Prava (Strna) Zita
Prikaz rezultata 1 do 9 od ukupno 9

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Prava (Strna) Zita

    Izuzetno veliki znacaj ove grupe biljaka naveo me je da spomenem nesto I o njima.

    Zita imaju ogroman znacaj-koriste se u ishrani ljudi u vidu brojnih pekarskih i drugih kulinarskih jela i specijaliteta, zatim kao stocna hrana, kao dobra prostirka, kao materijal za pokrivanje krovova pa cak i izgradnju kuca u nekim zemljama, kao materijal za izradu sesira,..., za proizvodnju najtrazenijih alkoholnih pica (piva), i da ne nabrajam jos , za mnogo-mnogo stosta drugog.

    Plus to sto se za mnoge biljke oni smatraju odlicnim predusevom, jer ostavljaju zemljiste nezakorovljeno, pa ih svi ozbiljniji proizvodjaci bilja uvrscuju u svoj plodored.
    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:20
    ...................

  2. #2

    Odgovor: Prava (Strna) Žita

    Zita se dele na prava tj. strna, i prosolika zita. Ovde ce biti reci o pravim zitima.

    Prava tj. strna zita pripadaju familiji Poaceae-trave, subfam. Pooideae. U njih spadaju Psenica, jecam, ovas, raz, i tritikale (psenicno-razani hibrid).

    Prava zita se razlikuju od prosolikih (npr. kukuruz, proso, riza, sirak,...) i po klimatu- To su biljke umereno-kontinentalnih klimatskih podrucja. Gaje se kao ozime, i kao prolecne, ali u gustoj setvi. Dok prosolika zita vise vole topliji klimat, i gaje se kao usevi prolecne setve, i vecina ih se seje sirokoredo.

    Prava zita klijaju sa nekoliko primarnih korencica, a prosolika samo sa jednim.

    Stablo pravih zita ima manji broj clanaka i suplje je u sredisnjem delu, dok prosolika imaju znatno vise clanaka, i ispunjena su u sredisnjem delu osnovnim tkivom-parenhimom.

    Prava zita imaju roscice-aurikule (sem ovsa), a prosolika nemaju.

    Cvast pravih zita je klas (osim ovsa-tu je metlica) a u prosolikih je klip, metlica, kalsolika metlica.

    Plodovi pravih zita imaju brazdicu po sredini s trbusne strane, a prosolika to nemaju.

    Prava zita imaju vece potrebe u vodi, a manje u toploti, a prosolika obratno (sem rize).

    Po fotoperiodskoj reakciji biljke dugog dana su prava zita, a biljke kratkog dana su prosolika zita.

    ...................

  3. #3

    Odgovor: Prava (Strna) Žita

    -Pšenica –Triticum sp.-


    Predstavlja najvaznije hlebno zito. Od nje se dobijaju brasno, slama, mekinje, ...

    Usev je guste setve i zemljiste ostaje nezakorovljeno, neugazeno i odlicna je kao predusev mnogim biljkama, jer rano sazreva-sredinom leta, pa ostavlja dovoljno vremena za blagovremenu pripremu zemljista.

    Prosecan prinos psenice u svetu je oko 2700kg/ha. Gaji se u svetu na oko 225.000.000ha.
    U Srbiji se gaji na oko 600-800.000ha.Prosecni prinos kod nas je oko 3300kg/ha.

    Koren je zilicast. Psenica klija sa 3-5 primarnih korencica. Od pravih zita, jedino raz ima bolje razvijen korenov sistem.

    Stablo je clankovito ima 4-6-clanaka. Pri bokorenju formira 2-3 sekundarna stabla.

    List se sastoji iz liske i lisnog rukavca. Roscici su dobro razvijeni i maljavi.

    Cvast je klas oko 20 klasica. Broj cvetova u klasicu je 1-7.

    Psenica je samooplodna vrsta.

    Plod je zrno-krupa. Moze biti plevicasto kod Triticum monococum, Triticum spelta, Triticum dicocum, a moze biti bez plevica-golo kod Triticum vulgare, Triticum durum.

    Zrno je ovalno, a na vrhu sa cubicom.Masa 1000 semena psenice je oko 20-50gr. Obicno oko 30-40gr. Zapreminska masa je oko 60-84kg.

    Poprecni presek zrna je brasnast-kod obicne psenice ili staklast-kod tvrde psenice. Staklasti plod je zato sto je medjuprostor celija endosperma ispunjen proteinima, pa se takve sorte psenice nazivaju tvrdozrnim. Ako su medjuprostori prazni, onda se javlja brasnasti endosperm. Tvrdozrne sorte imaju vise belancevina, a brasno im je boljeg kvaliteta nego kod mekozrnih.

    Psenica ima najvise ugljenih hidrata-oko 65%, a od njih najvise skroba-oko 90%. Zatim ima oko 13-25%proteina.Prolecne sorte imaju oko 1% vise proteina nego ozime, a tvrde imaju oko 2,5% vise proteina od mekih.Vode oko 10-14%. Ulja ima oko 2%. Minerala oko 2%.
    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:20
    ...................

  4. #4

    Odgovor: Prava (Strna) Zita

    -Vrste pšenice-

    Dve najznacajnije nama su Triticum durum-tvrda i Triticum vulgare-obicna (meka) psenica.

    Psenica ima dve forme-aristatum tj. osate i muticum-tj. bezoosne, a postoji I prelazna forma –semiaristatum.

    Naziv psenice koju mi koristimo najcesce, je :
    Triticum aestivum ssp. Vulgare forma muticum var. lutescens-meka (obicna) psenica.


    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:28
    ...................

  5. #5

    Odgovor: Prava (Strna) Žita

    -Poleganje žita-



    Vecina zita ima nezno stablo. Usled vetra, kise, grada,...ono poleze po zemlji, usled cega se smanjuje prinos i kvalitet.
    Glavni uzrok poleganja je nedovoljna osvetljenost biljaka. Ona se obicno javlja u pregustom usevu, kada biljke jedna drugoj bivaju konkurencija. Donje internodije se izduzuju i postaju tanke i neotporne , pa stoga nisu u stanju da odrze biljku sa klasom. Takvom usevu dovoljan je i vetar da dovede do poleganja.
    Do poleganja cesto dolazi i usled jednostrane i preterane upotrebe azotnih djubriva. Biljke hranjene azotom bujno rastu, ali su neotporne na poleganje i prouzrokovace bolesti, jer su im celijski zidovi meki.
    Losa obrada je takodje jedan od uzroka poleganja. Na losijim zemljistima razvija se plici koren koji nije u stanju da drzi biljku.
    Sklonost ka poleganju imaju sva strna zita.
    Poleglo zito moze se delimicno i samo podici pomocu lisnog kolenca.
    Neki proizvodjaci koriste preparat na bazi CCC (hlor-holin-hlorid) koji dosta sprecava poleganje u psenice. Upotrebom CCC-a stablo se skracuje za 20-tak % , a time se povecava cvrstoca.

    Na poleganje psenice dosta utice i sorta, jer je i ona ta koja odredjuje visinu, cvrstocu, stabilnost, ...
    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:29
    ...................

  6. #6

    Odgovor: Prava (Strna) Žita

    -Sorte pšenice-



    Nekada-pre drugog svetskog rata su se gajile stare populacije i primitivne sorte. One su koriscene za ekstenzivnu proizvodnju, i u intenzivnim uslovima ne bi se mogle odrzati. Tu treba pomenuti Banatku koja se gajila na podrucju Vojvodine. Medjutim lako je polegala. Prinosi su joj bili dosta niski, ali su bili stabilni, a kvalitet brasna jako dobar.
    Druga stara sorta koju treba pomenuti jeste Bankut. Takodje gajena u Vojvodini pre uvodjenja visokorodnih sorti.
    Obe sorte su ozime, a prinosi su im oko 1,5-2t/ha.
    Od starih treba pomenuti i Skoricevu (Osjecku) sisulju, Rumunska crvenka, Novosadska 1439/3, Krusevacka 22,...

    Sa pocetkom intenzifikacije poljoprivrede uvezene su pojedine visokoproduktivne sorte.
    Jedna od tada naj- poznatijih sorti posle drugog svetskog rata bila je uvezena Italijanska sorta „San pastore”. Sorta bez osja visine oko 100-115cm. Otporna na mraz, a srednje otporna na poleganje, umereno otporna prema rdji, a dobro prema ubrzanom zrenju. Mana joj je sto se lako osipala.
    Ne treba zaboraviti ni Italijansku sortu „Leonardo”-kojoj je jedan od roditelja upravo bila prethodna sorta. Tako su se povrsine pod njom povecavale na racun smanjivanja povrsina pod sortom San pastore, jer je Leonardo davao veci prinos i bolji kvalitet.
    Od tadasnjih Italijanskih sorti koje smo gajili moze se spomenuti i sorta Libelula. To je sorta otporna na poleganje, jer je visine oko 80cm.
    Neke od Italijanskih sorti su i Est motin, Fortunanto,...

    Poljoprivredni proizvodjaci su u to vreme dosta gajili i Francusku sortu « Etual d suazi » (Etoile de choisy). Srednje rana. Visoka 110-120cm. Vrlo je otporna prema mrazu i osipanju. Medjutim zbog osetljivosti na poleganje brzo je smanjena njena proizvodnja.

    Sezdesetih godina iz Rusije su uvezene neke sorte medju kojima posebno treba istaci sortu Bezostaju. To je sorta koja je kasnije posluzila i nasim selekcionerima u stvaranju nasih visokorodnih sorata. Bezostaja je srednje visoka, srednje dugih belih klasova bez osja, a na samom vrhu nalaze se izrasline u vidu osja duge oko 2,5cm. Zrno je krupno, crvene boje. Kvalitet A1-A2. Veoma otporna ka mrazu, rdji, poleganju i osipanju. Visokih i stabilnih je prinosa.

    Od ostalih Sovjetskih sorti, tu su bile sorte „Lutescens 7”, « Mirinovska 808 »,…

    Prva nasa sorta bila je « Hibrid 013 ». Stvorena je 1964god, a selekcioner je A. Djokic. Ona ima klas 7-9cm sa belim osjem. Visine je 90-100cm. Otporna ka negativnim temperaturama, i prema susi. Otpornost ka poleganju zadovoljavajuca. Kvalitetna grupa B1-B2.
    Iste godine priznata je i sorta Vuka, zatim Backa, Panonija, i Brkulja 4. Tako je zapocet ogroman rad na selekcionisanju novih visokorodnih sorti psenice.
    Vuku je stvorio J.Potocanec. Ona ima dug klas bele boje, bez osja. Zrno krupno, belo, ne osipa se. Kvalitet C1. Dosta otporna prema poleganju i niskim temperaturama. Dobro je uspevala u vlaznijim uslovima.
    Backa-sortu je stvorio S. Borojevic.Visoka oko 65-95cm. Klas dug oko 7-9cm, bez boje i bez osja. Zrno krupno, crveno. Kvalitetna grupa B2-B1. Vrlo je otporna na poleganje. Otporna ka negativnim temperaturama.
    Panonija je sorta koju je stvorio S. Borojevic. Visoka oko 70-105cm. Klas beo, dug oko 7cm. Zrno srednje krupno, crveno. Kvalitetna grupa B1-A2. Vrlo otporna ka negativnim temperaturama i poleganju.
    Brkulja 4 (Novosadska 4) je sorta koju je stvorio S. Borojevic. Ona je niskog stabla 70-95cm. Klas beo. Osje dugo 6-7cm. Zrno srednje krupno, crvene boje. Kvalitetna grupa C1-B1. Otpornost prema negativnim temperaturama i bolestima dobra, a ka poleganju vrlo dobra.

    Selekcijom psenice u nasoj drzavi bave se danas brojne ustanove. Institut u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet u Zemunu (prvu sortu psenice selekcionisao-tj. Hibrid 013), Zajecarski institut, PKB, Kragujevacki institut.

    Zbog sirokog sortimenta necu se zadrzavati na tome sta je najbolje-to zavisi od toga sta je kome potrebno od sorata, naravno da je uskladjena sa klimatskim faktorima koje se nalaze na tom podrucju, a pri tome da se poseduje i odgovarajuca poljoprivredna mehanizacija, i pridrzavati se agrotehnike (lepo obraditi zemljiste, voditi racuna o plodoredu, dodati hraniva,...). Neke koje smatram po meni dobrim sortama izneo sam na temi „Sorta ili hibrid koju smatrate dobrom”. Naravno, ne ocekujem da se i vi 100% slozite sa mnom, jer dva uma koja isto misle izazivaju tracenje energije u svemiru. Jos da napomenem da je danasnjim sortama geneticki potencijal je i preko 10t/ha zrna.

    ...................

Slične teme

  1. Prava za životinje
    Autor Lady S u forumu Životinjsko carstvo
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 29.01.2014, 22:33
  2. Znaš da si prava mama kad . . .
    Autor Annie u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 37
    Poslednja poruka: 16.10.2013, 21:45
  3. Prava radnika u Srbiji
    Autor Turkmenbashi u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 03.09.2010, 17:13
  4. 8.mart - dan prava žena
    Autor itebejac u forumu Ženski kafić
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 10.03.2010, 02:06
  5. Prava vernost
    Autor valter u forumu Muška kafana
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 18.02.2010, 22:25

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •