Velika njorka - Pinguinus impennis
Velika njorka (Pinguinus impennis ili Alca impennis) je bila ptica neletačica iz reda močvarica Charadriiformes. S visinom od 75 cm bila je najveća predstavnica porodice njorki Alcidae. Ljudi su je lovili zbog jaja, perja i za hranu sve do kraja 18 veka.
U prošlosti, velika njorka se mogla videti na mnogim ostrvima istočne Kanade, Grenlanda, Islanda, Norveške, Irske i Britanije gde je lovljena do istrebljenja. Poslednji par je ubijen na Islandu 3 jula 1844 godine.
Velike njorke su bile izvrsni plivači koje su se uz pomoć krila potapale i kretale kroz vodu. Glavna hrana im je bila riba, na suvom su se kretale polako, ponekad i uz malu pomoć krila u zavisnosti od terena. Nosile su po jedno jaje godišnje i nisu se bojale ljudi, a zbog toga što nisu mogle leteti bile su tako lak plen.
Jedna teorija povezuje velike njorke sa poreklom reči pingvin iz velške i bretonske fraze pen gwyn što znači bela glava. Iako glava velike njorke nije bila bela, postoji beli detalj ispred oka, odatle i ime. Kasnije, kada su istraživači otkrili slične ptice na južnoj hemisferi, one koje mi danas zovemo pingvinima, termin je prebačen na njih.
Danas se oko 75 jaja ove ptice čuva u kolekcijama muzeja. Iako se bukvalno skupilo na hiljade izolovanih koščica tokom istorije, ne postoji puno kompletnih skeleta.