Mali saveti za velike promene - Strana 2
Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 34
  1. #16

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    SQUAW, ako možeš da dodaš malo u vezi algi?
    Malo sam se zainteresovao i googlao, ali ne nađoh ništa o korišćenju.
    Gde kupiti, na šta obratiti pažnju...
    Hvala

  2. #17

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    Ti si, kao što vidim iz Novog Sada (da si iz Bg, bilo bi lakše ) malo slabije tamo poznajem prodavnice (čitaj: ne poznajem), ali nađoh nešto na netu pogledaj ovde, e sad, otprilike, trebalo bi da tu imaju i alge, pogledaj prvo u prodavnici BIONA . Ono što je bitno je da ih kupuješ u autentičnim prodavnicama zdrave hrane, evo zašto... Pošto su alge povrće okeana i čistači mora ( imaju veliku moć apsorpcije toksina i bezbroj minerala), izuzetno je važno gde su ubrane Ako su brane na prljavim delovima, u lukama ili blizu obale, mogu biti veoma opasne, otrovne za organizam. Zato je važno kupovati samo sertificirane, organski gajene alge renomiranih proizvođača Ja kupujem uvek one koje rade Mitoku i Muso Japan rules

    Cene su im otprilike oko 500 dinara za 50 gr (ima da se nađe i jeftinije kod Kineza, ali to nije to), što na prvi pogled jeste malo skupo, ali zato sam i navela ono o mlevenju u nekom od prethodnih postova ali videćeš i sam, koliko ta kesica dugo traje... tako da, ako u okviru onoga što je zdravo, komentarišemo i cenu (!?), isplati se

    Naći ćeš wakame (ove volem ), arame, nori (one su ti recimo za suši), dulse, hiziki, kombu... u principu, sve treba da natopiš nekoliko minuta, da nabubre, i posle ih jedeš kako voliš... bitno je da ih uneseš. Wakame su meke i koristiš ih posle natapanja sveže ili u supama, arame dinstaš sa povrćem, nori kao što već rekoh za suši, dulse stavljaš u salate npr... hiziki su prepune gvožđa i veoma dobre za štitnu žlezdu ...

    Evo, pogledaj i ovaj sajt nadam se da sam malo pomogla... ti javi ako negde zapne... ako te mrzi da se mlatiš sa kuvanjem, mada se sve to brzo sprema, ti ih samelji onako suve i trpaj gde stigneš ali, iskreno da bi se mineralne materije iz njih najbolje apsorbovale, poželjno je da ih spremiš onako kako treba u tim prodavnicama ćeš verovatno naći i odlične recepte u nekim brošuricama i knjigicama (postoje i seminari i časovi kuvanja, samo se raspitaj slobodno tu gde kupuješ, verovatno znaju), ali opet kažem, ako zapne, pitaj, tu je i Indijanac
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  3. #18

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    Malo pomogla???
    Za početak sam mislio da trpam gde stignem, a "spremaću" ih kada se oženim!
    Hvala, nije me bilo jedno vreme.

  4. #19

    Oprez hladi telo

    TROPSKA vrućina i visok vazdušni pritisak - što je ustaljena meteorološka slika već nekoliko dana - "ubitačna" su kombinacija za ljudski organizam, pa po ovom vremenu čak i mladi i zdravi lako kolabiraju. Lekari danima apeluju da se bez preke potrebe u najtoplijem delu dana na izlazi napolje, ali to je za većinu stanovništva neizvodljivo. Ali, bar ishranu i garderobu možemo da prilagodimo vremenu, a već i to, kažu lekari, može da rashladi.

    Dr Radmila Šehić i dr Nada Macura iz beogradskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć upozoravaju na to da se ne junačimo po ovoj vrućini i da ozbiljno povedemo računa o svom zdravlju.

    GARDEROBA: Neodgovarajuće oblačenje može da bude odgovorno za toplotni udar. Zato treba izbegavati toplu i odeću od veštačkih vlakana, uske suknje i pantalone. Takva odeća je atak na termoregulacioni centar viših moždanih sfera, koji reguliše proces rashlađivanja organizma. Preporučuje se lagana i komotna odeća od prirodnih materijala, svetlih boja. Glavu bi trebalo zaštititi šeširom oboda najmanje 30 centimetara, a oči naočarima sa UV zaštitom.

    ISHRANA: Visokokalorična, masna i jako začinjena jela tebalo bi "skinuti" sa jelovnika dok temperatura ne "padne" za bar 15 stepeni. Alkohol je po ovoj vrućini - zabranjen.Preporučuje se laka hrana bogata vitaminima, odnosno što više povrća i voća. Obavezne su supe, najbolje one iz kesice, jer se tako najbrže nadoknađuju minerali koje gubimo znojenjem.

    TEČNOST: Unos tečnosti je individualan, zavisno od toga koliko se znojimo i koliko smo fizički aktivni. Trebalo bi popiti minimum litar i po - dva tečnosti dnevno. Najbolje je piti umereno hladnu običnu ili blago mineralizovanu vodu, čajeve i prirodne sokove. Kardiovaskularnim bolesnicima preporučuje se da ne preteruju sa uzimanjem tečnosti, najbolje je da češće uzimaju po nekoliko gutljajeva.
    RASHLAĐIVANJE: Lekari preporučuju tuširanje mlakom vodom više puta dnevno. Tuš može da zameni nakvašen peškir kojim se blago istrlja telo. Prostorije u kojima boravimo treba redovno provetravati.

    KLIMATIZACIJA: Nepravilna upotreba klima-uređaja može da bude opasna koliko i izlaganje tropskoj vrućini. Najbolje je klimu podesiti tako da razlika u spoljnoj i unutrašnjoj temperaturi ne bude veća od sedam stepeni. Ko nema klimu, već rano ujutru trebalo bi da zamrači stan, i da ga više puta tokom dana provetrava.

    SUNČANJE: Indeks UV zračenja je izuzetno visok - 10, pa gotovo da nema doba dana u kojem je sunčanje sada bezbedno. Onima koji se, ipak, odluče za plažu, lekari savetuju da se zadrže u hladovini. Bez kreme sa zaštitnim faktorom najmanje 30 ne preporučuje se izlaganje suncu. Neoprezni mogu da zarade plikove za samo 20 minuta. Oprez i pri ulasku u vodu. Posebno opasan može da bude ulazak u hladnu vodu kada je organizam zagrejan. To može da izazove šok i akutni zastoj srca, i može životno da ugrozi čak i mlade potpuno zdrave ljude.

    izvori:net
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  5. #20

    02 Odgovor: Vesti iz sveta zdravlja

    Zaštitite se od sunca iznutra

    Najvažniji zaštitnik od sunca nalazi se u paradajzu i lubenici. Oboje sadrže crvenu boju - likopen, koja dokazano može da smanji rizik od raka


    Zaštitne kreme su klasici kod zaštite kože od sunca. Ali i kroz hranu koju unosimo možemo stvoriti korisnu zaštitu. Na prvom mestu po značaju zaštite kože od sunca nalazi se zelena salata. Ona je bogata bioaktivnom supstancom - hlorofilom, koja doprinosi da se napadnute ćelije kože obnove. Takođe i šargarepa ima zaštitnu funkciju. Beta-karotin u šargarepi sakuplja se u gornjem sloju kože i odbija agresivne štetne materije koje nastaju usled delovanja sunčevih zraka. Najoptimalnije deluje šargarepa kada se jede kuvana ili dinstana, jer koža tada bolje prima beta-karotin.
    Bečki profesor Hademar Bankofer savetuje da se tokom sunčanih dana u jelovnik uvrsti brokoli, jer supstanca sulforofan koja se nalazi u brokoliju pomaže da se štetne materije brzo odstrane iz kože i neutrališu.
    Crno grožđe takođe štiti kožu supstancama kvercetin, kačajn i epikatehin. One donekle smanjuju rizik od nastanka raka. Isti takav efekat ima i zeleni čaj ukoliko se pije u velikim količinama, na primer 2 litra dnevno.
    Indirektnu zaštitu kože od sunca pružaju i sveže ili sušene smokve kao i kruške. One sadrže fenolne kiseline koje pomažu da se uz manje sunčanja brže dobije preplanula boja, a ona se i zadržava duže.
    Osim pomenutog povrća i voća i maline i kupine štite kožu od oštećenja ćelija.
    Ali bez sumnje najvažniji zaštitnik od sunca stvara se u koži konzumiranjem paradajza i lubenice. Oboje sadrže crvenu boju - likopen, koja dokazano može da smanji rizik od raka. Pre svega jela koja se spremaju sa kečapom povećavaju UV-zaštitu kože. Likopen u paradajzu u roku od 10 nedelja stvori zaštitni faktor vrednosti dva do tri, zbog čega Bankhofer savetuje da leti treba češće konzumirati supu od paradajza, sok od paradajza, kečap ili samo paradajz.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #21

    02 Odgovor: Vesti iz sveta zdravlja

    Pažljivo s problematičnom kožom



    Bubuljice se uvek pojavljuju u pogrešnom trenutku, na najnemogućijim mestima, skoro kod svakoga i u svakoj starosnoj dobi. Hormonski haos kod mladih koji izaziva bubuljice najčešće se reguliše sa 20 godina. Međutim, u mnogim slučajevima su bubuljice i dalje prisutne kad se pojavljuju prve bore. Žene između 30 i 40 godine često moraju da se izbore sa nečistoćama. Pauza u uzimanju pilule i trudnoća mogu da izmene sliku kože i izazovu izbijanje bubuljica.

    Ono što ne pomaže kod bubuljica su ceđenje i pasta za zube. Kod pojave bubuljica ne bi trebalo čačkati lice, jer pritom bakterije najčešće dospeju u kožu i time je problem sa infekcijom još veći. Ko ipak ne može da odustane od toga, neka se radije obrati profesionalcu. Pasta za zube doduše isušuje bubuljice, ali ne deluje protiv nečistoće kože, jer nema antibakterijsko dejstvo. Ona pre podstiče stvaranje bubuljica, jer zapušava pore.
    Agresivna sredstva za čišćenje lica i alkoholni tonici za lice kožu ekstremno isušuju, time ona postaje samo hrapava i perutava, ali se ne rešava problem bubuljica. Bečki kozmetički stručnjak Helga Fiala-Haslberger daje najbolje savete protiv nečistoće kože. Za čiššćenje lica su, po njenom mišljenju, idealni gelovi bez sapuna ili penasta sredstva za čišćenje koja se nanose ili spiraju mlakom vodom.
    Nakon pranja naneti na lice tonik, jer oslobađa kožu od suvišnog perutanja i ponovo stvara zaštitni sloj kiselina na koži. Uz to bi trebalo jednom do dva puta nedeljno naneti masku specijalno za nečistu kožu. Ona izaziva toplotu na koži i otvara pore, tako da se ukljanjaju nečistoće, a koža bolje upija dejstvo krema za negu.
    Nečista koža je najčešće osetljiva i na pogrešnu negu reaguje odmah umnožavanjem bubuljica. Masnoj koži je potrebna matirajuća nega koja je snabdeva sa dovoljno vlažnosti. Kad se bubuljice prošire po većoj površini, onda je dostignut stadijum akni i tada može da pomogne samo dermatolog.
    Kod podloge je važan pravilan izbor. Mogu se koristiti proizvodi koji su antibakterijski odnosno nekomedogeni. Većina marki ima posebne podloge koje matiraju i sadrže samo malo ulja. Ove podloge najčešće sadrže kompleks agensa od cinka, pantenola i bakra koji reguliše prodizvodnju loja i deluje protivupalno. Za one koji imaju problem sa bubuljicama važni su i proizvodi koji pokrivaju, maskiraju tamnije crvenilo i deluju protivupalno. Antibakterijski puder koji matira kožu je savršena završna šminka.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #22

    14 Odgovor: Vesti iz sveta zdravlja

    Kako da iskoristite supstancu bogatu vitaminom B


    Čudesni pivski kvasac




    Kažu da je za kolače najbolji onaj u prahu, dok je hleb bolji ako se mesi od svežeg kvasca. U apotekama može da se kupi i kvasac u tabletama (za ublažavanje stresa i umora) i pahuljama (obogaćen laktobacilima, vitaminima A i C, kalcijumom...).


    Enzimi i fermenti iz kvasca podstiču razgradnju i, samim tim, lakšu asimilaciju složenih ugljenih hidrata. Bogat je i belančevinama i vitaminima grupe B, a sadrži i dragocene minerale (gvožđe, fosfor, cink, hrom, mangan i selen), koji imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja i lepog izgleda. Naziv „pivski kvasac“ je uobičajen zato što kvasac sadrži mikroorganizme (saccharomyces cerevisiae) koji imaju važnu ulogu u proizvodnji piva.
    Na kašičicu ili u tabletama?
    Kvasac koji se nalazi u hlebu i testu ne sadrži aktivne supstance, koji se gube na temperaturi od preko 45 stepeni. Da bi imao blagotvorno dejstvo na organizam, kvasac mora da se konzumira sirov. Kako? Postoje tablete kvasca koje se piju s vodom i kvasac u granulama ili pahuljama koji može da se doda u jelo ili razmuti u mleku. Preporučene doze: najmanje tri, a najviše osam tableta dnevno, od jedne do tri kašike kvasca u prahu ili od dve do četiri kašike kvasca u ljuspicama.

    Za zdravlje

    Kvasac čisti jetru, ublažava stres, održava ravnotežu bakterijske flore...


    Za sportiste
    Kvasac obiluje esencijalnim aminokiselinama, vitaminima, mineralima i oligoelementima, a te supstance su od ključnog značaja za zdravlje ćelija, naročito ako se izlažemo povećanom fizičkom naporu. Osim toga, lako se vari i ne sadrži mnogo masnoća i ugljenih hidrata.

    U trudnoći
    Kvasac organizmu obezbeđuje supstance koje su mu neophodne da bi se izborio sa stresom i preopterećenošću, a uz to je bogat i vitaminom B9, poznatim i pod nazivom folna kiselina. Ovaj vitamin sprečava anemiju, koja se često javlja kod trudnica, i podstiče stvaranje novih tkiva i razvoj nervnih ćelija fetusa.

    Za dijabetičare

    Pošto sadrži vrlo malo natrijuma i šećera, idealan je za osobe koje pate od dijabetesa i hipoglikemije. Osim toga, sadrži hrom, koji jača dejstvo insulina, i cink, element koji može da snizi nivo šećera u krvi.

    Protiv stresa
    Zahvaljujući vitaminima iz grupe B, kvasac deluje direktno na nervni sistem: produžava život nervnih ćelija i jača omotač nervnih vlakana. Takođe, poboljšava prenošenje nervnih impulsa, naročito onih zaduženih za nevoljne radnje, kao što su srčani otkucaji i širenje i skupljanje zenica, bronhijalne muskulature i krvnih sudova. Supstance iz kvasca blagotvorno deluju na koncentraciju i ublažavaju umor i nervozu.

    Za mršavljenje
    Zahvaljujući kvascu, organizam će dobijati dovoljno vitamina i minerala i dok smo na dijeti. Takođe će popraviti narušenu ravnotežu crevne flore, koju redukovana ishrana može da poremeti.

    Za zdravu jetru
    Jetra je jedan od najopterećenijih organa, pošto mora da preradi sve hranljive materije. Kvasac joj pomaže na dva načina: tako što podstiče izbacivanje otrova i sprečava taloženje masti u tom organu.

    VRSTE KVASACA

    U ljuspicama

    Može da se dodaje u salate, testeninu i druga jela, ali tek kad se prohlade.

    U tabletama
    Uzima se s vodom u bilo koje doba dana, mada je najbolje uz obrok.

    U kockama
    Kvasac u klasičnom pakovanju koristi se za pripremanje testa za hleb, picu...

    U prahu
    Nije dodatak ishrani. Koristi se samo u kuhinji za torte i kolače i pecivo...



    I za lice i za telo

    Kvasac obiluje belančevinama koje podstiču regeneraciju tkiva, čuvaju elastičnost kože lica i pospešuju zarastanje rana. Osim toga, sadrži kalijum, koji ubrzava izbacivanje toksina iz tkiva. Belančevine iz kvasca obezbeđuju bolje snabdevanje ćelija kože kiseonikom, dok vitamini B2 i B6 regulišu lučenje loja, odgovornog za akne.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #23

    14 Odgovor: Vesti iz sveta zdravlja

    Pobedite jesenju depresiju

    Leto se koprca svojim poslednjim trzajima i po svoj prilici polako, ali sigurno izmiče. Dani su sve kraći, a mi smo upravo zbog toga više izloženi stresu i raznim depresivnim stanjima. Bečki psiholog Julija Umek savetuje kako da ostanete dobrog raspoloženja i onih dana kada je tmurno vreme. Umekova tvrdi da onda kada se osetite nezadovoljno, usamljeno, bespomoćno, treba da potražite bilo kakav izvor svetlosti. Pod uticajem svetlosti organizam proizvodi hormone sreće, takozvane endorfine, koji dovode do poboljšanja raspoloženja. Zbog toga je važno svakog dana 20 minuta između 11 i 15 časova da izađete napolje na dnevnu svetlost i razmišljate o lepim stvarima. I onda kada su jesenji dani oblačni, minimalna sunčeva svetlost u prirodi je pravi lek za popravljanje raspoloženja. Kretanje, koje ne mora da bude u vidu vrhunskih sportskih aktivnosti, pravi je lek za jesenju neveselost. Svaka telesna aktivnost poboljšaće vaše duševno stanje. Koliko je hrana važna za naše raspoloženje znale su još naše bake, koristeći izreku kiselo čini veselim. Dobre životne namirnice za zdravo duševno stanje su na primer lešnici, jabuke, banane, mahunasti plodovi, testenina, riba, hladno ceđena ulja i dnevno najmanje 2,5 litre vode. Najmanje jednom nedeljno odlazite na mesto gde ćete svesno udisati svež vazduh. Pri tom je veoma važno izdisanje. Zamislite slikovito da prilikom svakog izdisaja tužne misli izlaze, a prilikom udisaja dobrog i svežeg vazduha ulazi svežina i jačina. Duša želi društvo, ističe Umekova. Razgovor sa ljudima pomaže pri odvraćanju od negativnih misli. Dakle, važno je sretati se sa prijateljima, izlaziti u društvo i okružiti se ljudima koji su vam dragi. Setite se izreke da se ljubav ne sastoji u tome da jedno drugo gleda, već da zajedno gledate u istom pravcu.






    ( Glas javnosti )
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #24

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    savetuje se svako jutro pre dorucka uzimati po 5 jaja od prepelice,prva tri dana po tri,sveza naravno,po mogucstvu ne mesati sa secerom i sl.,zatim malo crnog vina,domaceg,sa medom,obicno se preporucuje od poznatih pcelara,znaci domaci,i obavezno malo domaceg pravljenog propolisa sa alkoholom,znaci sve ovo u toku jednog jutra sa vezbama naravno,ukljucujuci vezbe koje su delotvorne za celo telo,ako dodje do upala misica nije strasno,navikne se telo.

  10. #25

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    I posle svih tih gastronomskih specijaliteta, naravno malo gledanja u sunca, samo to ce vec da goji!










    Elem pola casice domace rakije pred rucak izuzetno dobro deluje na pankreas, te cesto upraznjavam!
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  11. #26

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    ma jok ne goji nimalo

  12. #27

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    1. Japanci jedu vrlo malo masnoće i imaju manje srčanih udara od Amerikanaca i Engleza.

    2. Meksikanci jedu puno masnoće i imaju manje srčanih udara od Amerikanaca i Engleza.

    3. Kinezi piju vrlo malo crnog vina i imaju manje srčanih udara od Amerikanaca i Engleza.

    4. Francuzi i Talijani piju puno crnog vina i imaju manje srčanih udara od Amerikanaca i Engleza.

    5. Nemci piju puno piva i jedu puno masnih kobasica i imaju manje srčanih udara od Amerikanaca i Engleza.



    ZAKLJUČAK:
    Jedite i pijte sto vam drago, samo nemojte govoriti engleski - izgleda da to ubija!


    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  13. #28

    Odgovor: Mali saveti za velike promene

    Citat SQUAW kaže: Pogledaj poruku
    Sta ne bi trebalo zaboraviti...

    Prekinimo sa pusenjem, ukoliko to vec nismo ucinili. Od njega nema ama bas nikakve koristi, a rizici su ogromni. Ukoliko pusite, mozete da pocnete tako sto cete postepeno, dan za danom, smanjivati broj popusenih cigareta.

    Dajmo prednost ishrani vocem, povrcem i integralnim zitaricama nad ishranom mesom, jajima i mlecnim proizvodima. U tome se slazu i zvanicne i alternativne teorije ishrane.

    Pijmo dovoljno vode. Potrebe organizma su 2 litra ciste vode dnevno. Ne mogu je zameniti alkohol, caj, kafa, sokovi... Ne dehidrirajmo bez potrebe svoj organizam.

    Krecimo se dovoljno. Nema lekara, ni zvanicnog ni alternativnog, koji vam nece reci da vam je neophodno bar pola sata setnje dnevno. Jos bolje je ako imate vremena i za neki sport ili vezbanje.

    Izlozimo se direktno suncevoj svetlosti. Ali, moramo da je dobro doziramo, pogotovo sada, kada je kolicina ultravioletnog zracenja ekstremno porasla.

    Mislimo i osecajmo pozitivno. Pozitivni ljudi su zdraviji. To je stav i zvanicne i alternativne medicine. Strah, sumnja, bes, mrzovolja i potistenost nece nam ni u cemu pomoci. Naprotiv, samo ce nam otezati zivot.

    Radujmo se i smejmo. Radost i smeh imaju isceljujucu moc. To su potvrdila psiholoska i fizioloska istrazivanja.

    Snaga misli


    Ovu dijetu prihvatite kao nov način ishrane, iako se ne odnosi na ravnotežu proteina, ugljenih hidrata i masti. Ono čime hranite svoje misli jednako je važno kao ono čime hranite telo.

    Piše: Jelena Skoko


    Često oko sebe viđamo osobe koje u svakoj oblasti rade prave stvari: zdravo se hrane, redovno vežbaju, u vezi su punoj razumevanja i uživaju u svom poslu. Pa zašto onda takvi ljudi imaju probleme kao što su upalne bolesti creva, problematična koža, glavobolje i depresija? A zašto su, opet, neki drugi koji ne mare previše za ono što jedu, piju više nego što je preporučljivo i ne odvajaju se od daljinskog upravljača, dobrog zdravlja? Opšte je prihvaćeno da pola zdravlja zavisi od genetike, ali šta je s drugom polovinom? Mogu li stavovi, misli i uverenja da doprinesu zdravlju ili da ga pak naruše?

    Misli stvaraju složenu biohemijsku aktivnost koja za uzvrat stimuliše ceo niz receptora u mozgu. To uzajamno delovanje rezultira promenama u strukturi tela. Razumevanje načina na koji se stvara zdrava ishrana mislima i uverenjima može imati velik uticaj na naše zdravlje. Svi smo naučeni da jedemo zdravo, ali malo se pažnje posvećuje hrani za um, iako i misli mogu da utiču na zdravlje.


    Hemija emocija

    Institut za mentalno zdravlje u SAD-u među prvima je otkrio tajnu neuropeptida, važnih za ovu priču. Endorfini su tip neuropeptida koji se proizvode kada se smejete i vežbate, a opisuju ih kao morfijum koji proizvodi mozak. Oni stvaraju osećaj užitka koji, naučno je dokazano, direktno utiče na imunološki i hormonalni sistem, pa samim tim i na celo telo.

    Dok su se nekada emocije smatrale nusproizvodom uma, stručnjaci danas prepoznaju njihov uticaj i na specifične hemijske procese koji se odvijaju u telu, a ne samo u mozgu. Naime, receptori u mozgu za pomenute peptide isti su oni koji reaguju na viruse. Hoće li se virus primiti na receptor zavisi od zasićenosti receptora peptidima. Drugim rečima, ako u mozgu ima dovoljno materija koje podstiču dobro raspoloženje, za viruse neće biti mesta, pa će bolest izostati. To bi moglo da bude objašnjenje zašto su neki ljudi u vašoj kancelariji konstantno bolesni, dok drugi, i u vreme gripa, ostaju netaknuti.

    Kao što svakog jutra slušate vremensku prognozu, zamislite da svakog jutra izmerite svoju emotivnu temperaturu. Ako se ustanovi da je to dan koji obećava frustraciju, nervozu i mogućnost pucanja pod pritiskom, bilo bi dobro da isplanirate mnogo zabave i smeha kako biste nadoknadili peptide koje je uništio stres. Znate li kako je dobar osećaj videti sunce posle mnogo dana kiše? E pa, i vašem telu potrebno je emotivno sunce da bi postiglo neophodnu ravnotežu.


    Zdrave misli

    Istraživanja s američkog Univerziteta Jejl upozoravaju da vaše buduće zdravlje i osećaj blagostanja uveliko zavise od toga koliko sami sebe smatrate zdravim. To znači da sama misao da niste dobro ima uticaj na vaše sveukupno zdravlje.

    U programima koje sprovode na Harvardu i Stenfordu, ljudi s bolestima opasnim po život menjaju svoje navike i poglede na svet. Prilagođavaju ishranu, češće vežbaju, ali i paze kako i o čemu razmišljaju. U mnogim ispitivanjima pokazalo se da su ti isti ljudi počeli mnogo bolje da funkcionišu, da se osećaju bolje, a pri tom i žive duže od najoptimističnijih prognoza koje su im dali lekari.

    Jedno istraživanje sprovedeno u Australiji pokazalo je da je način na koji je obolelima rečeno da imaju melanom uticao na njihov doživljaj bolesti. Preporučeno je da lekari pacijentima objasne da će im biti pružena najbolja nega, jer se ispostavilo da takva informacija i te kako utiče na njihovo samopouzdanje i rezultat lečenja.

    Američka istraživanja potvrđuju da je ovaj način saopštavanja loših vesti najpoželjniji. Grupu pacijenata obolelih od melanoma uključili su u šestonedeljni program u kojem su ih edukovali o zdravlju, tehnikama za umanjivanje stresa i veštinama za rešavanje problema povezanih s dijagnozom. U toj grupi zabeležena je manja smrtnost nego u onoj koja nije prošla taj program.

    Poenta ove priče jeste da ne čekamo da se razbolimo, već da obratimo pažnju na svoje misli. Mnoga medicinska stanja, rak, artritis, čir, dolaze s očekivanjem kako će se bolest razvijati u zavisnosti od onog što ste pročitali, iskusili s prijateljima i porodicom, kao i što vam mediji kažu da bi trebalo da očekujete. Vaše misli na taj način već su uprljane. Zato vežbajte pozitivizam ili barem prihvatanje činjenice da ne znate šta vas očekuje. To nepoznato može da bude i pozitivno. Naučnici kažu da su te svesno uslovljene misli snažan most između uma i tela, jer telo ne može tačno da napravi razliku između stvarne ugroženosti i ugrožavajućih događaja koji se zbivaju isključivo u glavi. Stoga, pokušajte da nahranite svoj um informacijama koje će ojačati, a ne oslabiti telesni doživljaj. To ne znači da morate da odlutate u zemlju fantazije nego da telo napunite mislima i emocijama koje podržavaju njegovo zdravlje i podstiču ozdravljenje. Vaša vera u tretman koji dobijate takođe ima uticaj na njegovu efikasnost.


    Snaga uverenja

    U jednom engleskom eksperimentu stotini muškaraca rečeno je da dobijaju hemoterapiju, a zapravo su dobijali običan fiziološki rastvor. Bez obzira na to, 20 odsto njih izgubilo je kosu verujući da se to dogodilo zbog tretmana hemoterapijom.

    U jednogodišnjem istraživanju o kvalitetu života osoba s Parkinsonovom bolešću pacijentima je rečeno da im je urađena transplantacija neurona u mozak. Kod dvadeset pacijenata to je zaista učinjeno, dok je kod drugih dvadeset obavljena lažna operacija. Jedna pacijentkinja izjavila je da je nekoliko godina bila fizički neaktivna, ali da je godinu dana posle operacije počela da planinari i kliza. Kad joj je rečeno da je operacija bila lažna, iznenadila se. Još se zanimljivija stvar dogodila s medicinskim osobljem koje je učestvovalo u eksperimentu, a koje takođe nije znalo koji su pacijenti prošli pravu, a koji lažnu operaciju. U njihovim izveštajima stajalo je da su primetna poboljšanja kod osoba koje su bile lažno operisane.

    Niko tačno ne zna kako deluje placebo efekat. Kada je reč o umanjivanju bola, razlog bi mogao da bude u ispuštanju endorfina zbog verovanja da će terapija pomoći.

    Bez obzira na to kako placebo deluje, jasno je da stanje uma i peptidi koji se posledično proizvode igraju važnu ulogu u zdravlju. Sa sve skupljom zdravstvenom negom, bilo bi mudro da se istraži snaga placeba kao deo wellness modela, kao i da se ljudi nauče tehnikama kojima bi mogli da iskoriste svoju snagu.


    Duhovna aktivnost

    I na kraju, ne zanemarite moć vere. Istraživanja idu u prilog spoznajama da učestvovanje u verskoj ili duhovnoj aktivnosti doprinosi boljem zdravstvenom ishodu. Kod takvih osoba primećen je manji nivo hormona stresa, niži krvni pritisak, nizak holesterol, pa čak i manji rizik od nekih oboljenja kao što je rak creva. To je zato što se religiozni ljudi lakše nose sa svakodnevnim stresom. Uz to, njihova razmišljanja često su dublja i okrenuta traženju smisla, čak i u teškim situacijama. Nije li to još jedan primer hranjenja pozitivnim mislima? Stoga, usmerite već sada svoj um na pravi put!


    Oslobodite svoje potencijale

    Izaberite zdravstvenog radnika u koga imate poverenja. Ako lekara smatraju uticajnim i pouzdanim, pacijenti će brže ozdraviti. Jedno istraživanje sprovedeno u Nemačkoj pokazalo je da kada lekari daju podršku i ohrabrenje, pacijenti lakše podnose bol. Nađite specijalistu koji veruje da dobro zdravlje zavisi od nekoliko ključnih faktora: genetike, vaspitanja, ishrane, sportskih aktivnosti, uverenja, duhovnosti i oslonca u socijalnom okruženju.

    Angažujte se u svojoj okolini. Što više znate o svetu oko sebe, život će vam se činiti manje strašnim. Kada počnete da ga živite s razumevanjem, a situacije naučite da kontrolišete i da se s njima uspešno nosite, svakodnevica će vam postati manje stresna. Kada dođete do te faze, znatno ćete manje opterećivati svoje zdravlje.

    Učite o svojoj različitosti i uživajte u tome. Ne postoji dvoje istih ljudi. Svako od nas proživljava grip ili prehladu s jedinstvenom kombinacijom simptoma. Naučite da verujete svom telu i budite spremni da mu date ono što mu je potrebno. To bi moglo da znači da bi neke stvari možda trebalo da radite drukčije od svoje porodice i prijatelja.

    Pronađite i istražite načine isceljivanja koji podstiču vezu između tela i uma. Različite tehnike uspostavljanja te ravnoteže i harmonije kao što su joga, meditacija i vizuelizacija, postale su sastavni deo gotovo svih welness programa.

    Uvedite posebnu vrstu ishrane, bogatu zdravim mislima i stavovima. Kao što ste naučeni da jedete na takav način da proteini, ugljeni hidrati i zdrave masnoće budu u ravnoteži, razmislite i o ishrani koja podrazumeva puno smeha, praštanja i ljubavi. Telu je ta vrsta hranljivih materija, takođe, više nego potrebna.

    Uzimajte dnevne dodatke zahvalnosti, nade i poverenja za sve što u životu imate. Ne dopustite da vas ambicija toliko ponese da izgubite sposobnost za sagledavanje najvažnijih stvari koje nam daju snagu i energiju, a koje često zbog posla zaboravljamo.

    Stvorite grupu prijatelja koji će deliti i podržavati vaš način života. Istraživanja pokazuju da su ljudi s malo socijalnih interakcija tri puta skloniji bolesti. Izolacija i usamljenost štete imunološkom sistemu, pa tako gubitak voljene osobe postaje veliki izazov za zdravlje. Deleći iskustvo i emocije, možete da pomognete telu da se bolje nosi s onim što se događa. U američkom istraživanju sprovedenom na više od 7.000 ljudi pokazalo se da je verovatnoća da će osoba umreti u narednih devet godina direktno povezana s podrškom koju uživa u društvu.

    Promovišite placebo efekat. Osobe koje veruju da će im se stanje poboljšati imaju veće izglede za ozdravljenje od onih koje ne veruju u pozitivan ishod situacije u kojoj se nalaze. Nemojte da zanemarite vrednost uverenja da situacija može i te kako da se poboljša.
    & underpaid......

  14. #29

    Odgovor: Vesti iz sveta zdravlja

    Zamenite so drugim začinima

    So je važan začin koji doprinosi našem fizičkom i mentalnom zdravlju. Međutim, bečki stručnjak za zdravlje, prof. Hademar Bankhofer, Vam savetuje da ne konzumirate više od pet grama dnevno. Veća količina soli može da poremeti količinu vode u telu.

    Začini za meso

    Korišćenjem majčine dušice, žalfije, peršuna, mirođije, korijandera, limuna, mlevene paprike ili ruzmarina piletina može da dobije interesantan ukus. Goveđe meso je izuzetno ukusno kada ga začinite mažuranom, crvenim ili belim lukom, majčinom dušicom, žalfijom, biberom, ruzmarinom, renom ili sirćetom od balzamika. Svinjsko meso najbolje razvija svoju aromu upotrebom belok luka, žalfije, crvenoog luka, senfa u zrnu ili brusnice. Ako pak volite da jedete jagnjeće meso, ovaj bečki stručnjak Vam preporučuje da ga začinite ruzmarinom, mentom, karijem ili belim lukom kako bi dobilo izuzetan ukus.

    S obzirom da je sada vreme posta, i za pripremu ribe ne morate da koristite so. Riba je ukusnija ako se začini senfom u zrnu, karijem, lovorovim listom, korijanderom, mirođijom ili mažuranom.

    U slučaju da volite da jedete jaja, Bankhofer Vam savetuje da so zamenite mlevenom paprikom, karijem, oreganom ili mlevenim crnim biberom.

    Pravilna upotreba začina

    Prilikom pripreme mesa neophodno je da začinsko bilje i začine 30 minuta ranije potopite ili u maslinovo ulje, u orahovo ulje ili u ulje od uljane repice. Nakon 30 minuta tom smesom premažite meso koje nameravate da pečete, dinstate ili pržite. Druga mogućnost bi bila da meso pospete biljem i začinima, te da ga pre pripreme ostavite sat vremena da stoji u frižideru.

    U slučaju da nameravate da pravite neko jelo koje dugo mora da se peče, onda bi mlevene začine i začinsko bilje trebalo da dodate tek poslednjih 15 minuta. U suprotnom će aromatične materije da ispare.

    Začini za povrće

    Brokoli uopšte ne morate da solite. Ovo povrće će biti ukusnije ako ga začinite oreganom ili limunovim sokom. Bilo da se radi o zelenom, belom, crvenom ili kineskom kupusu, ili pak o brokoliju i karfiolu, idealan začin za sve ove vrste povrća su mirođija ili kim. Šargarepe upotrebom peršuna, mente, muškata ili mirođije kao začina postaju pravi specijalitet.

    Kuvani krompir je veoma ukusan ako se začini sitno iseckanim peršunom, crnim biberom u zrnu, mirođijom, prazilukom, ruzmarinom ili belim lukom. Začini koji boraniju čine još ukusnijom su mažuran, beli luk i sok od limuna. Bundeva se odlično slaže sa đumbirom ili medom kao začinima. Čak i paradajz u suštini nije potrebno soliti. Bečki stručnjak Vam savetuje da ga začinite majčinom dušicom, žalfijom, oreganom ili prazilukom.

    Izvor: Poslovna žena
    Prvi utisak uvek vara

  15. #30

    Odgovor: Vesti iz sveta zdravlja

    HRANA koja će vam ojačati imunitet



    Svaki čovek se u proseku prehladi dva do četiri puta godišnje, ali je činjenica da su oni koji paze na zdravu ishranu ređe bolesni. U kikirikiju ima najviše aminokiselina koje su zadužene da jačaju imunitet.
    - U sezoni prehlada je veoma važna uravnotežena ishrana. Naročito je važno snabdevanje belančevinama, koje jačaju odbrambene snage organizma - kaže nutricionista Sven David Miler iz Berlina.

    Belančevine sadrže goveđe meso, jaja, piletinu, ribu i sir. Pored belančevina, za jačanje odbrambenih sposobnosti organizma neophodni su i vitamini.

    Naučnici američkog Medicinskog centra u Nebraski dokazali su da pileća supa ublažava upale, a samim tim i infekcije disajnih puteva. To važi i za supu iz kesice! Za imunološki sistem je važan i cink, koji jača imunološke ćelije i koga ima u ostrigama, lisičarkama i goveđem mesu.

    I med može da ojača imunitet jer sadrži supstance koje deluju kao antibiotici. Ali oprez: ove supstance gube dejstvo u dodiru sa vrućim mlekom.

    Cink za jači organizam
    Ako dva do tri puta sedmično pojedete porciju govedine i svakih 15 dana džigericu, snabdećete organizam potrebnom količinom cinka. Za kijavicu se preporučuju sprejovi za nos sa cinkom. U jesen, zimu i proleće treba uzimati kapsule cinka. Kombinovani preparati cinka i vitamina C nisu neophodni jer snabdevanje vitaminom C lako može da se poboljša konzumiranjem određenih namirnica.
    U namirnice bogate cinkom spadaju ostrige, kvasac/pivski kvasac, svinjska džigerica, sušene lisičarke, goveđe meso, semenke suncokreta.



    Majčina dušica

    Čaj i med od majčine dušice deluju protiv kašlja. Ako ste prehlađeni, treba da pijete što više tečnosti. Zeleni čaj jača imunitet. Ohladite ga na 40 stepeni, zasladite medom od majčine dušice i kašalj će brzo proći. Žalfija sadrži supstance koje deluju protiv upale, pa se preporučuje kod upale grla. Čaj od lipe zagreva organizam iznutra, jačajući imunološki sistem.

    Arginin
    Arginin je aminokiselina koja jača imunitet. Ima ga u sojinom brašnu, kikirikiju, zrnima soje, vrganjima, semenu lana, bademu, kvascu, semenkama suncokreta i pšeničnim klicama.

    Probiotici
    Probiotici su bakterije mlečne kiseline ili gljivice kvasca koje naseljavaju debelo crevo i jačaju odbrambene snage organizma. Creva su najvažniji imunološki organ u telu. Dve trećine odbrambenih snaga smešteno je u crevima, a probiotici doprinose njihovom jačanju. Međutim, ne morate da kupujete skupe probiotičke proizvode koji često sadrže i dosta šećera i masti. I obično kiselo mleko, kefir, svež kiseli kupus i povrće iz turšije bogati su probioticima. Ako svakodnevno popijete čašu kefira ili pojedete čašu kiselog mleka, ojačaćete odbrambene snage organizma.

    Med
    Med sadrži supstance koje deluju kao antibiotik. Obezbeđuje odličnu zaštitu od infekcije u gornjem delu ždrela, sprečavajući kašalj i bolove u grlu. Med pomaže i ukoliko dođe do infekcije u ovom segmentu, ali ne onaj industrijski koji je termički obrađen. Najbolji je hladno vrcani med. I cvetni polen i matični mleč jačaju imunološki sistem. Vruće mleko s medom neće ublažiti bolove u grlu jer vrelo mleko uništava aktivne materije iz meda. Najbolje je da malo podgrejte mleko sa antimikrobnim peptidima i zasladite ga medom.



    Keleraba je puna vitamina C

    Ovaj vitamin jača imunitet, reguliše metabolizam i neutrališe dejstvo slobodnih radikala.
    Vitamin C (askorbinska kiselina) je dodatak ishrani koji se najčešće koristi. Međutim, postoje i određene namirnice koje sadrže vitamin C, recimo prirodni koncentrati od povrća i voća (koncentrat šipka i paradajz pirea). Zabluda je da agrumi sadrže najviše vitamina C jer ga u paprikama, komoraču i kiviju ima mnogo više. Limun je potpuno beskoristan ako ga sipate u vruć čaj jer se vitamin C uništava pod dejstvom visoke temperature. Ako želite da povećate unos vitamina C na 500 miligrama dnevno da biste ojačali imunitet, trebalo bi svakodnevno da pojedete dve kašike koncentrata šipka ili dve crvene paprike.

    Namirnice bogate vitaminom C: koncentrat šipka, crne ribizle, peršun, paradajz pire, sveža crvena paprika, komorač, karfiol, kivi, jagode, keleraba.

    Izvor: Blic
    Poruku je izmenio Aiko, 16.03.2010 u 21:07
    Prvi utisak uvek vara

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Promene
    Autor love hunter u forumu Pričaonica
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 18.12.2013, 18:45
  2. Mali saveti za malo novaca
    Autor ZOE u forumu Lepota
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 11.01.2013, 23:50
  3. Nema Velike Albanije, Velike Mađarske,...
    Autor WEISHAUPT u forumu Spomenar
    Odgovora: 34
    Poslednja poruka: 02.11.2010, 16:12
  4. Mali saveti velikih majstora...
    Autor Goga u forumu Pričaonica
    Odgovora: 43
    Poslednja poruka: 08.06.2010, 10:03
  5. Promene...
    Autor Goga u forumu Filozofija
    Odgovora: 26
    Poslednja poruka: 23.01.2009, 15:30

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •