Tvrđava Masada
Prikaz rezultata 1 do 13 od ukupno 13
  1. #1

    Tvrđava Masada

    Prema imenu ove tvrdjave izabrao sam svoj nik.
    Interesuje me sta mislite o ovojj temi koja govori o otporu, upornosti i smrti ?


    Naziv Masada potiče od jevrejske reči "metzuda" (מצדה), što znači "tvrđava". Na ovoj lokaciji u Izraelu, na vrhu izlovanog kamenog platoa, na istočnom obodu Judejske pustinje, iznad Mrtvog mora, nalaze se ostaci drevne palate i utvrđenja. Masada je postala poznata po bici koja je vođena 73. g.pne. (za vreme Prvog Jevrejsko-Rimskog rata) između jevrejskih branilaca i rimskih trupa koje su opsedale tvrđavu, tokom koje je većina branilaca izvršila samoubistvo kada je shvatila da je pad tvrđave neizbežan.Litice na istočnoj strani Masade su skoro 450 m visoke i spuštaju se ka Mrtvom moru, dok su litice na zapadu visoke oko 100 m; prirodni prilaz vrhu litice je veoma težak. Vrh platoa je ravan i romboidnog je oblika, dimenzija aproksimativno 600 h 300 m. Oko vrha platoa bio je podignut kazamatski bedem dugačak 1.400 m i debeo 4 m sa mnogim kulama. Sama tvrđava imala je brojna skladišta, cisterne za skupljanje kišnice, barake, palate i oružarnicu. Do utvrđenih kapija grada vodila su tri krivudava putića. Tačna geografska lokacija tvrđave je 31°19′N 35°21′E.Prema Josifu Flaviju, rimsko-jevrejskom istoričaru iz 1. veka n.e., Irod Veliki je utvrdio Masadu između 37 i 31 god. p.n.e. kao sigurno utočište u slučaju pobune njegovih podanika.66. god. n.e., na početku velikog Prvog Jervrejsko-Rimskog rata, grupa jevrejskih pobunjenika koji su se nazivali Sikari na čelu sa Elazarom preotela je Masadu od rimskog garnizona koji je u njoj bio stacioniran. 70. god. n.e. pridružili su im se i drugi Sikari sa svojim porodicama, koji su bili proterani iz Jerusalima od strane drugih Jevreja koji su u njemu živeli neposredno pred njegovo uništenja tokom opsade tog grada koju je predvodio rimski car Tit. Naredne dve godine Sikari su koristili Masadu kao svoju bazu iz koje su vršili prepade i uznemiravali Rimljane i okolno jevrejsko stanovništvo.72. god.n.e., rimski upravnik Judeje, Lucije Flavije Silva, pokrenuo je Rimsku X legiju i opseo je Masadu. Posle više neuspelih pokušaja da probiju gradske zidine, Rimljani su izgradili bedem oko grada, a na zapadnoj strani su počeli sa izgradnjom prilazne rampe koristeći na hiljade tona kamenja i zemlje.Istoričar Josif Flavije nije zabeležio ni jedan odlučniji pokušaj Sikara da napadnu Rimljane tokom izgradnje prilazne rampe, što se u mnogome razlikuje od njegovih opisa opsade drugih jevrejskih tvrđava što možda sugeriše na pretpostavku da Sikari nisu imali dovoljno oružja i da nisu bili dovoljno vešti da se suprotstave rimskoj legiji. Međutim, pretpostavlja se da je glavni razlog bilo to što su Rimljani za poslove na izgradnji rampe angažovali jevrejske robove, a vera je Sikarima zabranjivala da ih ubijaju.Rampa je završena na proleće 73. god. posle 2-3 meseca opsade, što je Rimljanima konačno omogućilo da uz pomoć ovna probiju zidine tvrđave. Međutim, kada su ušli u tvrđavu Rimljani su ustanovili da je otpirlike oko 1000 branilaca zapalilo sve zgrade osim skladišta sa hranom i da su zatim izvršili masovno samoubistvo kako bi izbegli sigurnu smrt od ruku svojih neprijatelja. Zbog toga što jevrejska religija ne dozvoljava samoubistvo, pretpostavlja se da su branioci izvlačili slamku i naizmenično ubijali jedni druge do poslednjeg čoveka koji je bio jedini od branilaca koji je izvršio samoubistvo, navodi Josif Flavije. Isti istoričar navodi da samo skladišta hrane nisu zapaljena jer su branioci želeli da pokažu Rimljanima da su, iako su imali mogućnost da opstanu samiizabrali vreme svoje smrti. Opis opsade Masade navodno su Josifu Flaviju ispričale dve žene koje su se zajedno sa petoro dece sakrile u jedno od cisterni za skupljanje kišnice.Tačan položaj Masade ustanovljen je 1842. god. dok su u periodu od 1963-1965. god. na njemu obavljena obimna iskopavanja koja je predvodio izraelski arheolog Jigel Jadin. Posetiocima tvrđave, koji ne žele da se do nje popnu krivudavim putićem koji je obnovljen na istočnoj strani planine, na raspolaganju stoje dve žičare. Rimska prilazna rampa još uvek postoji na zapadoj strani planine i preko nje se može doći do tvrđave. Mnoge drevne građevine su restaurirane kao i zidne slike u dve Irodove palate i u Rimskom kupatilu koje je sagradio. Takođe su restaurirane i sinagoga i kuće jevrejskih pobunjenika. Danas se mogu videti i ostaci rimskog zida, visokog oko 1 m podignutog oko tvrđave kao i jedanest rimskih kasarni. Cisterna za vodu, koja se nalazi na 2/3 uspona uz liticu dobija vodu iz obližnjeg vadija pomoću složenog vodovodnog sistema što objašnjava kako su se pobunjenici tako dugo snabdevali vodom. Masada je 2001. god. uvrštena u Svetsku baštinu od strane UNESKO.

    Izvor Vikipedija
    Poruku je izmenio masada, 07.07.2007 u 22:06 Razlog: pitanje
    Kuda tako urno ti ratniče hodis ?
    Ka sudbini !

  2. #2

    Odgovor: Istinita legenda

    lepo , cenim tvoj trud i tema je ok , samo si mogao dati malo drugaciji naslov jer ces dobiti i svoj post ( masada ) i to ce zbunjivati izmedju ove teme i tvojeg imena za temu ili ja gresim
    Poruku je izmenio BaneK, 09.07.2007 u 07:29 Razlog: promena naslova

  3. #3

    Odgovor: Istinita legenda

    Sta mislim?! E da znas, najezio sam se zamisljajuci u glavi kako je to izgledalo I sta se desavalo .

    Lepo je napisano, ali moram dati predlog: ako mozes posalji neku fotkicu da vidimo te rampe i zidove, da nam lakse bude zamisliti.

    Rimljani ga tu preterase u svojoj upornosti, ali opet za ceniti je poduhvat i jednih (Rimljana koji su bili revoltirani gerilskim upadima protivnika pa su do krajnjih granica bili uporni i tvrdoglavi) i drugih (Sikara-koji po cenu svog zivota nisu udarali na pripadnike svog naroda-tu bi mozda i mi Srbi mogli nesto da naucimo ) .

    Sve u svemu tema je fina , ali ne bi bilo lose da pitas administratore da ti promene naziv teme, jer ce kao sto Tibor kaze ovakva izazivati zbunjenost kad ti budu otvorili temu pod tvojim imenom.
    Poruku je izmenio BaneK, 09.07.2007 u 07:30 Razlog: promena naslova
    ...................

  4. #4

    Odgovor: Istinita legenda



    Videcu sa administratorom da promenimo ime temi.


    Sto se fotografija tice nesto nisam uspeo da ih ubacim ali ito cu resiti.

    Drago mi je da vam se tema dopala.


    Zoran
    Poruku je izmenio BaneK, 09.07.2007 u 07:31 Razlog: promena naslova
    Kuda tako urno ti ratniče hodis ?
    Ka sudbini !

  5. #5

    Odgovor: Istinita legenda

    Citat masada kaže: Pogledaj poruku

    Sto se fotografija tice nesto nisam uspeo da ih ubacim ali ito cu resiti.
    Zoran
    Cao ortak . Evo, stize slikica Masade-pronasao sam je u enciklopediji. Nazalost nije fotografija :



    Poruku je izmenio Aca1983, 13.07.2007 u 18:05
    ...................

  6. #6

    Odgovor: Istinita legenda

    Citat Aca1983 kaže: Pogledaj poruku
    Rimljani ga tu preterase u svojoj upornosti
    Nije upornost, već taktika. To je jedan od najčešćih metoda kojim su osvajani neprijateljski gradovi. Cilj opsade je da se neprijatelju prekine priliv namirnica, a vreme će odraditi veći deo posla, pogotovu kada se postojeće zalihe isprazne, ili krenu da ih pogađaju razne bolesti zbog nedostatka čiste vode. Tada grad moše da se osvoji veoma lako, potrebno je samo strpljenje.

    Ostalo je zapisano da su prilikom jedne opsade branioci poslali glasnika koji je Rimljanima rekao da oni imaju u gradu zalihe hrane dovoljne za deset godina. Čuvši to, vojskovođa bi odgovorio da će onda čekati jedanaest godina. Posle tog odgovora, grad se predao.

    Inače, ona prilazna rampa koju su izgradili Rimljani takođe je uobičajena pojava, i ta rampa se na latinskom zove ager. Ponekad bi se on gradio da premosti jarkove koji su bili iskopani kao vid odbrane grada od napadača, a znali su da ga izgrade u visinu do vrha protivničkih bedema i tako se popnu na njihove zidine, ili su ih koristili kao prilazne rampe za njihove jurišne tornjeve. Prilikom opsade Avarika, Rimljani su za 25 dana napravili ager visok 20 i širok 100 metara.

    Citat masada kaže: Pogledaj poruku

    Sto se fotografija tice nesto nisam uspeo da ih ubacim ali ito cu resiti.
    Evo jedne fotografije Masade .


  7. #7

    Odgovor: Istinita legenda

    Побогу, како наслов теме може да буде "истинита легенда", кад је дефиниција легенде да се не зна је ли истинита, ли би могла да буде. Ако је истинита онда није легенда већ историјска чињеница.

    Citat Dejan B kaže: Pogledaj poruku
    Inače, ona prilazna rampa koju su izgradili Rimljani takođe je uobičajena pojava, i ta rampa se na latinskom zove ager. Ponekad bi se on gradio da premosti jarkove koji su bili iskopani kao vid odbrane grada od napadača, a znali su da ga izgrade u visinu do vrha protivničkih bedema i tako se popnu na njihove zidine, ili su ih koristili kao prilazne rampe za njihove jurišne tornjeve. Prilikom opsade Avarika, Rimljani su za 25 dana napravili ager visok 20 i širok 100 metara.
    [/IMG][/CENTER]
    А од чега се то правило, како је изгледало?
    Poruku je izmenio yossarian, 15.01.2008 u 11:55
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  8. #8

    Odgovor: Istinita legenda

    Citat yossarian kaže: Pogledaj poruku
    А од чега се то правило, како је изгледало?
    Ager se pravio od materijala koji je u velikoj količini bio dostupan na samom mestu gradnje, a to su najčešće drvo, zemlja i kamenje. U nedostatku jednog od ta tri materijala, oni su koristili preostala dva.

    Što se tiče izgleda, pokušao sam da na internetu pronađem sliku, ali bezuspešno, tako da ću pokušati da opišem rečima (nadam se sa malo više uspeha). Najčešće je izgledao poput prilaznih rampi koje ugrađuju po zgradama kako bi osobe u invalidskim kolicima mogle da premoste stepenice, ili nešto slično nadvožnjaku (tačnije polovina nadvožnjaka). Znači on je od početka pravljen pod nagibom, a završavao se kod neprijateljskih bedema. Strane agera bi bile ojačane kamenim blokovima ili debelim stabima, a unutra bi nasipali zemlju i kamenje i to bi dobro sabili i izravnali, tako da dobiju neku vrstu puta. Pošto su se radovi odvijali veoma blizu neprijatelja, oni su pravili neku vrstu nadstrešnice ispod koje su bili bezbedni od neprijateljuskih napada dok traje izgradnja. Ukoliko bi ager bio uglavnom od drveta, nadstrešnice su oblagali svežom životinjskom kožom, koja je sprečavala da branioci zapaljenim strelama spale građevinu. Po završetku radova, oni su lako mogli prići samim bedemima, a tada su mogli da iskoriste svoje opsadne naprave i napadnu grad.

  9. #9

    Odgovor: Istinita legenda

    Bio sam uporan i uspeo sam da pronađem još neke slike, među kojima je nekoliko slika prilazne rampe koju su Rimljani izgradili. Normalno, rampa se pod uticajem zuba vremena malo osula i izgubila je prvobitni oblik, ali i dalje se naslućuje kolikih dimenzija je bila.






    Sledeća slika je slikana sa vrha Masade i na njoj se vide ostaci nekoliko rimskih logora i zida sa kulom u podnožju.

    Poruku je izmenio Dejan B, 24.01.2008 u 07:46

  10. #10

    Odgovor: Istinita legenda

    Našao sam nešto o priobalnom gradu Tiru, jednom od glavnih gradova Fenikije (jedno vreme to je bio Sidon).
    Položaj grada je bio idealan: stari grad, Palaetyros se prostirao na obali, na kopnu, ali važniji novi deo grada je bio sagrađen na dvema velikim stenama u moru, koje je kralj Hiram I. povezao međusobno 950-e p.n.e. Imao je strateški povoljan položaj, i feničani su znali to da iskoriste. Imao je dve povezane luke. Dugo vremena je bio najvažniji lučki grad sredozemlja. Posle višegodišnjeg uspešnog otpora opsadi persijskog cara Nabukodonozora (oko 610-e p.n.e.), samovoljno je prihvatila persijsku vlast da bi osigurala mir i napredak za svoje građane. Tako je 604-e p.n.e. platila dažbinu Persiji.
    Ali tako se zamerila grcima, što je dovelo do toga da je Aleksandar Veliki 332-e p.n.e. zauzeo grad. Ta opsada je bila interesantna, jer je Aleksandar Veliki sagradio veliki nasip između obale i grada. More nanosi naslage i proširuje nasip, tako da je ostrvo na kom se nalazio grad postalo poluostrvo.
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  11. #11

    Odgovor: Istinita legenda

    Citat itebejac kaže: Pogledaj poruku
    Našao sam nešto o priobalnom gradu Tiru, jednom od glavnih gradova Fenikije (jedno vreme to je bio Sidon).
    Položaj grada je bio idealan: stari grad, Palaetyros se prostirao na obali, na kopnu, ali važniji novi deo grada je bio sagrađen na dvema velikim stenama u moru, koje je kralj Hiram I. povezao međusobno 950-e p.n.e. Imao je strateški povoljan položaj, i feničani su znali to da iskoriste. Imao je dve povezane luke. Dugo vremena je bio najvažniji lučki grad sredozemlja. Posle višegodišnjeg uspešnog otpora opsadi persijskog cara Nabukodonozora (oko 610-e p.n.e.), samovoljno je prihvatila persijsku vlast da bi osigurala mir i napredak za svoje građane. Tako je 604-e p.n.e. platila dažbinu Persiji.
    Ali tako se zamerila grcima, što je dovelo do toga da je Aleksandar Veliki 332-e p.n.e. zauzeo grad. Ta opsada je bila interesantna, jer je Aleksandar Veliki sagradio veliki nasip između obale i grada. More nanosi naslage i proširuje nasip, tako da je ostrvo na kom se nalazio grad postalo poluostrvo.
    kako ovaj covek sve zna...opsada Masade i opsada Tira imaju cetiri veka razlike....Tir je opsedao Aleksandar Makedonski,a Masadu buduci rimski car Vespazijan sa sinovima Titom i Domicijanom....a Masada je jedan od najvecih primera pozrtvovanja u istoriji...samo je zapovednik odbrane Josif Flavije iz koristoljublja uprskao stvar...jedini nije izvrsio samoubistvo i prisao Rimljanima...pa im cak kasnije pomagao u opsadi Jerusalima...ih kako prethodnik brka babe i zabe...sad i ono sto pise o Srbima,vise nema osnove.....svaka cast....a tek sto ima veze Nabukodonosor....koji nije bio persijski car,vec vavilonski....sad neka pise sta hoce...

  12. #12

    Odgovor: Istinita legenda

    Citat felix kaže: Pogledaj poruku
    kako ovaj covek sve zna...opsada Masade i opsada Tira imaju cetiri veka razlike....Tir je opsedao Aleksandar Makedonski,a Masadu buduci rimski car Vespazijan sa sinovima Titom i Domicijanom....a Masada je jedan od najvecih primera pozrtvovanja u istoriji...samo je zapovednik odbrane Josif Flavije iz koristoljublja uprskao stvar...jedini nije izvrsio samoubistvo i prisao Rimljanima...pa im cak kasnije pomagao u opsadi Jerusalima...ih kako prethodnik brka babe i zabe...sad i ono sto pise o Srbima,vise nema osnove.....svaka cast....a tek sto ima veze Nabukodonosor....koji nije bio persijski car,vec vavilonski....sad neka pise sta hoce...
    Imaš pravo: Nabukodonosor je bio vavilonski car, u stvari Novovavilonkskog Carstva (od 605-e p.n.e. do 562-e p.n.e.).
    Ali, ne znam zašto mi zameraš što u naslovu Istorija pišem i o gradu Tiru?
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  13. #13

    Odgovor: Istinita legenda

    Citat itebejac kaže: Pogledaj poruku
    Imaš pravo: Nabukodonosor je bio vavilonski car, u stvari Novovavilonkskog Carstva (od 605-e p.n.e. do 562-e p.n.e.).
    Ali, ne znam zašto mi zameraš što u naslovu Istorija pišem i o gradu Tiru?
    ...ovde je rec o tvrdjavi Masadi,najvecem primeru pozrtvovanja u istoriji.

Slične teme

  1. masada
    Autor sussi u forumu Želje, čestitke i pozdravi
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 11.12.2007, 20:08

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •