Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 23

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Sorta bilja oznacava selekcijom stvorenu grupu biljaka koja se odlikuje specificnim kompleksom osobina i prilagodjenoscu na gajenje u odredjenom rejonu, a ciji se geneticki identitet odrzava odgovarajucim nacinima reprodukcije.

    Ovih dana sazreva jedna od po meni naj-ukusnijih sorti šljiva pa se tako i reših da pokrenem ovu temu u kojoj bismo videli koje sorte ili hibride , kog bilja i zašto smatrate dobrim.

    Ne mora tu biti samo voce, mozete napisati i neku cvetnu, ili povrtarsku kulturu sa kojom ste jako zadovoljni da li njenim izgledom ili ukusom ili ... ne bi bilo lose u par recenica i opisati osobine zbog kojih vam se svidja bas ona.

    Ova tema bi mozda mogla ne-odlucnima dati ideju sta kupiti, kako za jelo, tako i za gajenje, jer apsolutno nije svejedno kupiti šljive sorte npr. Stenlej-koje su oporije i sa krupnom kosticom, ili kupiti slatke kao med šljive sorte Čačanske lepotice.

    Sorta šljive-Čačanska lepotica-sazreva u julu. Plodovi su izrazito plave boje, i teski su oko 40gr (i vise), sto ce reci da su jako krupni. Meso je izuzetno ukusno , i lako se odvaja od kostice. A proizvodjacima možda bude zanimljivo i to da je samooplodna i tolerantna na virus šarke. Izuzetno je prinosna.
    ...................

  2. #2

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Pri spremanju jela, nije presudan samo ukus, vec veliku ulogu odigra I dekoracija , odnosno izgled. Stoga cu sad pokazati zanimljiv hibrida karfiola . Od bradavicastog tipa karfiola tzv. Romanesko tipa jako dekorativan je hibrid Amfora F1.

    Amfora F1 je srednje kasni hibrid duzine vegetacije oko 90dana od presadjivanja. Cvetovi su pagodasti, kao jelkice, i zelenkasto je zute boje. Prosecne tezine oko 700grama. Dospeva za berbu ujednaceno. Namenjen je kasnojesenjoj proizvodnji, sa oko 30.000-35.000 biljaka/hektaru.


    Slican Amfori je i Navona F1 hibrid.

    A kad vec pricam o karfiolu, mozda nije lose spomenuti i ljubicasti hibrid npr. Graffit F1 koji svojom ljubicastom bojom privlaci paznju.
    ...................

  3. #3

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat Aca1983 kaže: Pogledaj poruku
    Pri spremanju jela, nije presudan samo ukus, vec veliku ulogu odigra I dekoracija , odnosno izgled. Stoga cu sad pokazati zanimljiv hibrida karfiola . Od bradavicastog tipa karfiola tzv. Romanesko tipa jako dekorativan je hibrid Amfora F1.

    Amfora F1 je srednje kasni hibrid duzine vegetacije oko 90dana od presadjivanja. Cvetovi su pagodasti, kao jelkice, i zelenkasto je zute boje. Prosecne tezine oko 700grama. Dospeva za berbu ujednaceno. Namenjen je kasnojesenjoj proizvodnji, sa oko 30.000-35.000 biljaka/hektaru.


    Slican Amfori je i Navona F1 hibrid.

    A kad vec pricam o karfiolu, mozda nije lose spomenuti i ljubicasti hibrid npr. Graffit F1 koji svojom ljubicastom bojom privlaci paznju.
    Izvin'te, je l' ovo jestivo...?
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  4. #4

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Izvin'te, je l' ovo jestivo...?
    Ne znam da li govoris ovo iz ne poznavanja ove biljke (iskren da budem ni ja npr. do pre par godina nisam znao sta je povrce po imenu Bamija, a povrce Rabarbaru nisam jeo sve do pre tri godine, tako da je sasvim moguce da neko ne zna za karfiol-ma da se samo u Srbiji pojede na vise desetina hiljada tona karfiola godisnje-da ne racunam ceo svet ), ili iz odusevljenja, ili iz gadjenja prema karfiolu, ali u svakom slucaju, pokusacu da kazem jos koju rec vise o njemu .

    Karfiol tj. Brassica oleracea var. botrytis pripada familiji kupusnjaca, tj. Brassicaceae . Poreklom je iz oblasti Sredozemlja. Smatra se delikatesnim povrcem. Cesto se koristi kao dijetalna hrana. Po meni najlepsi ukus mu je u turšiji, iako ja generalno nisam ljubitelj turšije-ali njega volim. Jestivi deo je glavica-najcesce bele (a kod ovih hibrida koje sam pokazao ljubicaste ili zelenkasto-zute). Gaji se na isti nacin kao i kupus. Sadrži vitamine A, B1, B2, C, P, PP.

    Kad vec pisem o sortama, onda da napomenem i da se sorte karfiola mogu svrstati u cetri grupe: rane i srednje rane (130dana duzina vegetacije), srednje kasne (130-160dana), srednje (160-180dana) , i kasne (do 240dana).

    Mozda ako ti se ne svidja obojeni karfiol (obojen je zbog prisustva pigmenate-npr. ljubicasti ima antocijane ) , mozda mozes probati obican karfiol. U Srbiji se najcesce prodaje sorta Snežna grudva.

    Snežna grudva je vrlo rana sorta (oko 100dana). Glavica joj je snežno bele boje, zbijena i nežna. Prosecna težina joj je oko 1-2kg, a precnik oko 12-20cm.

    Od hibrida sa belim glavicama dobri su npr. Cortes F1, Nautilus F1, Elkap F1,...
    Poruku je izmenio Aca1983, 04.07.2007 u 03:59
    ...................

  5. #5

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Naravno, šalila sam se... Ja radim u poljoprivredi - doduše ne gajim vočke i povrčke, ali sam u kontaktu sa onima koji se bave primarnom proizvodnjom. Dopada mi se tema, interesantna je i mogao bi da je proširiš genetski modifikovanim biljem i živuljkama, čisto da se upoznamo i sa tom poštasti...
    Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo me oduševi bar dva puta godišnje, na danima polja koja se odvijaju na Rimskim Šančevima. Tu uvek ima šta da se vidi i čuje.
    Evo, upotpuniću svoj post jednom zanimljivom informacijom. Naime, stručnjaci ovog Instituta ukrštanjem su dobili hibrid pšenice koji ima prinos preko 14 tona po hektaru, doduše, u ogledima. Ta vrsta pšenice nema visok procenat proteina, čak ni dovoljan, ali zato ima ugljenih hidrata u daleko većem procentu, pa je pogodna za proizvodnju biodizela, toliko aktuelnog u ovom momentu...
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.

  6. #6

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Naravno, šalila sam se... Ja radim u poljoprivredi - doduše ne gajim vočke i povrčke, ali sam u kontaktu sa onima koji se bave primarnom proizvodnjom. Dopada mi se tema, interesantna je i mogao bi da je proširiš genetski modifikovanim biljem i živuljkama, čisto da se upoznamo i sa tom poštasti...
    Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo me oduševi bar dva puta godišnje, na danima polja koja se odvijaju na Rimskim Šančevima. Tu uvek ima šta da se vidi i čuje.
    Evo, upotpuniću svoj post jednom zanimljivom informacijom. Naime, stručnjaci ovog Instituta ukrštanjem su dobili hibrid pšenice koji ima prinos preko 14 tona po hektaru, doduše, u ogledima. Ta vrsta pšenice nema visok procenat proteina, čak ni dovoljan, ali zato ima ugljenih hidrata u daleko većem procentu, pa je pogodna za proizvodnju biodizela, toliko aktuelnog u ovom momentu...
    Milo mi je da ti se tema dopada, to mi daje podrsku da nastavim i dalje s njom. Videcu da ti ispunim želju i napisem nesto o GMO sortama, ili živuljkama kako ti kažeš . Do tada ako hoćes da se malo upoznaš sa Genetičkim inžinjeringom-pogledaj kod Hleba na nauci tu temu, tamo sam napisao vec jedan post koji ce ti to blize objasniti-malo je duzi, možda ti se zavrti u glavi, al nema veze, vezbaj vrtoglavicu . Bio sam u N.S. institutu nebrojeno puta, i na oglednim poljima u Rimskim Sancevima, i u istitutu za hmelj, sirak i lekovito bilje u Bačkom Petrovcu, i jako lepe utiske nosim odande.
    Kad već pišeš o pšenici proizvedenoj u NS institutu, evo da i ja dam po meni dve najbolje NS sorte pšenice:

    Ozima hlebna sorta (poboljšivač) Ljiljana. Stvorena je hibridizacijom Linije NS 3287/3 i sorte Rodna. Otporna je na zimu, poseduje odlicnu otpornost na lisnu rđu i pepelnicu, srednje je rana, masa 1000 zrna oko 44g, hektolitarska masa oko 86kg ,sadržaj proteina 13-16%. Daje dobre, visoke i stabilne prinose u razlicitim uslovima. Zadovoljavajuce prinose u uslovima suse.
    Druga sorta je ozima hlebna sorta Mina:
    Nastala je ukrštanjem mađarske sorte MV 8 i nase sorte Sremica. Izuzetno je otporna na zimu, srednje rana, poseduje odličnu tolerantnost na poleganje i izrazitu otpornost na pepelnicu, lisnu i stabljičnu rđu. Masa 1000 zrna oko 40g a hektolitarska masa 80-84kg. Ima dobru meljivost i pecivost, a sadržaj proteina joj je 12-14%.
    Malo joj je manji potencijal bokorenja u odnosu na ostale sorte ali to se regulise guscim sklopom.
    ...................

  7. #7

    Odgovor: Sorta ili hibrid bilja koju smatrate dobrom?

    Citat JasnaBGD kaže: Pogledaj poruku
    Dopada mi se tema, interesantna je i mogao bi da je proširiš genetski modifikovanim biljem i živuljkama, čisto da se upoznamo i sa tom poštasti...


    Geneticke manipulacije biljkama postoje vise desetina godina, medjutim primenom klasicnih metoda one bi trajale jako dugo. Da bi se taj dug i mukotrpan put skratio stvoreni su novi metodi kako manipulacije hromozoma (hromozomski inzinjering) , tako i genetskih manipulacija (geneticki inzinjering).
    Klesicnim metodima vrsilo bi se ukrstanje zeljenih roditelja, a zatim povratno BC ukrstanje potomaka nekoliko puta sto je trajalo jako dugo, a pri tome nije bilo moguce uneti gene drugih vrsta, vec samo srodnih, i to vam je isto kao pregrupisavanje gena .
    Biljke u koje smo ubacili gene nazivamo transgenim biljkama, ili ih neko jos naziva GMO-tj. geneticki modifikovanim.
    Pod geneticki modifikovanim ili transgenim organizmima podrazumevaju se oni kod kojih je geneticka osnova izmenjena dodavanjem jednog ili vise gena poreklom iz drugih organizama koriscenjem tehnike rekombinantne DNK. Ta tehnika-rekombinantne DNK omogucava identifikaciju i kloniranje tacno odredjenih gena za pozeljne osobine.
    Prednost transgenih biljaka je sto sadrze gene i drugih organizama koje klasicnim metodama nikako ne bismo mogli ugraditi, jer hibridizacije podrazumeva samo pregrupisavanje onoga sto vec imamo kod dve srodne vrste.
    Mozda treba reci i to da su prve transgene biljke nastale u SAD-u.
    Ubacivanje gena u biljku moze se obaviti preko vektora kao sto si virusi, plazmidi i transpozoni. Od pozeljnih osobina obicno se u nove sorte unose geni za otpornost na viruse, otpornost na herbicide, na insekte,...
    Kad se radi o otpornosti na herbicide moram napomenuti da najvecu paznju
    privlace biljke otporne na glifosat i glufosinat-amonijum.
    Tu i jeste caka zasto je GMO soja na najvecim povrsinama od svih transgenih organizama. Jednostavno otporna je na herbicid, i kad udare korovi, vi prskate duplo ili troduplo jacom dozom, a njoj nista. Sprze se korovi, a ona ostane cila vedra i nasmejana . Ne znam tacno na kojoj se povrsini nalazi zasejana GMO soja u svetu, ali pretpotstavljam da je na vise desetina miliona ha .
    Drugi herbicid glufosinat-amonijum izaziva inhibiciju, tj. kocenje rada enzima glutamin sintetaze, i na taj nacin biljkama unisti biosintezu proteina. Tolerantnost biljaka prema glufosinat-amonijumu ostvaruje se koriscenjem BAR gena. Ovde se najvise radilo na kukuruzu, soji, uljanoj repici, i secernoj repi.
    Za otpornost na insekte koriste se najcesce geni bakterije Bacillus thurigiensis. Tako ugradjeni Bt geni transgenoj biljci omogucuju da luci toksine otrovne za insekte i tako se spasi od stetnika. Danas se najvise to koristi za suzbijanje stetnika u kukuruzu, pamuku, krompiru,...
    Kad vec pisem, da napomenem i da su stvoreni transgeni hibridi kukuruza otporni prema kukuruznom plamencu- Ostrinia nubialis, a uskoro se ocekuju u prodaji i prvi transgeni hibridi otporni na kukuruznu zlaticu Diabrotica virgifera koju su nam 1991/92godine poslali u zemlju ((iako je do tad nismo imali) i izrucili je u blizini Beograda-mesto se zove Surcin-gde su je prvi put locirali) ovi sto su bili glavni da nam kao Humano posalju i poklone Milosrdnog Andjela-da nespominjem koji su, jer ... No to nije ni bitno, da se vratim temi.
    Ono sto je dobro kod manipulacije genima i stvaranja tih GMO je sto je lakse proizvoditi hranu, i lakse je obezbediti dovoljno hrane. Mnogi su eksperimenti radjeni da se vidi kako one uticu na zdravlje coveka, i sve vise i vise se sire u proizvodnji, jer se ispostavilo da nisu lose. Medjutim imaju te GMO sorte i dosta svojih protivnika. Ja licno nisam protiv, ali nisam ni za. Ono sto mene brine nije to kako bi uticao npr. neki gen pacova ugradjen u njih na mene prilikom njihovog konzumiranja, vec me vise brinu rezidue, odnosno ostaci otrova koji se u njihovoj proizvodnji prilicno koriste.
    Kod nas se za sad izdaju samo dozvole za istrazivanja nad tim biljkama, a komercijalna proizvodnja je zabranjena (ma da nisam nesto bas siguran da ih nismo pustali u promet, narocito ovu GMO-soju, al nek bude da sam se kao fora nesto istripovao).
    Poruku je izmenio Aca1983, 09.07.2007 u 03:27 Razlog: Bold
    ...................

Slične teme

  1. Koju temu smatrate najboljom?
    Autor Crazy Angel u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 42
    Poslednja poruka: 25.04.2013, 20:49
  2. Smatrate li sebe partibrejkerom?
    Autor gogothegreat u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 39
    Poslednja poruka: 20.08.2012, 12:57
  3. Smatrate li sebe lepom/im?
    Autor makilli u forumu Lepota
    Odgovora: 92
    Poslednja poruka: 16.08.2012, 15:21
  4. Na koju ste stranu orjentisani?
    Autor Becar u forumu Politika
    Odgovora: 36
    Poslednja poruka: 20.02.2011, 21:17
  5. Bolest i zaštita bilja
    Autor silvia u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 11.06.2007, 15:52

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •