko 1-2kg, a precnik oko 12-20cm.

    Od hibrida sa belim glavicama dobri su npr. Cortes F1, Nautilus F1, Elkap F1,...
    Poruku je izmenio Aca1983, 04.07.2007 u 03:59
    ...................

  5. #5

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Naravno, šalila sam se... Ja radim u poljoprivredi - doduše ne gajim vočke i povrčke, ali sam u kontaktu sa onima koji se bave primarnom proizvodnjom. Dopada mi se tema, interesantna je i mogao bi da je proširiš genetski modifikovanim biljem i živuljkama, čisto da se upoznamo i sa tom poštasti...
    Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo me oduševi bar dva puta godišnje, na danima polja koja se odvijaju na Rimskim Šančevima. Tu uvek ima šta da se vidi i čuje.
    Evo, upotpuniću svoj post jednom zanimljivom informacijom. Naime, stručnjaci ovog Instituta ukrštanjem su dobili hibrid pšenice koji ima prinos preko 14 tona po hektaru, doduše, u ogledima. Ta vrsta pšenice nema visok procenat proteina, čak ni dovoljan, ali zato ima ugljenih hidrata u daleko većem procentu, pa je pogodna za proizvodnju biodizela, toliko aktuelnog u ovom momentu...
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  6. #6

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Naravno, šalila sam se... Ja radim u poljoprivredi - doduše ne gajim vočke i povrčke, ali sam u kontaktu sa onima koji se bave primarnom proizvodnjom. Dopada mi se tema, interesantna je i mogao bi da je proširiš genetski modifikovanim biljem i živuljkama, čisto da se upoznamo i sa tom poštasti...
    Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo me oduševi bar dva puta godišnje, na danima polja koja se odvijaju na Rimskim Šančevima. Tu uvek ima šta da se vidi i čuje.
    Evo, upotpuniću svoj post jednom zanimljivom informacijom. Naime, stručnjaci ovog Instituta ukrštanjem su dobili hibrid pšenice koji ima prinos preko 14 tona po hektaru, doduše, u ogledima. Ta vrsta pšenice nema visok procenat proteina, čak ni dovoljan, ali zato ima ugljenih hidrata u daleko većem procentu, pa je pogodna za proizvodnju biodizela, toliko aktuelnog u ovom momentu...
    Milo mi je da ti se tema dopada, to mi daje podrsku da nastavim i dalje s njom. Videcu da ti ispunim želju i napisem nesto o GMO sortama, ili živuljkama kako ti kažeš . Do tada ako hoćes da se malo upoznaš sa Genetičkim inžinjeringom-pogledaj kod Hleba na nauci tu temu, tamo sam napisao vec jedan post koji ce ti to blize objasniti-malo je duzi, možda ti se zavrti u glavi, al nema veze, vezbaj vrtoglavicu . Bio sam u N.S. institutu nebrojeno puta, i na oglednim poljima u Rimskim Sancevima, i u istitutu za hmelj, sirak i lekovito bilje u Bačkom Petrovcu, i jako lepe utiske nosim odande.
    Kad već pišeš o pšenici proizvedenoj u NS institutu, evo da i ja dam po meni dve najbolje NS sorte pšenice:

    Ozima hlebna sorta (poboljšivač) Ljiljana. Stvorena je hibridizacijom Linije NS 3287/3 i sorte Rodna. Otporna je na zimu, poseduje odlicnu otpornost na lisnu rđu i pepelnicu, srednje je rana, masa 1000 zrna oko 44g, hektolitarska masa oko 86kg ,sadržaj proteina 13-16%. Daje dobre, visoke i stabilne prinose u razlicitim uslovima. Zadovoljavajuce prinose u uslovima suse.
    Druga sorta je ozima hlebna sorta Mina:
    Nastala je ukrštanjem mađarske sorte MV 8 i nase sorte Sremica. Izuzetno je otporna na zimu, srednje rana, poseduje odličnu tolerantnost na poleganje i izrazitu otpornost na pepelnicu, lisnu i stabljičnu rđu. Masa 1000 zrna oko 40g a hektolitarska masa 80-84kg. Ima dobru meljivost i pecivost, a sadržaj proteina joj je 12-14%.
    Malo joj je manji potencijal bokorenja u odnosu na ostale sorte ali to se regulise guscim sklopom.
    ...................

  7. #7

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Jedan od naših forumaša pitao se kako skuvati pirinač ili kako je neko zove rižu, a da se ne slepi i ne raspadne pri kuvanju. To mi je dalo ideju da veceras pisem bas o pirinču. Prvo da otkrijemo foru kako ostane sipak, i sta uraditi a da se ne slepi i ne razmolusi-iz solidarnosti ka problemu koje nas forumas ima.

    Caka je u tome da se doda ulje pri kuvanju pirinča. Stavi se oko dve kašike ulja na količinu od oko jednog litra vode. Zatim se sipa pirinač i kuva. Posle se samo procedi i ispere hladnom vodom, i biće baš kakav treba da bude. Ovo je fora koja pali ako se kupi “normalna” sorta pirinča.


    Ali moram napomenuti da se pirinač deli na dve podvrste :

    1)Oryza sativa ssp. Comunis-krupnosemeni 5-7mm velicine zrna. U svetu dva najbitnija varijeteta iz ove podvrste su var. Indica i var. Japonica.

    2)Oryza sativa ssp. Brevis-sitnosemeni (Valensija je za nas najbitnija) do 4mm velicina zrna-to je ovaj što ga kupujemo u našim prodavnicama . Medjutim, on ima dva tipa . Prvi tip je tip glutinosa-kome se zrno raskuvava u lepljivu kašu. Sorte tipa „glutinosa” su pravljene namenski za proizvodnju spiritusa , eventualno sutlijaša tako da ako njih kupujete, onda ne očekujte toliku pomoc od ulja.
    Drugi tip je tip utillisima-zrno ostaje celo pri kuvanju-odlicno za sve vrste jela.

    Pirinač je srednje proteinske vrednosti, ali ima odlicnu svarljivost. Danas -Srbija nažalost nije proizvodjač riže.

    Sve sorte riže se mogu svrstati na veoma rane (vegetacioni period 60-100dana), rane (100-110dana), srednje rane (110-120dana), srednje kasne (120-130dana), kasne (130-140dana) , i vrlo kasne (preko 140dana).

    Gledali ste filmove u kojima Azijate gaze po poljima riže, a stopala im se nalaze duboko u vodi. No, nisu sve sorte riže iste ka potrebama u vodi. Postoje one koje su pravljene za stalno navodnjavanje i potapanje vodom, one za povremeno navodnjavanje , a i one sorte bez navodnjavanja.

    Po kvalitetu sorte riže mogu biti obične, kvalitetne i veoma kvalitetne.

    U Evropi selekcija je usmerena ka dobijanju sorti koje imaju ujednačen porast, kraći rok sazrevanja, niža stabla otporna na poleganje , a pri svemu tome one moraju biti pogodne i za mašinsku obradu.

    Suludo je da preporucujemo sorte riže, jer Srbija nije njen proizvodjač, ali posto postoji mogucnost da to bude (jer je to vec bila u 16veku), dacu par dobrih sorti koje bi mogle biti interesantne za gajenje na ovom podrucju umereno kontinentalne klime: npr. sorta kvalitetne riže San Domenico. Od veoma kvalitetnih sorti riže dobre su za ova podrucja sorte npr. Arborio, Bianco. Od obične riže, tu je npr. sorta Marateli, itd.

    polirana riža:

    nepolirana riža:


    Valensija:


    Crna riza:


    Crvena riža:


    Himalajska riza:


    Indijska riza:


    Slatka kineska riza:
    ...................

  8. #8

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Mnogo je ljudi koji se bave proizvodnjom krme.

    Ono sto bih vam mogao reci je da ako se odlucujete za proizvodnju krmnih leguminoza ovde mislim na detelinu, lucerku,..., trebalo bi prvo da sagledate nadmorsku visinu i uslove klime, zemljista,...

    Generalno se može reci da je za nizijske predele najbolja plava lucerka-Medicago sativa ili kako je neko jos zove sedmakinja. Za brdske predele najbolja je crvena detelina-Trifolium pratense ili kako je jos zovu trogotka-jer u odnosu na lucerku zivi krace-tj. 3godine. Daje visoke prinose-prinosi zelene krme su 40-50t/ha,a 10-12t/ha sena, kosi se 2-3puta i ima oko 17% proteina, a pcelarima mozda bude jako zanimljiva jer moze dati i oko 200kg meda /hektaru. Gaji se u manje povoljnim uslovima , tamo gde bi lucerka dala losije rezultate. A za planinska podrucja najbolji je žuti zvezdan-Lotus corniculatus.

    Sorte koje smatram dobrim su: Po meni mozda najbolja je sorta K-38. To je Krusevacka sorta, koja u povoljnim uslovima moze dati i 19t/ha sena i sadrzati i do 20% sirovih proteina.

    Dobra je i K-17, zato sto daje dobre prinose, a otporna je i na pepelnicu.

    Od sorti crvene deteline koje se gaje na vlaznijim i kiselijim zemljistima tu je Novosadska sorta Una. Ona ima geneticki potencijal oko 13t/ha sena. A sadrzi oko 17,5% sirovih proteina.

    (Slika preuzeta sa sajta Foto slajd)
    Poruku je izmenio Aca1983, 06.07.2007 u 01:43
    ...................

  9. #9

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Ima jedna leguminoza, malo poznata kod nas - Galega orientalis. Možda nisam korektno napisala naziv. Ovo je vrsta lucerke koja nam stiže sa podnožja Kavkaza. Ono što je karakteristično i po čemu je posebno dobra jeste to što, kada se dodaje u silažu, izuzetno povećava mlečnost kod krava, ovaca. A poseban kuriozitet vezan za ovu biljku jeste što se seje jednom, a kosi petnaest godina!
    Zemljište obogaćuje azotom, kalijumom, fosforom... etc.
    Zanimljiva biljčica... Šta kažeš, Aco?
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  10. #10

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Lubenica – jedna od najukusnijih povrcki (neki je greskom nazivaju vocem).

    Kad pricam o sortama lubenica ne mogu a da ne spomenem pojavu „Aneuploidije”.
    Aneuploidi su organizmi kod kojih je doslo do povecanja ili smanjenja pojedinih hromozoma iz genoma.

    Za lubenice su bitni pored diploida (normalni-imaju dupli set hromozoma tj. 2n) i triploidi (imaju 3n broj hromozoma). Ukrstanjem diploidne lubenice (2n ukupno to iznosi 22hromozoma) i tetraploidne(4n=44hromozoma) lubenice dobija se triploidna (3n=33hromozoma) lubenica.

    Triploidne sorte ne formiraju semenke, sto kod jela predstavlja prednost. Proizvodnja 3n lubenica je skuplja. Npr. Bezsemeni hibrid Aramis F1.

    Sorte lubenica dele se na vrlo rane (do 80dana do sazrevanja prvih plodova), rane (80-90dana) i kasne (preko 90dana).

    Danas sorte lubenica polako bivaju potisnute hibridima. Navescu dva dobra hibrida, prvi koji je sarenih tj. prugastih plodova, i drugi bez pruga. Lubenice bez sara se daleko manje gaje, ali ja licno ih volim jesti cak mozda vise i od ovih sarenih. Svi se bacili na proizvodnju hibrida s’ prugastim plodovima-joj joj, moram malo i da kritikujem.
    Kad vec biram kod sarenih meni se vise svidjaju elipsoidne nego li okrugle , al’ to je sve od individue do individue-licno. Na kraju kad ih kupujem biram ih po zvuku-kucnem prstima i ocenim ga, bas je karakteristican (neko jos zna da provali kakva je kora i zrelost na osnovu zute fleke ispod lubenice, i listica koji se nalazi na peteljci).

    Lady F1 – Rani hibrid, ovalno izduzen-elipsoidan. Tezina plodova oko 10kg. Kora je tanka, prugasta sa tamno zelenim i svetlo zelenkasto-belicastim prugama. Unutrasnjost ploda tamno crvena. Vrlo je slatka, i ima malo semena. Namenjena je i proizvodnji u zatvorenom, ali i na njvi tj. na otvorenom.
    Panonija F1- Vrlo rani hibrid. Plodovi okruglasti, bez sara, potpuno zeleni. Svetlo crvena unutrasnjost ploda. Tezina oko 3-5kg. Namenjena je i proizvodnji u zatvorenom, ali i na otvorenom.


    Jos nesto, ako ste nekad jeli ili vidjali kockaste lubenice, nemojte misliti da je to neka nova sorta ili hibrid. Otkricu vam tajnu, one su takodje loptaste, ali su usled gajenja u kutijama postale kockaste, jer nisu imale gde da se sire, vec po coskovima. Evo i fotkica da vidite:
    Poruku je izmenio Aca1983, 05.09.2007 u 16:37
    ...................

  11. #11

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Ima jedna leguminoza, malo poznata kod nas - Galega orientalis. Možda nisam korektno napisala naziv. Ovo je vrsta lucerke koja nam stiže sa podnožja Kavkaza. Ono što je karakteristično i po čemu je posebno dobra jeste to što, kada se dodaje u silažu, izuzetno povećava mlečnost kod krava, ovaca. A poseban kuriozitet vezan za ovu biljku jeste što se seje jednom, a kosi petnaest godina!
    Zemljište obogaćuje azotom, kalijumom, fosforom... etc.
    Zanimljiva biljčica... Šta kažeš, Aco?
    Ima , i korektno si je napsala-Galega orientalis-Galega. Samo jedna mala ispravka, nije to lucerka. Znas lucerke imaju slozen list, ali troper. Galegini prinosi su najveci posle 4-5godina od setve, a moze se jos dugo koristiti . Da bi uspevala potrebno joj je dosta vlage. Mali problemcic ima sa korovima, jer sporije raste u prvoj godini. Inace kao sto kazes dobra je za seno, silazu,... Lisce joj ne opada prilikom susenja. Prezivari mogu da se hrane njenom zelenom krmom i nema opasnosti od nadimanja, ali nesmeju se ispasati , jer gazenje ne podnosi.
    Za nju u Srbiji izuzetno mali broj ljudi zna-i sve pohvale tebi. Sorta koja se gaji u nas zove se JU Margarita MAG 1/97


    ...................

  12. #12

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Jedna od manje gajenih krmnih biljaka, a kojoj bi na planinskim siromasnijim zemljistima trebalo dati vaznije mesto je sigurno leguminoza po imenu Esparzeta-Onobrychis sativa syn.Onobrychis viciaefolia.

    U suvljim, plicim, kamenitim i siromasnim zemljistima crvena detelina i lucerka se ne mogu meriti sa esparzetom.

    Ona ima jak korenov sistem, koji stiti zemljiste od erozije. Lako usvaja fosfor iz dubljih slojeva zemljista, a zemljiste obogacuje azotom za narednu godinu. Ne izaziva nadune kod stoke, i daleko manje je napada vilina kosica nego li lucerku. Moze se koristiti i kosidbom, ali i ispasom, jer je otporna na gazenje, a moze se i silirati, a daje i prilicno meda. Ima dosta proteina, i dugo zivi 5-8godina, ma da se obicno iskoriscava 3-4godine, jer joj prinosi u petoj i ...godini jako i naglo opadaju. Slabije rezultate daje na zemljistima koja su vlazna i imaju visok nivo podzemnih voda. Stoka naprosto obozava ukus esparzete, samo je radi kvaliteta trebate pokositi neposredno pred cvetanje. Prinosi esparzete su 30-60t/ha zelene krme ili oko 7-14t/ha sena.
    Od sorti esparzete odlicna je sorta Krajina Zajecarskog instituta.



    PS: Mala dopuna u vezi Galege orientalis tj.Kozje rutvice. Kosi se 3-6 puta godišnje. Prinosi su joj 70-100 tona zelene mase po hektaru. Sadrži oko 25% proteina u lišću i oko 10% u stablu. Sto se pomenutog azota tice, ona ima soj zemljisnih kvrzicnih bakterija Rhizobium galegae koje joj omogucuju u simbiotskom odnosu usvajanje azota. Na osnovu tog soja bakterija stvoreno je mikrobiolosko djubrivo pod nazivom Gala Azotofiksin koje je potrebno koristiti za normalnu proizvodnju Galege, jer bi u protivnom ona imala duplo manji prinos .
    Poruku je izmenio Aca1983, 08.07.2007 u 01:16 Razlog: razmak
    ...................

  13. #13

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Dopada mi se tema, interesantna je i mogao bi da je proširiš genetski modifikovanim biljem i živuljkama, čisto da se upoznamo i sa tom poštasti...


    Geneticke manipulacije biljkama postoje vise desetina godina, medjutim primenom klasicnih metoda one bi trajale jako dugo. Da bi se taj dug i mukotrpan put skratio stvoreni su novi metodi kako manipulacije hromozoma (hromozomski inzinjering) , tako i genetskih manipulacija (geneticki inzinjering).
    Klesicnim metodima vrsilo bi se ukrstanje zeljenih roditelja, a zatim povratno BC ukrstanje potomaka nekoliko puta sto je trajalo jako dugo, a pri tome nije bilo moguce uneti gene drugih vrsta, vec samo srodnih, i to vam je isto kao pregrupisavanje gena .
    Biljke u koje smo ubacili gene nazivamo transgenim biljkama, ili ih neko jos naziva GMO-tj. geneticki modifikovanim.
    Pod geneticki modifikovanim ili transgenim organizmima podrazumevaju se oni kod kojih je geneticka osnova izmenjena dodavanjem jednog ili vise gena poreklom iz drugih organizama koriscenjem tehnike rekombinantne DNK. Ta tehnika-rekombinantne DNK omogucava identifikaciju i kloniranje tacno odredjenih gena za pozeljne osobine.
    Prednost transgenih biljaka je sto sadrze gene i drugih organizama koje klasicnim metodama nikako ne bismo mogli ugraditi, jer hibridizacije podrazumeva samo pregrupisavanje onoga sto vec imamo kod dve srodne vrste.
    Mozda treba reci i to da su prve transgene biljke nastale u SAD-u.
    Ubacivanje gena u biljku moze se obaviti preko vektora kao sto si virusi, plazmidi i transpozoni. Od pozeljnih osobina obicno se u nove sorte unose geni za otpornost na viruse, otpornost na herbicide, na insekte,...
    Kad se radi o otpornosti na herbicide moram napomenuti da najvecu paznju
    privlace biljke otporne na glifosat i glufosinat-amonijum.
    Tu i jeste caka zasto je GMO soja na najvecim povrsinama od svih transgenih organizama. Jednostavno otporna je na herbicid, i kad udare korovi, vi prskate duplo ili troduplo jacom dozom, a njoj nista. Sprze se korovi, a ona ostane cila vedra i nasmejana . Ne znam tacno na kojoj se povrsini nalazi zasejana GMO soja u svetu, ali pretpotstavljam da je na vise desetina miliona ha .
    Drugi herbicid glufosinat-amonijum izaziva inhibiciju, tj. kocenje rada enzima glutamin sintetaze, i na taj nacin biljkama unisti biosintezu proteina. Tolerantnost biljaka prema glufosinat-amonijumu ostvaruje se koriscenjem BAR gena. Ovde se najvise radilo na kukuruzu, soji, uljanoj repici, i secernoj repi.
    Za otpornost na insekte koriste se najcesce geni bakterije Bacillus thurigiensis. Tako ugradjeni Bt geni transgenoj biljci omogucuju da luci toksine otrovne za insekte i tako se spasi od stetnika. Danas se najvise to koristi za suzbijanje stetnika u kukuruzu, pamuku, krompiru,...
    Kad vec pisem, da napomenem i da su stvoreni transgeni hibridi kukuruza otporni prema kukuruznom plamencu- Ostrinia nubialis, a uskoro se ocekuju u prodaji i prvi transgeni hibridi otporni na kukuruznu zlaticu Diabrotica virgifera koju su nam 1991/92godine poslali u zemlju ((iako je do tad nismo imali) i izrucili je u blizini Beograda-mesto se zove Surcin-gde su je prvi put locirali) ovi sto su bili glavni da nam kao Humano posalju i poklone Milosrdnog Andjela-da nespominjem koji su, jer ... No to nije ni bitno, da se vratim temi.
    Ono sto je dobro kod manipulacije genima i stvaranja tih GMO je sto je lakse proizvoditi hranu, i lakse je obezbediti dovoljno hrane. Mnogi su eksperimenti radjeni da se vidi kako one uticu na zdravlje coveka, i sve vise i vise se sire u proizvodnji, jer se ispostavilo da nisu lose. Medjutim imaju te GMO sorte i dosta svojih protivnika. Ja licno nisam protiv, ali nisam ni za. Ono sto mene brine nije to kako bi uticao npr. neki gen pacova ugradjen u njih na mene prilikom njihovog konzumiranja, vec me vise brinu rezidue, odnosno ostaci otrova koji se u njihovoj proizvodnji prilicno koriste.
    Kod nas se za sad izdaju samo dozvole za istrazivanja nad tim biljkama, a komercijalna proizvodnja je zabranjena (ma da nisam nesto bas siguran da ih nismo pustali u promet, narocito ovu GMO-soju, al nek bude da sam se kao fora nesto istripovao).
    Poruku je izmenio Aca1983, 09.07.2007 u 03:27 Razlog: Bold
    ...................

  14. #14

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat Aca1983 kaže: Pogledaj poruku
    Lubenica – jedna od najukusnijih povrcki (neki je greskom nazivaju vocem).

    Kad pricam o sortama lubenica ne mogu a da ne spomenem pojavu „Aneuploidije”.
    Aneuploidi su organizmi kod kojih je doslo do povecanja ili smanjenja pojedinih hromozoma iz genoma.

    Za lubenice su bitni pored diploida (normalni-imaju dupli set hromozoma tj. 2n) i triploidi (imaju 3n broj hromozoma). Ukrstanjem diploidne lubenice (2n ukupno to iznosi 22hromozoma) i tetraploidne(4n=44hromozoma) lubenice dobija se triploidna (3n=33hromozoma) lubenica.

    Triploidne sorte ne formiraju semenke, sto kod jela predstavlja prednost. Proizvodnja 3n lubenica je skuplja. Npr. Bezsemeni hibrid Aramis F1.

    Sorte lubenica dele se na vrlo rane (do 80dana do sazrevanja prvih plodova), rane (80-90dana) i kasne (preko 90dana).

    Danas sorte lubenica polako bivaju potisnute hibridima. Navescu dva dobra hibrida, prvi koji je sarenih tj. prugastih plodova, i drugi bez pruga. Lubenice bez sara se daleko manje gaje, ali ja licno ih volim jesti cak mozda vise i od ovih sarenih. Svi se bacili na proizvodnju hibrida s’ prugastim plodovima-joj joj, moram malo i da kritikujem.
    Kad vec biram kod sarenih meni se vise svidjaju elipsoidne nego li okrugle , al’ to je sve od individue do individue-licno. Na kraju kad ih kupujem biram ih po zvuku-kucnem prstima i ocenim ga, bas je karakteristican (neko jos zna da provali kakva je kora i zrelost na osnovu zute fleke ispod lubenice, i listica koji se nalazi na peteljci).

    Lady F1 – Rani hibrid, ovalno izduzen-elipsoidan. Tezina plodova oko 10kg. Kora je tanka, prugasta sa tamno zelenim i svetlo zelenkasto-belicastim prugama. Unutrasnjost ploda tamno crvena. Vrlo je slatka, i ima malo semena. Namenjena je i proizvodnji u zatvorenom, ali i na njvi tj. na otvorenom.
    Panonija F1- Vrlo rani hibrid. Plodovi okruglasti, bez sara, potpuno zeleni. Svetlo crvena unutrasnjost ploda. Tezina oko 3-5kg. Namenjena je i proizvodnji u zatvorenom, ali i na otvorenom.

    Jos nesto, ako ste nekad jeli ili vidjali kockaste lubenice, nemojte misliti da je to neka nova sorta ili hibrid. Otkricu vam tajnu, one su takodje loptaste, ali su usled gajenja u kutijama postale kockaste, jer nisu imale gde da se sire, vec po coskovima. Evo i fotkica da vidite:
    A gde ti je ovde "top gun"?
    Sa tom sortom su Vojvodjani odneli mnogo, mnogo nagrada... Od kojih sam im i ja uručila bar desetak!
    Poruku je izmenio Aca1983, 05.09.2007 u 16:40 Razlog: Korekcija slike u citatu
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  15. #15

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    A gde ti je ovde "top gun"?
    Sa tom sortom su Vojvodjani odneli mnogo, mnogo nagrada... Od kojih sam im i ja uručila bar desetak!

    Nisam stavio Top Gan zato sto ja volim izduzene tj. elipsoidne lubenice. Ali posto je to jako cenjena lubenica, evo da napisem nesto i o njoj.

    Top Gun F1 je vrlo rani hibrid lubenice. Biljke su osrednje bujnosti, a okruglastih su plodova-tezine oko 8-10kg. Kora ploda je tanka, mramorirano prugasta. Unutrasnjost je crvena, i prilicno slatka jer sadrzi oko 12% secera. Hibrid je namenjen za proizvodnju u niskim tunelima i na otvorenom polju.



    Poruku je izmenio Aca1983, 05.09.2007 u 16:50 Razlog: bold
    ...................

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Koju temu smatrate najboljom?
    Autor Crazy Angel u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 42
    Poslednja poruka: 25.04.2013, 20:49
  2. Smatrate li sebe partibrejkerom?
    Autor gogothegreat u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 39
    Poslednja poruka: 20.08.2012, 12:57
  3. Smatrate li sebe lepom/im?
    Autor makilli u forumu Lepota
    Odgovora: 92
    Poslednja poruka: 16.08.2012, 15:21
  4. Na koju ste stranu orjentisani?
    Autor Becar u forumu Politika
    Odgovora: 36
    Poslednja poruka: 20.02.2011, 21:17
  5. Bolest i zaštita bilja
    Autor silvia u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 11.06.2007, 15:52

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •