Osnovna pravila zdrave ishrane
Prikaz rezultata 1 do 6 od ukupno 6
  1. #1

    Osnovna pravila zdrave ishrane





    Vrijeme je za zdravu ishranu, jer kako god okrenete, to je najbolja prevencija svega, od srčanih bolesti, preko starenja pa do raka.
    Za sve je važna zdrava ishrana. Ipak, mnogima ta zdrava hrana jednostavno ne polazi za rukom.
    Zdrava hrana nije neukusna i egzotična hrana. Ona je uvijek tu, ali mi je zaobilazimo.




    Jedite mnogo voća i povrća

    Zašto?
    Studije rađene na velikom broju populacije govore da osobe sa velikim unosom voća i povrća imaju značajno niži rizik od skoro pa svih bolesti
    (srčane bolesti, rak, dijabetes).

    Koliko?
    Najmanje dvije porcije voća i pet povrća.
    Jedna porcija voća je približna jednoj jabuci srednje veličine, a porcija povrća je pola šolje kuhanog povrća.

    Kako?
    U raznovrsnosti je poenta, to barem nije teško.
    Što raznovrsnije, to bolje.



    Jedite žitarice cjelovitog zrna

    Zašto?
    Vlakna u žitaricama cjelovitog zrna smanjuju rizik od obolijevanja srčanih bolesti i smanjuju opasnost od raka crijeva.
    Što više žitarica cjelovitog zrna jedete, to ćete manje masnoće unositi u sebe.

    Koliko?
    Najmanje četiri porcije dnevno za žene, odnosno pet za muškarce.
    Porcija iznosi dvije kriške hljeba, odnosno šolja riže ili tjestenine.

    Kako?
    Kolači, keksi i peciva se ne ubrajaju u ovu kategoriju.
    Ona u sebi sadržavaju masnoće i šećere, tako da bi se mogli uzimati samo povremeno.
    Jedite žitne pahuljice za doručak.



    Ograničite unos zasićenih masti

    Zašto?
    Visok nivo zasićenih masti u ishrani povećava rizik od srčanih bolesti.

    Koliko?
    Zasićene masnoće ne bi trebale zauzimati više od 10% kilodžula energetske vrijednosti hrane koju jedete.

    Kako?
    Zasićene masnoće nalaze se uglavnom u mlijeku, vrhnju, siru, u hidrogeniziranom biljnom ulju koje se koristi za mnoštvo gotove hrane. Umjesto toga jedite nemasno mlijeko, nemasne sireve i jogurt. Smanjite jedenje pržene i gotove hrane. Izbjegavajte kupovne kolače, pogotovo one iz supermarketa.



    Pijte mnogo vode

    Zašto?
    Voda je izvor života.
    Potrebna nam je za varenje apsorpciju, probavu i otapanje nutrienata.
    Pomaže nam u održanju tjelesne temperature i izbacuje štetne tvari iz organizma.

    Koliko?
    Preporuka je da se uzima od šest do osam čaša vode.
    U to se ubraja tekućina koju uzmete kroz hranu i voće.

    Kako?
    Sa vodom je barem lako.
    Ona nema energetsku vrijednost.
    Možete je uzimati i kroz nezaslađene čajeve, a najbolje kao zeleni čaj.



    Smanjite unos soli

    Zašto?
    Smanjenjem jedenja slane hrane možete zaustaviti rast krvnog pritiska, zaustaviti osteoporozu i stvaranje kamena u bubregu.

    Koliko?
    Maksimalni unos soli iznosi jedna supena kašika dnevno.

    Kako?
    Nema pametnog načina osim da manje solite jela.



    Alkohol i šećeri

    Bilo bi najbolje da alkohol i šećere ne uzimate uopšte.
    Alkohol je uzročnik mnogih bolesti.
    Zato ako već pijete, pokušajte se ograničiti na jednu čašu piva ili vina.
    Što se šećera tiče, ako jedete voće, povrće i žitarice, šećer skoro da vam ne treba.
    Ipak, šećer je postao dio naše kulture, tako da birajte smeđe šećere za zaslađivanje stvari, a najbolje bi bilo kada biste koristili sirupe koji se prave od žitarica.




  2. #2

    Odgovor: Osnovna pravila zdrave ishrane

    So pravilna ishrana do super imunitet i super zdravje.

  3. #3

    03 Odgovor: Osnovna pravila zdrave ishrane

    zanima me koliko je zdravo jesti svaki dan pirinac za dorucak i veceru????,a za rucak jesti normalno i uzimati voce posle rucka,stim da nekad pojedem i nesto slatko:cokolada...u sportu sam redovan svaki dan trcanje,setnja.da li po takvoj mojoj ishrani mogu dobiti bolest beri-ber,zbog pirincai????hvala unapred

  4. #4

    Odgovor: Osnovna pravila zdrave ishrane

    Zapostavljene u ishrani, a prava riznica zdravlja..u mojoj ishrani zastupljene su svakodnevno i nije me briga što me zezaju prijatelji da zobam, sigurna sam da svoje zdravlje i vitalnost , između ostalog, dugujem baš njima, semenkama..






    Semenke i orašasti plodovi
    Semenke su izuzetno važne u ljudskoj ishrani, jer sadrže visok procenat belančevina, minerala i vitamina, enzima, masti i ugljenih hidrata. U semenu je sva energija biljke i tu su koncentrisani svi hranljivi sastojci koji su neophodni biljci za rast i razvoj, pa su energetski veoma bogate i posebno se preporučuju kod mentalnih naprezanja i korišćenja kompjutera, učenicima i studentima i kod izuzetnih intelektualnih aktivnosti. Semenje generalno sadrži visok procenat fosfora, čak 20 puta više od ribljeg mesa, koje je poznato po visokom sadržaju fosfora.
    Orah potiče sa Mediterana. Jezgro sadrži 55-65% ulja, 15% belančevina, 15% ugljenih hidrata. Bogat je kalijumom, magnezijumom, fosforom, gvožđem, vitaminima B i C. Nedozreli plod je izuzetno bogat vitaminom C, a list se koristi za pripremu lekovitih čajeva.
    Lekovita svojstva oraha: Pročišćava krv, leči plućne bolesti, katar creva, upalu sluzokože očiju, uništava crevne parazite, jača vid.
    Lešnik je pored oraha energetski najvrednija namirnica. Jezgro sadrži 60% ulja, 15% belančevina, 10% ugljenih hidrata, 4 mg gvožđa, kalijum, kalcijum, vitamine B i vitamine E.
    Lekovita svojstva lešnika: Protiv žutice, proširenih vena, upale pluća, niskog krvnog pritiska, proliva, hemoroida, za izbacivanje toksina iz organizma. Rese sa leske se koriste za pripremu lekovitog čaja.
    Badem potiče iz Azije, a najviše uspeva na Sredozemlju. Postoje slatki badem i gorki badem, s tim što je gorki badem otrovan. U 100 g badema sadržano je 20% belančevina, 50% lipida, 17% glicida, zatim kalijum, fosfor, kalcijum, gvožđe, vitamin B3 (PP).
    Lekovita svojstva badema: Protiv čira na želucu i gorušice, nervnog zamora, bolesti creva, holesterola, srčanih oboljenja, za normalizaciju krvnog pritiska. Dosta se koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji.
    Golica je seme posebne vrste bundeve koje nema ljusku. Može se konzumirati sirovo, sušeno ili pečeno. Golica sadrži belančevine (40%), nezasićene masne kiseline (40%), kalcijum, fosfor, gvožđe, pektin, linoleinsku (ulje sadrži 45%), oleinsku i steorinsku kiselinu, 90 mg E vitamina.
    Lekovita svojstva golice: leči prostatu, pospešuje pravilno lučenje hormona, antioksidans, u narodu za isterivanje pantljičare. Sivozelenu pokožicu ne treba bacati jer je najlekovitija.
    Suncokret su koristili još američki Indijanci. Sadrži 24% belančevina, 20% ugljenih hidrata, 47,3% ulja, zatim, fosfor, kalcijum, gvožđe, jod, kalijum, cink, magnezijum, niacin, vitamine A, D, E (80mg), B3 (PP) i vitamin B12.
    Lekovita svojstva suncoketa: Antikancerogen i antivirusni. Kikiriki se obavezno mora prepržiti ili ispeći u rerni. Sadrži 26% belančevina, 18,6% ugljenih hidrata, 47,5% ulja, tiamin, linolinsku kiselinu, riboflavin, niacin. Ne preporučuje se svakodnevno uzimanje kikirikija, jer može prouzrokovati visok krvni pritisak i krvarenje iz nosa. Ovo ne važi za dijabetičare, koji ga mogu uzimati koliko žele. Ima lekovita svojstva protiv depresije.
    Susam je izuzetno bogat kalcijumom i gvožđem. Koristi se seme, koje je bledo žute boje kao dodatak jelima, proizvodima od testa, poslasticama. Posebno se koristi u orijentalnoj kuhinji. Izuzetnu aromu ima ako se malo proprži na tihoj vatri. Pored belog, postoje i braon i crni susam.
    Lekovita svojstva susama: Ako vam nedostaje kalcijum možete potopiti jednu supenu kašiku susama sa 0,5 dcl jogurta i ostaviti tokom noći. Ujutro pojesti na tašte.
    Taan je susamov proizvod koji se koristi za pripremu alve, raznih kolača, preliva za salate i slično.
    Gomasio je začin koji se priprema od susama i morske soli. Susam se dobro opere i preprži na dobro zagrejanom suvom tiganju, na tihoj vatri. So se odvojeno preprži i kada se ohladi doda se susamu. Masa se gnječi tučkom u specijalnoj suribači posudi ili avanu.
    Lekovita svojstva gomasia: ublažava zamor, jača nervni sistem, jača imuni sistem, protiv glavobolja, mučnine, povraćanja, morske bolesti.
    Laneno seme je jedan od najvećih izvora prirodnog lignina i omega 3 masnih kiselina, pa stoga ima antikancerogeno svojstvo, prirodni je razređivač krvi i preventivno deluje na pojavu kardiovaskularnih oboljenja, visokog holesterola i triglicerida, moždanog udara, tromboze, psorijaze, artritisa, protiv kamena u bubrezima i kamena u žuči (kašičicu sirovog semena žvakati 30 minuta ujutro na tašte), protiv zatvora (potopiti seme u mlakoj vodi koja je prokuvana i ohlađena i ostaviti da odstoji 6 časova; pojesti čitavu masu uveče pred spavanje). Najšira primena je kao dodatak hlebu i pecivima od integralnih žitarica.
    Lekovita svojstva lenenog semena: deluje kao laksativ, za iskašljavanje, protiv nadimanja i zvatvora, pomaže lečenju astme i hroničnog kašlja.
    Mnogima je problem kako da sami ispeku kikiriki, a da ga ne pregore ili ne presole i slično. Stavite V2 kg kikirikija u pleh. Poprskajte ga sa malo vode i malo protrljajte prstima. Kikiriki ne treba da bude natopljen, već samo malo pokvašen. Posoliti ga sitnom morskom solju i ponovo protrljati prstima. Ponovo još malo posoliti. Zagrejati rernu na 220C i ubaciti pleh. Smanjiti na 200C i peći 15 min. Isključiti rernu i proveriti da li je pečen, ne treba ga mešati. Obično mu treba još malo, pa ga treba ostaviti u isključenoj pećnici. Po mirisu možete znati kad je gotov, ali ipak proverite. Izvaditi i ohladiti. Služiti topao ili ohlađen, ne ljuštiti tanku crvenu opnu, u njoj su vitamini, posebno grupe B.





    zdravaishrana.net
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  5. #5

    Odgovor: Osnovna pravila zdrave ishrane

    Prava hrana zbilja leči

    Sprečite pojavu raznih bolesti tako što ćete neznatno promeniti ishranu. Obogatite trpezu jelima od paradajza koji je pravi melem za srce, spanaća koji predstavlja bogati izvor gvožđa ili brokolija koji jača imunološki sistem. Sve to učinite ukusnijim, ali i zdravijim dodavanjem semena lana, kao i raznih lekovitih travčica.

    Seme lana protiv slobodnih radikala

    Dodajte seme lana u žitarice ili jogurt. To je dragocen izvor alfa-linoleinske kiseline, polinezasićene masne kiseline koje ima u plavoj ribi (10 g lanenog semena obezbeđuje 80 odsto dnevnih potreba). Osim toga, sadrže biljna vlakna i supstance slične estrogenima koje sprečavaju arteriosklerozu i ublažavaju negativno dejstvo slobodnih radikala.




    Spanać obezbeđuje gvožđe i antioksidante

    Spanać je idealan prilog, pošto se brzo sprema, a uz to je još i bogat gvožđem i folatima. Od sirovih mladih listova možete da pravite salatu, koju ćete začiniti limunom radi bolje apsorpcije gvožđa.


    Brokoli jača odbrambeni sistem

    Pomešajte zelenu salatu, celer i brokoli, koji sadrži sulfurafan. To je dragocena supstanca koja stimulativno deluje na imunološki sistem (ima ga i u karfiolu i kupusu). Salatu začinite belim lukom, maslinovim uljem, jabukovim sirćetom i senfom. Ako poslušate ovaj savet, nećete morati da brinete za zdravlje svojih arterija.






    Paradajz je prijatelj kože

    Redovno jedite paradajz (svež ili u obliku soka), pošto sadrži lutein i likopen. Ove supstance smanjuju rizik od kardiovaskularnih oboljenja, blagotvorno deluju na oči i štite kožu od negativnog dejstva spoljnih faktora.

    Jaje na oko, ukusno i korisno

    Pod uslovom da konzumirate jaja jednom nedeljno, ne morate da strahujete za nivo holesterola. Ne treba zaboraviti da su jaja izvor belančevina i kalcijuma. Dva jajeta na puteru ili ulju, uz dve kriške hleba i porciju salate i obrok je kompletan.

    Ispijte šolju mleka do kraja

    Ako doručkujete mleko i žitarice, popijte i ono što je ostalo u činiji kad pojedete pahuljice. U protivnom, odreći ćete se dela belančevina i kalcijuma iz ovog korisnog napitka.



    Obavezno integralni hleb

    Kako da obezbedite pravilan rad creva? Zamenite rafinisane ugljene hidrate integralnim žitaricama i udvostručićete količinu biljnih vlakana koju unosite u organizam. Primer? Dve kriške integralnog hleba sadrže 3,2 g biljnih vlakana, a dve kriške belog samo 1,6 g.

    Integralni krekeri štite ćelije

    Sadrže šest puta više biljnih vlakana nego krekeri od belog brašna. Integralno brašno sadrži supstance koje štite zdravlje ćelija. Istraživači iz Finske, gde je potrošnja integralnih žitarica veoma velika, tvrde da one štite od raka dojke i creva.

    Manje soli uz pomoć začinskih trava

    Začinsko bilje je bogato antioksidantima, ali siromašno kalorijama. Osim toga, svako jelo će učiniti ukusnijim i omogućiće vam da smanjite unošenje soli. Preporučena dnevna doza soli iznosi 5 g, ali ta količina podrazumeva i so koju sadrže same namirnice (hleb, sir, šunka...)

    Kari je ukusan, a nema kalorija

    I kari je dobra alternativa soli. Kurkuma, prisutna u ovoj mešavini začina, predstavlja dragocen izvor kukurmine, supstance za koju naučnici veruju da štiti od raka. Da biste postigli pozitivan efekat, trebalo bi da koristite kari nekoliko puta nedeljno, pod uslovom da nemate probleme sa hemoroidima. Kari odlično ide uz tunjevinu, salatu od piletine, pirinač i razne supe.



    izvor Blic
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  6. #6

    Odgovor: Osnovna pravila zdrave ishrane

    Hrana za jačanje imuniteta


    Za zdravlje ništa nije toliko važno koliko dobro funkcionisanje imunološkog sistema. Imunološki sistem sprečava infekcije bakterijama, virusima i parazitima, ali eliminiše i nepoželjne materije koje dolaze iz spoljašnje sredine ili ih stvara organizam. Imunitet najviše zavisi od pravilne ishrane. Jedite pametno i uživajte u zdravom životu.

    Riba

    Riba predstavlja dobar izbor minerala, među kojima su najznačajniji cink, hrom i selen. Mineral selen je veoma važan antioksidant (isto kao i vitamin C ili E) jer pomaže u jačanju imunološkog sistema. Riba i riblje ulje sadrže vitamine A i D i omega-3 masne kiseline. Masnoće iz ribe deluju kao antidepresivi, tj. pomažu mozgu da bolje koristi serotonin, hormon sreće. Ribu ili morske plodove korisno je jesti bar dva puta nedeljno. Ona sprečava stvaranje prostaglandina, koji izativa rak. Takođe, istraživanja pokazuju da je riba dragocena za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i poboljšanje koncentracije.

    Pečurke

    Pečurke utiču na jačanje imuniteta i pomažu rad jetre. Bukvača i šampinjoni sadrže materije koje imaju antikancerogeno dejsto. Pečurke imaju antibakterijska i antivirusna svojstva, regulišu pritisak, snižavaju nivo šećera u krvi, rastvaraju holesterol i trigliceride, masnoće u krvi.

    Med i pčelinji proizvodi

    Med, matični mleč, prolopis i polen jačaju imuniloški sistem, deluju kao detoksikatori organizma, sprečavaju anemiju, tako što stvaraju i regenerišu crvena krvna zrnca. Propolis važi za imuno-stimulativan prirodni antibiotik. Med i proizvodi meda jačaju i održavaju zdravlje organizma, daju mu snagu kod iscrpljenosti i posle prehlade i gripa. U kombinaciji sa lekovitim biljem med ubrzava oporavak posle bolesti. Konzumirajte 2-3 kašike meda dnevno. Med utiče na obnavljanje ćelija organa i štiti krvne sudove. Kako biste se zaštitili od prehlade uzmite kašiku meda sa šoljom mlakog mleka ili sa sokom od pola limuna.

    Beli luk

    Beli luk ima snažno antibakterijsko, antivirusno i antigljivično dejstvo. Dejstvo mu je slično penicilinu. Deluje na mnoge bakterije, ali slabije od pravog antibiotika. To znači da može, kao dopuna, da se koristi u lečenju bakterijskih infekcija. Beli luk smanjuje rizik od raka jednjaka, želuca i debelog creva. Takođe, pomaže kod upale grla, uha, plućnih bolesti. Jača imunitet i odlična je zaštita od prehlade, bronhitisa i gripa. Olakšava disanje i iskasljavanje. Smatra se da je češanj belog luka, u normalnim okolnostima, dovoljna dnevna doza za jačanje imuniteta.

    Voće

    Voće bogato vitaminom C ima antivirusno i antibakterijsko dejstvo. Redovno konzumirajte pomorandže, kivi, limun, grejpfrut, borovnice Vitamin C uništava toksine, jača imunološki sistem i podstiče iskoristljivost gvožđa iz namirnica. Uzimanjem 400 700 grama svežeg voća smanjujemo rizik od pada imuniteta i do 20%. Kombinujte razno voće i uzimajte 5 porcija dnevno. Možete da pijete i sok obogaćen vitaminom C.

    Jogurt

    Mlečno kisele bakterije iz jogurta imaju antibakterijsko dejstvo. One sprečavaju razvoj štetnih bakterija u organima za varenje i tako štite od infekcije. Imaju moć da obnavljaju normalnu floru u crevima. Jogurt je preporučljivo uzimati uz antibiotike, koji uništavaju korisnu floru. Čaša jogurta poboljšava rad celokupnog imunološkog sistema. Redovnim konzumiranjem jogurta sprečava se prehlada, polenska kijavica i dijareja. Kulture jogurta jačaju imune funkcije i usporavaju rast tumora. Konzumirajte mleko i mlečne proizvode sa malo masnoće

    Čaj od ehinacee

    Čaj od ehinacee se koristi za jačanje imunološkog sistema. Koristan je u borbi protiv bakterijskih i virusnih infekcija. Povećava broj i aktivnost belih krvnih ćelija.

    Zeleni čaj

    Zeleni čaj čisti organizam, štiti ga od infekcija i smanjuje opasnost od karcinoma. Takođe, smanjuje opasnost od kardiovaskularnih bolesti, olakšava probavu i pomaže detoksikaciju organizma.
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


Slične teme

  1. Pravila i opisi društvenih igara
    Autor Digi-Grobar u forumu Hobi - Uradi sam
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 31.01.2015, 04:55
  2. Kako vam se zvala osnovna škola?
    Autor Kunic u forumu Tinejdžerski kafić
    Odgovora: 77
    Poslednja poruka: 15.07.2011, 11:43
  3. Poremećaji ishrane
    Autor Goga u forumu Zdravlje
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 20.04.2011, 21:38
  4. Pravila seksa bez obaveza
    Autor tonio11 u forumu Erotika & sex
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 23.10.2009, 12:03

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •