Seme kao osnova opstanka na Zemlji
Prikaz rezultata 1 do 9 od ukupno 9
  1. #1

    Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Seme je osnova svega, osnova opstanka na planeti. Njime se obezbedjuje reprodukcija, i mogucnost da se i u narednim periodima vrsi proizvodnja hrane neophodne svim zivim bicima. Znacaj semena je ogroman, i dobro seme je uslov za dobru proizvodnju bilja. Seme mozemo poistovetiti i sa sortom, jer je ono nosilac svih gena. Sorta u prinosu i kvalitetu gajenog bilja ucestvuje sa oko 50%, dok svi ostali faktori (djubrenje, pravilna obrada,navodnjavanje,...ucestvuju sa oko 50%zajedno).

    Zbog izuzetno velikog znacaja semena, otvaram ovu temu u kojoj bi se moglo naci mnostvo informacija o semenu bilja, koje cemo u predstojecem periodu napisati-slobodno se prikljucite. Tu cete moci vidti od sastava, oblika semena, preko njegovih osobna i metoda kojim se ispituju te osobine(klijanje, nicanje,...), i ...Tako da cete pri kupovini neke od cvetne kulture, povrtarske ili ma koje druge sami moci da rastumacite sta znace koji procenti na kesicama, pakovanjima,...
    ...................

  2. #2

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Za pocetak da kazem da se seme moze definisati sa stanovista botanike kao organ za razmnozavanje cvetnica koji nastaje od semenog zametka, sadrzi embrion i hranjivo tkivo neophodno za prve stadijume razvica mlade biljke-u vreme klijanja.
    U poljoprivredi je pojam semena siri, i obuhvata i sve organe biljaka koji sluze razmnozavanju, tj. seme u botanickom smislu plus delovi korena, reznice, krtole, rizomi, lukovice, izdanci,...


    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:38
    ...................

  3. #3

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Biljke se mogu razmnožavati na dva načina: Vegetativno i Generativno
    Generativno razmnožavanje biljaka vrši se isključivo i samo iz semena.
    Razmnožavanje biljaka iz semena ne prenose se verno osobine roditelja, kao i kod ljudi, gde deca nasleđuju osobine roditelja ali nisu istovetna kao oni.
    Kod biljaka koje nisu kalemljene mladica dobijena iz semena je najčešće i najbliže slična roditelju, ali ne i istovetna. Dok seme biljaka koje su kalemljene (klonirane), a koje hoćete da posadite da bi dobili novu mladu biljku, neće dati osobine davaoca, već će pokupiti od roditelja i predaka od svega pomalo, ili ono što se najviše "probije", pa će nova biljka biti različita. Trajnost semena, odnosno sposobnost da proklija u odgovarajućim uslovima je različita i može biti za jednu godinu, pa i do sto godina; seme neprijateljske Ambrozije je i posle četrdeset godina je sposobno da klija i nikne.
    Nije svako seme spremno da naklija i nikne odmah po stavljanju u zemlju.Za neke semenke je samo to dovoljno, (u povrtarstvu), u voćarstvu je to već drugačije skoro kod svog koštičavog voća potrebno je da seme odleži u pripremljenom supstratu u zimskom periodu, u zavisnosti od voćne vrste od 2,5 pa do 5 meseci, gde biva tretirano zimskim temperaturama, što omogućava pucanje koštice i izlazak klice, taj proces se naziva stratifikovanje, a omogućava skoro stoprocentnu klijavost. Dužina stratifikovanja zavisi od debljine koščice, odnosno voćne vrste koju želimo dobiti iz semena.
    Pored stratifikovanja semena da bi naklijalo i niklo iz semena, postoje i drugi načini za obradu semena, a za različite biljne vrste.Navešću primer visoke temperature, sećate se onog drveća u Africi čije seme je sposobno za nicanje tek posle požara koji se dogode, znači tretiranje visokom temperaturom. Žir od hrasta neće nići ako zima nije bila dovoljno hladna i imala dovoljno padavina- niska temperatura i vlaga. Mnogi su u seoskim uslovima sakupljajući seme bagrema, a koje su zasejavali, bili neprijatno iznenađeni da im skoro nijedno nije niklo, neznajući da seme bagrema pre sejanja treba potopiti u HCL (hlorovodoničnu kiselinu), ili držati u ključaloj vodi oko pet minuta, pa tek onda sejati-hemiski tretman i termički sa vrelom vodom, i tako dalje i tako dalje...

  4. #4

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Kako pripremiti i sačuvati seme za reprodukciju?
    Od zavisnosti od biljne vrste, tako i različito, pošto je mnogo široko opredelit ću se za neke koje mi padnu na pamet.

    Žitarice: Skoro sve je jednostavno sačuvati; dobro sazrele osušene prirodnim putem, zaprašiti ambarinom protiv napada insekata i čuvati na suvom tamnom mestu gde su temperaturni uslovi sporo promenljivi
    .
    Voće: Od dobro sazrelih zdravih plodova izvaditi koščice, oprati ih vodom da bi se odstranilo "meso", i potom ih rasporediti na hartiju, najbolje na hartiju od natron vreća (od Šećera), seme sušiti na promajnom mestu i u hladovini, dok se vrlo lepo ne osuše. Tako prosušene koščice spakovati u papirne vrećice, pa zatim u mrežasti đžak od paprike i okačiti na suvo i tamno mesto, do zasejavanja u stratifikalu. Kod voća je bitno da znate da pojedine sorte voća su samo besplodne, što znači da im je potreban oprašivač, da bi seme bilo sposobno za reprodukciju.Naprimer: šljiva "ranka", koristi kao oprašivač belošljivu.

    Povrće i bostan:paradajz, krastavac, lubenice, dinje, seme očistiti od sluzi, oprati i poređati na platno, može i gaza i dobro osušiti, skladištenje i čuvanje kao i koščice od voća, ali samo u papirnatim kesama.

    Kod mnogih povrtartarskih kultura je interesantna proizvodnja semena iz koga bi se proizveo rasad. Naprimer kupus: ujesen dobro sazrele, zavijene glavice kupusa, zakopati u zemlju, tako da iznad glavice bude humka oko desetak santimetra. U proleće sa kretanjem vegetacije iz zakopane glavice nići će "stablo" oko najčešće 30cm. visine, na čijem će se kraju formirati cvetovi, sitni žute boje, koji će posle oprašivanja formirati male mahune pune sitnog semenja, malo krupnijeg od maka, tako dobijeno seme se naredne godine seje u leje fino pripremljenog zemljišta gde se nicanjem dobija rasad kupusa. U nekim krajevima se glavice mogu zasaditi i u proleće, što je neki put i bolje jer ih u toku zime neće oštetiti glodari i štetočine.
    Kod šargarepe, peršuna, celera, rotkve, cvekle, proizvodnja semena je ista kao i kod kupusa, stim što se sazrele cvasti, poseku vežu u snopiće i odrenuti na dole se suše još jedno mesec dana na suvom i promajnom mestu, pa se tek onda poskida seme i spakuje u papirnate vreće za čuvanje.

    Ovi moji postovi nisu napisani kao visoko stručni naučni tekstovi, ali ipak sadrže sve činjenice koje su neophodne za amatersko informisanje i za sagledavanje širine i načina razmnožavanja iz semena, tako će biti i ubuduće,
    a sa željom da podržim trud moga druga forumaša ACA 1983. Idemo dalje!

  5. #5

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Skarifikacija je postupak namernog ostecenja semenjace. Ovaj postupak izvodi se kod semena koja imaju izrazito cvrstu i tvrdu semenjacu. Bez ovog postupka, broj klijalih semena bio bi jako mali, a sama klica bi se jako namucila pri izlasku iz semena. Obicno su to semena sa odrvenelom semenjacom, i ona koja tesko bubre, ili su starija. Mozda treba napomenuti da je ovaj postupak jako cest kod lucerke, ali i kod jos ...biljaka. Ozlede se mogu naciniti smirglom, peskom,...
    Sto se susenja semena tice, treba reci da se seme obicno cuva sa 12-14% vlage, s tim sto se kod semena bogatih uljima procenat vlaznosti krece oko 10-11%. Seme se moze susiti na suncu, tj. prirodnim putem, ali postoje i posebne vestacki pravljene susare u kojima struji zagrejan vazduh, cija temperatura zavisi od toga sta se susi. Obicno su temperature oko 35-45stepeni Celzijusa. Vece temperature bi izazvale ostecenja klice, pa bismo bolje receno dobili seme za grickanje , nego li seme sposobno za reprodukciju i dobijanje sigurnih prinosa. Prilikom susenja semena, bitno je mesati ga ili lopatama, ili posebnim alatima, kako se seme ne bi upalilo samo od sebe, tj. svoje vlaznosti.
    Nesto vise o vlazi u semenu i cuvanju semena napisacu u narednim postovima.

    PS morribu: Hvala na podrsci-prijatno sam iznenadjen, samo napred .
    Poruku je izmenio Aca1983, 23.09.2007 u 00:46
    ...................

  6. #6

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Kao sto rekoh, da kazemo nesto i o vlazi-vodi u semenu. Voda je najznacajniji sastojak semena. U zavisnosti od kolicine vode u semenu, seme ce se razlicito ponasati. Ako je sadrzaj vode visok, ono bubri i klija, ako su mu ostali uslovi optimalni za to, ako ne, onda se uplesnavi i propadne. Ako je sadrzaj vlage mali, onda se seme nalazi u fazi mirovanja. U pocetnim fazama zrenja, semena se nalaze u najvecem procentu ispunjena vodom, a sve kako se blizi zetva, kolicina vlage u njima opada. Stanje mirovanja semenu donosi mogucnost da lakse prebrodi mrazne zimske dane, i nepovoljne uslove, i posle toga ostane sposobno da u narednom periodu isklija i da novu biljku. Sto je nizi sadrzaj vlage u semenu, to je ga lakse cuvati. Sadrzaj vlage ispod 5% se gotovo ni ne trazi, jer bismo onda imali velike troskove u susenju. Zato se on krece kao sto rekoh od 5-15%, a samo izuzetno ako se radi o semenu koje sadrzi dosta ulja i ispod 5%.
    ...................

  7. #7

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Prilikom kupovine semenskog materijala, treba obratiti paznju na poreklo, jer je npr. Semenski krompir bolji u brdsko planinskim nego u ravnicarskim krajevima-zdraviji je, I ne boluje od virusa, jer vasi slabije idu na velike visine, a one su glavni prenosnici biljnih virusa.

    Pri kupovini treba obratiti paznju I na podatak koji stoji na deklaraciji semena 'cistoca'. Cistoca semena nam pokazuje koliko ima primesa u semenu. Izrazava se u %. U ne cistoce ulaze mehanicke primese(zemlja, mrtvi insekti, ...), bioloske primese (korovska semena, zivi insekti, ...), i seme koje je iako sorta koju trazimo , ali osteceno vise od pola svoje velicine, pa je zato ne sposobno za davanje nove biljke, jer mu je klica polomljena.
    Vrednosti cistoce su obicno visoke ako je seme kvalitetno doradjeno, i krecu se npr. 95%, 96%,97%,98%.
    Takodje, pri kupovini, semena takodje treba obratiti paznju na klijavost. To je sposobnost semena da klija pod odredjenim uslovima u odredjenom periodu. Odredjuje se testom klijavosti, i prikazuje u %. Sa staroscu seme gubi klijavost, tako da pri kupovini treba obratiti paznju da seme nije dosta staro. U vecini slucajeva, najbolja su semena dobijena iz iste ili iz prethodne godine. Sposobnost ocuvanja klijavosti je razlicita, neke gube klijavost kroz 1-2godine, neke kroz 3-4, a neke znatno duze zadrzavaju klijavost. Npr. raz gubi jako brzo svoju sposobnost klijanja, kroz 2-3godine. Za razliku od razi, kod lubenice i dinje se smatra da je seme bolje ako je starije.


    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:39
    ...................

  8. #8

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Pojedine biljne vrste poput nekih povrtarskih vrsta, ali I npr. Secerne repe zahtevaju poseban sistem dorade njihovih plodova, odnosno semena, jer su im semena izuzetno sitna, pa se moraju sejati precizno, kako se ne bi dobio isuvise gust usev. Plod secerne repe je klube i moze da se sastoji od jednog ili vise semena. Danas se uglavnom proizvode, tj. gaje jednoklicini plodovi. Oni se doradjuju piliranjem tj. oblaganjem semena inertnim materijama-najcesce mineralom gline vermikulitom. Time se dobijaju loptice veceg precnika, u cijem sredistu je seme. Na taj nacin setva je ujednacenija. Dobra stvar je sto takvom semenu mogu da se dodaju druge materije tipa pesticida, djubriva, ili...A mana je sto zemljiste mora biti malo vlaznije.
    Poruku je izmenio Cecara, 12.02.2015 u 08:39
    ...................

  9. #9

    Odgovor: Seme kao osnova opstanka na Zemlji

    Dugovecnost semena je jedna od bitnih osobina. Postoji velika razlika u dugovecnosti samoniklih i gajenih vrsta biljaka. Gajenim biljkama ako se seme nadje u preterano vlaznom zemljistu-ono najcesce istrune, uplesnavi se i propadne. Za razliku od njih, korovi imaju sposobnost da u zemljistu ostanu izuzetno dugo, i da prezive, sacuvajuci svoju osobinu klijanja, i davanja nove biljke, jer su dugovecni, a u svemu tome pomaze im osobina mirovanja u nepovoljnim uslovima. Jednoj od vrsta Lupinus arcticus, seme je pronadjeno u pleistocenskim slojevima, i normalno je klijalo cak i posle 10.000godina.
    ...................

Slične teme

  1. Božje i đavolsko seme
    Autor ispravka u forumu Religija
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 30.04.2013, 23:38
  2. Šta vam se ne sviđa u novoj zemlji?
    Autor yige_gui u forumu Dijaspora
    Odgovora: 51
    Poslednja poruka: 01.06.2012, 17:45
  3. Obavezne vakcine u našoj zemlji
    Autor SQUAW u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 23.10.2010, 21:14
  4. Šta vam se svidja u zemlji u kojoj se nalazite!?
    Autor yige_gui u forumu Dijaspora
    Odgovora: 55
    Poslednja poruka: 20.01.2010, 22:42

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •